PIŠE Jurica KÖRBLER
KRAH POLITIKE AMERIČKOG PREDSJEDNIKA Dok Amerikanci bježe iz Afganistana, ekstremisti zbijaju redove. "Pospani Joe" je doživio debakl
(Foto EPA)
U Afganistanu katastrofa, napadi bombaša samoubojica, dramatične scene, bijeg saveznika, krah politike Joea Bidena. Koje je samo razočaranje američki predsjednik, pa nije čudo što Donald Trump likuje i tvrdi da se u njegovo vrijeme to ne bi dogodilo. Vjerojatno i ne bi. I to je sva tragedija afganistanske avanture koja završava poražavajućom činjenicom da je šačica ekstremista do nogu potukla navodno najveću vojnu silu svijeta. Uzalud Bidenove suze na televiziji, očito taj postariji čovjek nije u kondiciji voditi velesilu kao što je Amerika pa republikanci traže smjenu. Da nema nezavisnih i objektivnih medija pokazuje i New York Times koji štedi Bidena, a Trumpa je napadao svim silama i za mnogo manje greške od ove koju je počinio sadašnji predsjednik.
Sljedeća dva dana presudna su za završetak operacije povlačenja ili bijega iz Afganistana. Nove su najave o napadima, dok su talibani preuzeli kontrolu na kabulskom aerodromu. Amerika se pohvalila da je izvela napad dronom i ubila planera akcije samoubojica u Kabulu, ali mala je korist od toga. Sada se broj mrtvih na aerodromu popeo na 170, uključujući 13 američkih vojnika. Zna se i kako je izveden napad - dok se gomila ljudi tiskala da uđe na aerodrom, bombaš samoubojica čekao je posljednji trenutak za akciju. S prslukom u kojem je bilo 25 kilograma eksploziva ispod odjeće prišao je grupi Amerikanaca i aktivirao bombu neposredno prije nego što su ga trebali pretražiti.
Novi napadi
Islamska država i dalje živi, a bombaš samoubojica Abdul Rahman al-Logari je dokaz da ludilo nije poraženo ni nakon dvadeset godina savezničkih operacija u Afganistanu. Ogranak Islamske države poznat kao Islamska država provincija Khorasan dala je novog "mučenika", a Amerikanci zbrajaju žrtve. "Nećemo zaboraviti", poručuje Biden, ali njegove riječi malo tko više ozbiljno shvaća. Zapadne zemlje završile su misiju povlačenja ljudi iz Afganistana i sada preostaje da to učini i Amerika do 31. kolovoza. A onda će doći vrijeme svođenja računa, što će američki ugled još više odvući na dno. Da se o NATO-u ne govori. Cijena ovog debakla u Afganistanu je nevjerojatna i posljedice će se osjećati godinama.
Obavještajci tvrde da nisu isključeni novi napadi, nove žrtve, novi kaos. Nesretni ljudi okupljaju se i dalje oko aerodroma, iako to talibani ne dopuštaju, slike iz Afganistana su toliko strašne da govore više od svake riječi. Među ranjenima i ubijenima ima i djece, ali to je po mnogima tek početak, a ne kraj kaosa.
Počeo je i veliki pritisak da oni koji više ne mogu biti evakuirani iz zračne luke u Kabulu krenu prema granicama Afganistana i nađu utočište u susjednim zemljama. Pakistan je zabranio ulaz, ali sve je više ljudi koji idu prema granici. Tisuće je ljudi prelazilo u Pakistan preko graničnog prijelaza na jugozapadu, a trenutno je otvoren samo jedan granični prijelaz i između 6.000 i 8.000 ljudi nalazi spas bijegom iz zemlje. Pakistanci sada propuštaju samo svoje građane i ranjene Afganistance, ali nema pravih podataka koliko ljudi može preći granicu. Namjera je pakistanskih vlasti da uspostave izbjegličke kampove na samoj granici s Afganistanom.
I dok Amerikanci bježe, ekstremisti zbijaju redove. ISIS-K navodno je još ekstremniji od boraca Islamske države koje pamtimo iz prošlih vremena. Već su do sada izveli niz napada na civile, ali i same talibane. Posljednjih su mjeseci u Afganistan došli i mnogi ekstremisti iz Pakistana, Rusije, a većina njih je povezana sa Al Kaidom ili s talibanima. Stručnjaci za borbu protiv terorizma tvrde da jedinice ISIS-K u ovom trenutku nemaju snage da ozbiljnije ugroze Zapad, ali nitko ne može prognozirati što slijedi. Regrutirani su talibani iz Pakistana, koji smatraju da ovi sadašnji, koje Zapad posprdno zove talibani 2.0, nisu dovoljno čvrsti i odlučni. Po svemu sudeći, krajnje ekstremističke skupine imaju sve više boraca, ali i oružja, a tek sada će im biti mnogo lakše djelovanje kada su talibani zavladali Afganistanom.
