"Morate to doći vidjeti. Na jednoj stabljici pet je komada batata ukupno teških devet i pol kilograma", glasio je telefonski poziv obitelji Jakac iz Cunja, čiji je medijski najpoznatiji član mlada harmonikašica Vanessa, četvrtoplasirana u finalnoj emisiji šeste sezone Supertalenta, popularnog televizijskog formata Nove TV.

        Svi znaju da u Vanessinoj obitelji vole glazbu, posebice zvuk harmonike, ali manje je poznato da se bave poljoprivredom. Batat su prošle godine sadili probno, upravo zbog Vanesse i njene mlađe sestre Sare koje ga obožavaju, no ovogodišnji ih je urod doslovce oborio s nogu. Možda ovo nije rekordni grm batata, jer kada je batat u pitanju sve je moguće, njegovi su podzemni korijeni i inače pravi kapitalci, ali je zasigurno pokazatelj trenda i nije nemoguće da istarski sjever postane pravi raj za batat.

Živahna glazba oberkrainera

        U Cunju kažu da je rekordnom urodu batata razlog taj što mu Vanessa na svojoj Rutar harmonici Juliani svira polke i valcere, živahnu glazba oberkrainera. No šalu na stranu. Na cunjskoj visoravni i inače sve uspijeva, a batat i nije neka zahtjevna poljoprivredna kultura. Sadi se na razmaku od pola metra i zaljeva se samo kada je velika suša. Traži pjeskovito tlo ili ilovaču, a na Cunju je baš pogodan teren za njegovu sadnju.

- Počeli smo prošle godine probno s pedeset sadnica narančastog batata, jer takvog djeca najviše vole. Urod je bio odličan, a najveće zadovoljstvo bilo nam je pokloniti ga kada nam netko dođe. Ove smo godine utrostručili broj sadnica i super smo zadovoljni, dobili smo 400-tinjak kilograma batata, kažu Vanessina mama Emina i tata Donald, nono Branko i nona Vilma Skukan. Na cunjskoj su se visoravni prvi upustili u njegovu proizvodnju. Pravi je to ekološki proizvod, kažu, treba mu samo voda i sunce.

        Takav dobar urod batata u Cunju gdje se njegovom proizvodnjom bave za vlastite potrebe, ponukao nas je da provjerimo kako su s ovogodišnjom sezonom zadovoljni OPG-ovci Emina i Dražen Sirotić, mladi supružnici koji su odlučili ostati na Draženovoj rodnoj grudi u Marčeneškom Polju i egzistenciju, uz redovno zaposlenje, vezati i uz poljoprivredu kao dopunsku djelatnost.

        - Jako smo zadovoljni prvenstveno stoga što je zbog kiše u svibnju sadnja kasnila za nekih mjesec dana. Bojali smo se da ćemo batat kasno i vaditi. Ali uspjeli smo ga izvaditi u rujnu kada je relativno bila suha zemlja. Oduševljeni smo jer nije bilo toliko blata i nismo ga morali čistiti. Procjenjujemo da će se ovogodišnji urod kretati između tri i četiri tone, još nam je nešto ostalo za izvaditi, kaže Dražen.

        Relativno nova poljoprivredna kultura polako se širi istarskim sjeverom, a trenutno najveći proizvođači u ovom kutku Istre upravo su Sirotići. Medicinska sestra i elektrotehničar batat sade na obroncima akumulacijskog jezera Butoniga, a s pokusnim uzgojem krenuli su prije tri godine. Registrirali su OPG Sirotić, osmislili brend Butoniga Nature i opredijelili se za organski uzgoj. Batat ne tretiraju nikakvim kemijskim sredstvima niti koriste umjetno gnojivo, već isključivo prirodno. Sade ga ispod folije jer se tako brže postižu uvjeti povoljni za rast, što naposljetku dovodi do boljeg prinosa.

        - Za tretiranjem nema potrebe jer batat nema nekakvih bolesti. Najveći problem su poljski miševi voluharice koje se zavuku ispod folije i grickaju korijene koji izviruju iz zemlje, prenijet će svoja iskustva Dražen i Emina. I sami su pobornici zdrave prehrane pa kupce nalaze među svojim istomišljenicima.

