Piše Damir Cupać

Krasna zemljo, Istro mila

| Autor: Damir Cupać
Tunel Učka/Damir Cupać (Snimio Milivoj Mijošek/Vedran Karuza)

Tunel Učka/Damir Cupać (Snimio Milivoj Mijošek/Vedran Karuza)


Još se građevinari sjećaju možda najvećeg pothvata u modernoj hrvatskoj povijesti, a to je gradnja Pelješkog mosta. Što je on za južnu Hrvatsku, to je druga cijev tunela Učka za Istru. I nije to pretjerivanje. Istra je doživjela prometnu i svaku drugu renesansu nakon što je u promet puštena prva cijev tunela Učka. Bila su to druga vremena, bilo je to vrijeme socijalizma, i tada je u tunelu usred mraka zasjala zvijezda petokraka. Priča o potrebi probijanja tunela Učka krenula je sredinom 60-ih godina 20. stoljeća, za pripreme je bilo potrebno više od desetljeća, a radovi su počeli 1976. godine, nakon što je potpisan ugovor sa zagrebačkom Hidroelektrom i splitskim Konstruktorom. Tunel Učka probijen je 14. svibnja 1978. godine, a zajedno s cestovnom dionicom Matulji - Lupoglav, u ukupnoj dužini od 24 kilometra, dovršen je i pušten u promet 27. rujna 1981. godine. Tada je taj građevinski pothvat označen kao veliki uspjeh socijalističkih i samoupravnih naroda i narodnosti. S razlogom. Moglo se u Istru i preko Učke, ali kroz Učku je značilo prometnu integraciju Istre u maticu domovinu. Još i danas je u mnogim istarskim i primorskim domovima negdje u ladicama singl ploča na kojoj je na A strani "Krasna zemljo". Koja je izdana u povodu otvorenja tunela Učka. Valja se prisjetiti prve strofe: "Krasna zemljo, Istro mila/dome roda hrvatskog/Kud se ori pjesan vila/s Učke tja do mora tvog...". Onaj tko umije čitati s razumijevanjem, shvatit će zašto se probijala Učka u Jugoslaviji, a i zašto je bilo potrebno krenuti u probijanje druge cijevi. Istina, bilo je početkom 1990-ih velikog nezadovoljstva i negodovanja kako je moguće da se isporuči francuskoj tvrtki u koncesiju ono što se gradilo samodoprinosima. I dalje je to otvoreno pitanje, ali dobro je da se nije stalo na tome da se uživaju plodovi onoga što je narod gradio, već se krenulo s investiranjem kako bi se Istra potpuno integrirala u prometnu infrastrukturu Hrvatske i kako bi sva ona prekrasna istrijanska mjesta bila bliže svima u Hrvatskoj, ali i svima koji kao gosti dolaze u hrvatsku Toscanu.

Radovi na probijanju druge cijevi tunela Učka počeli su krajem 2020. godine i u malo više od dvije i pol godine posao je završen jer sada ostaju završni radovi i opremanje druge tunelske cijevi dužine 5,6 kilometara. Jednako važno će biti i izgraditi puni profil autoceste od izlaza iz tunela na kvarnerskoj strani do Matulja.

Kao što je u rujnu 1981. godine kompletan politički vrh socijalističke republike prisustvovao svečanom činu puštanja u promet tunela Učka, tako je i kompletan politički vrh današnje Hrvatske došao na svečanost kojom se obilježio još jedan građevinski poduhvat. Puštanje u promet druge cijevi tunela Učka očekuje se početkom sljedeće turističke sezone. Možda do tada budu i parlamentarni izbori pa je dobro fotografirati se već sada jer nitko ne zna kakva će volja naroda biti i kome će pripasti čast presijecanja svečane vrpce.

Premijer Plenković još je jednom najavio da ne misli stati tamo gdje je tadašnji premijer Ivica Račan počeo kada je krenuo u poduhvat gradnje suvremene mreže autocesta. Hrvatski premijer podsjetio je da je Vlada dala suglasnost Hrvatskim autocestama za kreditno zaduženje i jamstva za izgradnju autoceste od Križišća do Žute Lokve, kao i od čvora Doli kod Stona do Dubrovnika. Teško je ne složiti se s njegovom ocjenom da je Hrvatska mrežom autocesta i brzih cesta integrirala sve županije i povezala ih brzim cestama i autocestama i da je to dobro za razvoj, za gospodarstvo i turizam, za investicije u svim dijelovima Hrvatske. Dakle, Istra će dobiti najsuvremeniju prometnu infrastrukturu, a to očekuje i Primorsko-goransku županiju jer izgradnjom autoceste do Žute Lokve rasteretit će se Kvarner vrlo velikih prometnih gužvi tijekom turističke sezone.

Najbolje jamstvo da bi to tako stvarno i moglo biti je potpredsjednik Vlade Oleg Butković za čijih se mandata nastavilo investirati u cestovnu infrastrukturu. S tim da investicije nisu zaobišle Kvarner i Istru. On je podsjetio da se ukupno ulaže 570 milijuna eura na potezu od Pazina do Matulja na izgradnji punog profila autoceste. Sada valja prionuti izgradnji punog profila do Matulja, i spojiti Rijeku sa Žutom Lokvom kako bi se priča zaokružila.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of