Kako do izbora

Ilustracija

Zahtjevi za raspisivanje prijevremenih izbora za Hrvatski sabor počeli su pristizati svega nekoliko mjeseci nakon što su oni u srpnju 2020. godine završili. Gotovo sve parlamentarne stranke koje su u opoziciji – prije svih SDP koji bilježi najmanji rejting u vlastitoj povijesti – žele što prije na izbore čiji je redovni rok tek 2024. godine. O računicama i ambicijama stranačkih političara moglo bi se svašta zaključiti, no prije nekoliko dana svi su se talenti u show programu nacionalne politike suočili s izazovom koji su zaboravili.

Riječ je, dakako, o upozorenju Ustavnog suda da će parlamentarni izbori biti proglašeni neustavnima ako se ne promijeni izborni zakon, odnosno broj birača u izbornim jedinicama tako da svaki glas ima jednaku vrijednost. Tako se svi wannabe kandidati prije trebaju suočiti s izazovima novog izbornog zakona, a kako će on izgledati još nitko sa sigurnošću ne može ustvrditi. U svakom slučaju, mora se donijeti godinu dana prije izbora – dakle u 2023. godini – što HDZ i partnerima daje mogućnost da lako odbacuju zahtjeve za izborima, ali i da imaju vremena izračunati kako će oni sami najbolje proći u preraspodjeli glasova po izbornim jedinicama.

Nekoliko se prijedloga spominje u medijima kao nacrt budućeg izbornog zakona. To su očuvanje postojećih izbornih jedinica, ali da se u njima bira broj zastupnika razmjeran broju birača kojih je, nakon službene objave rezultata popisa stanovništva, oko tri milijuna i 300 tisuća. Jasno je, naime, da Hrvatska s tri milijuna i 800 tisuća stanovnika nema jednako raspoređeno biračko tijelo kao ona s četiri milijuna i 200 tisuća, kao što je predviđao aktualni izborni zakon.

Udruga GONG i SDP predlažu šest izbornih jedinica, a pojavili su se i prijedlozi na cijela zemlja bude jedna izborna jedinica, odnosno da svaka županija i grad Zagreb biraju zastupnike ovisno o broju birača. Po posljednjem prijedlogu, Zagreb bi birao 28 zastupnika, a Lika dva. Bira li se po županijama, regionalne stranke poput IDS-a, PGS-a, Reformista ili Fokusa mogle bi profitirati. Postane li cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, male i regionalne stranke mogu do parlamenta samo ako su u širokoj koaliciji s velikim strankama.

Drugim riječima, rezultate izbora neće odrediti samo zaokruženi listići na biralištima, nego i izborni zakon koji još nije u pripremi. Njime bi se, recimo, moglo po njemačkom uzoru zabraniti predizborno koaliranje –pa bi u Saboru imali svega najviše četiri-pet stranaka. A mogao bi se promijeniti i izborni prag.

Pitanje parlamentarnih izbora u Hrvatskoj nije kada nego kako. Kako će se izabrati zastupnici koji su jednako teški u broju glasova i kako će HDZ složiti zakon u situaciji kad su krajevi u kojima dominira poput Slavonije i dijela Dalmacije sve prazniji zbog preseljenja stanovništva u BiH. Otvara se i pitanje manjina; imaju li hrvatski Srbi pravo na jednak broj zastupnika, budući da ih je manje od šest posto u ukupnom pučanstvu Hrvatske.

Prije odgovora na ta pitanja suvišno je zazivati izbore. Posebno kad je riječima o strankama i političarima čiji je rejting jedan do dva posto glasova. Njima bi mogao pomoći izborni zakon da je njihova ulica ujedno i čitava izborna jedinica.