Nagradu Opus Histriae za najbolje djelo o istarskoj povijesti, umjetnosti ili kulturi u 2022. godini povjerenstvo u sastavu Marijan Bradanović (predsjednik), Matija Nežić (članica), Elena Poropat Pustijanac (članica) dodijelilo je Lidiji Nikočević "za inovativni pristup istraživanju baštinskih fenomena, suvremenu muzeološku prezentaciju i interpretaciju osjetljive baštine kroz divulgaciju memorije o složenoj i osjetljivoj temi iseljavanja i izbjeglištva koja je karakterizirala istarski etnos u poslijeratnom razdoblju".

Nagrada je dodijeljena za izložbu i popratni katalog pod nazivom "Veze – Legami: Istrani nakon 2. svjetskog rata", koji su realizirani u suautorstvu s dr. sc. Tamarom Nikolić Đerić. Organizator projekta bio je Etnografski muzej, a realiziran je u suradnji s Centrom za povijesna istraživanja iz Rovinja, te uz pomoć više zajednica Talijana u Istri i iseljeničkih udruga. Izložba je dio je opširnog međunarodnog projekta "Identity on the line – Ugroženi identitet": uz skupnu, zajedničku izložbu svaki muzej posebice je realizirao izložbu o temi koju samo on obrađuje. Tema Etnografskog muzeja Istre bila je poslijeratno iseljavanje zamjetnog broja istarskih Talijana koji su optirali ili na drugi način otišli iz Istre.

Dr. sc. Lidija Nikočević, etnologinja je, muzejska savjetnica i dugogodišnja ravnateljica Etnografskog muzeja Istre (1997.- 2021.). Kroz višegodišnje radno iskustvo sudjelovala je na brojnim projektima među kojima valja spomenuti znanstvene projekte "Istarsko društvo XVI.-XIX. stoljeća: povijesne i kulturološke teme" i "Tradicijska kultura, globalizacija i lokalne prakse" te europske projekte "KulTERRA – Revitalizacija istarskih kaštela Morosini-Grimani i Pietrapelosa" i "I-ON – Identity on the line".

Autorica je tri knjige te brojnih stručnih i znanstvenih radova u hrvatskim i inozemnim publikacijama u kojima je provela opsežna istraživanja o izazovnim temama, osobito o antropologiji granica i migracija. Ostala područja njezinog profesionalnog interesa uključuju antropologiju turizma, antropologiju hrane i povijesnu antropologiju.

Tijekom godina sudjelovala je u radu brojnih važnih stručnih tijela i vijeća. Među najznačajnije dužnosti koje je obnašala valja zasigurno spomenuti: članica Upravnog odbora Internacionalnog komiteta za etnografske muzeje ICME (2001. – 2007.), članica Muzejskog vijeća Ministarstva kulture RH (2011. – 2013.), članica Vijeća za zaštitu materijalne kulturne baštine i muzeologiju Istarske županije (2017. – 2021.), članica Upravnog vijeća Internacionalnog komiteta za Etičke dileme (IC-Ethics) (2019. - danas), predsjednica Nacionalnog komiteta ICOM-a (2010. – 2013.), predsjednica Vijeća za nematerijalnu kulturnu baštinu Istarske županije (2009. – 2013.), te brojne druge. U periodu od 1995. do 2022. potpisuje autorstvo i koautorstvo sedam izložbi u Hrvatskoj i Austriji (među njima se izdvaja "Valiže i deštini – Istra izvan Istre"), a kao autorica koncepta realizirala je stalni postav Etnografskog muzeja Istre u Pazinu i Kuću Halubajskog zvončara u Viškovu.

Dobitnica je više nacionalnih nagrada za iznimna postignuća u području etnologije, muzeologije i očuvanju nematerijalne kulture. Priznanje Summa Histriae za zasluge u profesionalnoj karijeri na humanističkom području 2022. godine Vijeće Humanističkog društva Histria, pod predsjedanjem Roberta Matijašića, dodijelilo je priznanje za zasluge u profesionalnoj karijeri na humanističkom području Claudiju Zaccariji "za doprinos historiografiji antičke Istre i Decima regio, posebno za proučavanje i širenje latinske epigrafije kao izvora za razumijevanje povijesnih događanja i procesa u rimsko doba".

Claudio Zaccaria (Trst, 1944.), umirovljeni je profesor Sveučilišta u Trstu, gdje je bio redoviti profesor rimske povijesti i latinske epigrafije.

Povezane vijesti

• Istra potvrdila poziciju perjanice hrvatskog turizma
• STUDENT medicine MASSIMO BEMBIĆ kandidat za nagradu Roberto i Daniela Giannini
• Hommage Nedjeljku Fabriju