Pogrešne odluke
Od lipnja 2020. godine radikalne talibane vodi Shahab al-Muhajir, koji je okupio militante spremne dati život za "višu stvar", čega smo se u prošlosti nagledali po cijelome svijetu. Duga je i povijest odnosa talibana i Islamske države, koji nije bio uvijek harmoničan. Čak je ISIS osudio talibansko preuzimanje vlasti u Afganistanu, a ima obavještajnih podataka da su se neki talibani okrenuli ISIS-u, jer smatraju da će tako lakše uvesti stroge šerijatske zakone. Al Kaida, kako se čini, nije i dalje dovoljno organizirana da predstavlja veću opasnost, ali tek slijedi pravo preslagivanje radikala.
Tužno je ovih dana promatrati rasplakanog Joea Bidena. Njegova karijera je neslavno završila, kako god se okončala cijela operacija povlačenja iz Afganistana. Dogodilo se ono čega su se bojali planeri ove besramne operacije povlačenja, a to je da je sve izvedeno traljavo. Nije uopće sporno pitanje jesu li se Amerikanci trebali povući ili ne, već način kako su to učinili. Najduži rat koji su Amerikanci vodili u Afganistanu bio je osuđen na propast onog trenutka kada su se saveznici tamo iskrcali. Ako je bio cilj ukloniti najagresivnije radikale, poslije toga se trebalo povući i pustiti zemlju da ide svojim putem. Izvoz demokracije ionako je propala doktrina, pogotovo kada se radi u ruskoj ili američkoj režiji u Afganistanu.
Joe Biden i njegova administracija pokazali su krajnju nesposobnost u okončanju ove misije. To je jedina činjenica i od toga američki predsjednik ne može pobjeći. I dok NYT piše kako je Biden "oštrim primjedbama" obećao lov na teroriste, to je zvučalo gotovo groteskno, jer su istovremeno američki vojnici spašavali i spašavaju živu glavu. "Oni koji su izveli ovaj napad, kao i svi koji žele Americi nanijeti zlo, znajte ovo: nećemo oprostiti”, na rubu suza izgovorio je američki predsjednik, kojeg britanski mediji u zadnje vrijeme oslovljavaju samo s "pospani Joe". Slično je govorio i George Bush nakon napada na Ameriku i poručivao: "Nećemo zaboraviti, lovit ćemo vas i tjerati da platite." Sada vidimo kako su teroriste lovili i kako su platili.
Savjetnici američkog predsjednika naivno vjeruju da se dugoročno neće srušiti rejting Joea Bidena, koji je sada na najnižoj točci. Ukratko, da će sve brzo biti zaboravljeno. U Americi ništa nije nemoguće, ali republikanci će svakako sada imati krunski argument da je predsjednik nesposoban. "Donosio je užasno pogrešne odluke", tvrdi John Katko, najviše pozicionirani republikanac u Odboru za domovinsku sigurnost. "Naš vrhovni zapovjednik nestao je i nije uspio doći do ključnog trenutka u našoj povijesti."
Strašna sudbina
Ostaje i činjenica da će najveću cijenu platiti svi oni koji su blisko surađivali sa Amerikancima i NATO snagama u prošlosti, a ostali su u Afganistanu. To su brojni prevoditelji, pomoćno osoblje, ali i oni koji su radili za obavještajnu zajednicu. Talibani dobro znaju njihova imena, a Britanci su prilikom povlačenja ostavili i neke popise. Upravo su ti Afganistanci bili najvažniji uoči planiranja najopasnijih misija, jer su poznavali i zemlju i običaje. To su oni koji sada stoje pred zračnom lukom čekajući spas koji neće dočekati. Neki od njih su djecu prebacivali do savezničkih vojnika da bar njih spase, neki su imali sreću ukrcati se u avione. One koji su ostali sada čeka strašna sudbina, talibani im sigurno neće oprostiti suradnju s Amerikancima. Neke od sudbina opisali su strani novinari nakon pada Kabula, a sve se svodi na dramatične dane i sate kada ljudi čekaju da talibani dođu po njih i ubiju ih. Kao i članove njihovih obitelji. Krv će još dugo teći Afganistanom.
"Iscrpljeni smo i zarobljeni", krik je preostalih vojnika u Afganistanu koji čekaju evakuaciju. Do sada je evakuirano oko 100.000 ljudi.
Nisu obavijestili saveznike
Amerika se odlučila na povlačenje, ali odluku nije dogovorila sa svojim saveznicima. Sa svima onima s kojima je dvadeset godina vodila besmislenu operaciju u Afganistanu. Sada slijedi otrežnjenje. Mnogi američki saveznici već analiziraju posljedice Bidenove naredbe o povlačenju, koja će dugoročno utjecati i na odnose među zapadnim zemljama.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