        - Volim jesti batat i od tuda je krenulo. Supruga mi je rekla kada smo na selu zašto ga ne bi probali sami saditi. Sve je više onih koji traže zdrav proizvod i to nam ide u prilog. Reklamiramo se preko društvenih mreža, najviše facebooka, Emina je zadužena za marketing. Dobivamo jako puno pozitivnih reakcija naših kupaca, oduševljenih što su nas pronašli. Kažu nam da se žele odmaknuti od proizvoda iz Kine i zadovoljni su što i u Istri mogu naći organske proizvode koje vole jesti. Vjerujem da ima još jako puno prostora za povećanje proizvodnje no problem je najviše plasman, kako doći do kupaca. Ne idemo na tržnice jer smo u radnom odnosu, pa prodajemo na kućnom pragu i to kombiniramo s dostavom, priča nam Dražen.

        Iako u okolici Butonige dominiraju tradicionalne poljoprivredne kulture, sve je više onih koji sade batat za svoje potrebe. - Mogu reći iskreno, otkako smo mi krenuli s njegovim uzgojem čujem više njih kako su ga posadili. Vidjeli su nas i odlučili su i sami probati. Batat voli više rahlu zemlju da se korijen može ljepše razvijati i u ovom mu je kraju, posebice na njivama uz jezero gdje smo ga sadili zemlja jako pogodna.

Superjunak Batatko

Mladi poljoprivrednici željeli bi da se batat češće nađe na stolovima, da ga ljudi više konzumiraju jer riječ je o jako zdravoj namirnici s niskim glikemijskim indeksom, koja je bogata mineralima. Narančasti je najviše zastupljen u proizvodnji, najslađi i stoga zanimljiv tržištu. Ljubičasti je odličan antioksidans, zbog antocijana i zovu ga super hranom. Sirotići su stoga uz narančasti upravo ove godine posadili i ljubičasti jer imali su upita pojedinih restorana. Od njega mijese njoke. Boja je doista fenomenalna.

- Sadimo narančasti jer najviše ide, a s ljubičastim smo krenuli ove godine probno. Kada ga kupci vide zbog boje ga i još naručuju, kaže Dražen.

Kako bi ovu zdravu namirnicu što više popularizirali, osmislili su i Batatka, kao nekakvog super junaka i farmera koji se brine o pravilnom radu mišića, snižava krvni tlak, čuva tijelo od stresa, zbog niskog glikemijskog indeksa preporuča se dijabetičarima. Batatko nije zanemario djecu ni sportaše jer i njima daje obilje ugljikohidrata, vitamina i minerala.

Batat je OPG-u Sirotić primarna kultura količinski, ali proizvode i pelate rajčice, češnjak i amerikanski luk, nešto malo kruška stare sorte i šljiva. Kažu da je područje Marčenešćine mala Kalifornija, nemoguće je da nešto ne uspije.

        Mladi bježe od poljoprivrede, a Sirotići su se odlučili egzistenciju dijelom vezati upravo uz nju. Zasukali su rukave i prihvatili se motike. Prvenstveno zbog toga što im to nije primarna djelatnost mogu si dozvoliti da se postepeno šire pa tko zna, kažu, možda će doći i do jedne točke kada će se od poljoprivrede moći živjeti.

        - Vidjeli smo priliku da od toga stvorimo jedan lijepi život na selu. Od malih nogu sam u poljoprivredi i tako smo krenuli. Rezultati su dobri i nastojat ćemo se proširiti i povećati proizvodnju, povjerili su nam Sirotići svoje planove.

        Batat, latinskog naziva Ipomoea batatas, iz porodice slakova Convolvulaceae, potječe iz Srednje i Južne Amerike. Zbog njegovog engleskog naziva sweet potato krivo ga se povezuje s krumpirom iako ne dijele istu porodicu. Obiluje ugljikohidratima, vitaminima A, C, E, B6 i mineralima, sadržava vrlo malo masti i idealna je prehrana sportašima. Upotrebljivi su i listovi, a koriste se poput špinata. Proizvodnja batata u Hrvatskoj još je u začecima, iako se zadnjih godina bilježi rast. Procjenjuje se da jedna sadnica u komercijalnoj proizvodnji daje do tri kilograma korijena pa su poljoprivrednici koji su se odlučili za njegov uzgoj izračunali da se na jednom hektaru može dobro zaraditi.

Povezane vijesti

• Uz ceste bi trebale biti ulike, a ne zapuštene parcele
• Batata kapitalac iz Selca težak je 2,34 kilograma
• U svome vrtu uzgojio batat teži od pet kilograma