Narodni muzej Labina
Otvorena spomen soba Giuseppine Martinuzzi: Predstavljena nova građa i ostavština ove pjesnikinje, učiteljice i revolucionarke
(Snimio Branko Biočić)
U utorak, 25. studenoga, obilježena je 100. obljetnica smrti Labinjanke Giuseppine Martinuzzi, učiteljice, pjesnikinje i revolucionarke, žene ispred svog vremena. Nakon što su predstavnici Grada, Zajednice Talijana i Društva "J. B. Tito" Labin položili cvijeće i zapalili svijeću na njezinu počivalištu na labinskom Gradskom groblju, posebna počast Giuseppini Martinuzzi odana je navečer i u Narodnom muzeju, gdje je otvoren osuvremenjeni dio stalnog muzejskog postava posvećenog ovoj velikoj Labinjanki.
Renata Kiršić Veselica, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta, u čijem sastavu djeluje Narodni muzej, na otvaranju je rekla:
"Stotu obljetnicu smrti Giuseppine Martinuzzi odlučili smo obilježiti na jedan specifičan način, kroz višegodišnju pripremu koja je započela još 2022., kada je otvorena izložba na gornjem katu muzeja posvećena upravo njoj. To je u posljednjih nekoliko godina jedinstvena izložba koja je zahtijevala dodatno istraživanje djelatnika muzeja. Bila je podijeljena na nekoliko poglavlja i taj dio izložbe koristio se kao podloga za otvaranje sobe namijenjene upravo Giuseppini Martinuzzi. S obzirom na cijeli stalni postav muzeja, to je zbilja nedostajalo jer je prije na drugom katu bilo svega nekoliko predmeta. Mi smo to odlučili proširiti na specijaliziranu sobu koja se sada također nalazi na drugom katu. U svemu tome pomogli su nam Istarska županija te Ministarstvo kulture i medija, koji su kroz svoje financiranje popratili nabavu muzejske opreme u vidu vitrina koje su možda i najskuplje, a u kojima možemo te predmete izložiti na adekvatan način jer su napravljene po muzejskim standardima. Onaj najveći dio bio je digitalizacija cijele ostavštine, koja se može listati i na tabletu, a dostupna je putem portala e-kultura, što znači da je dostupna svima u svijetu. Ispunili smo tako i njezinu ideju da ostavština bude dostupna cijelom svijetu i to nam je izrazito drago", rekla je Kiršić Veselica.
Kustosica i voditeljica Narodnog muzeja Labin, Olja Višković, dodala je:
"Prošle godine smo obilježili 180. rođendan Giuseppine Martinuzzi, a ove godine stotu obljetnicu njezine smrti, pa smo tim povodom odlučili u muzeju otvoriti posebnu spomen-sobu koja je osuvremenjena i popunjena, kako bismo dostojno obilježili te obljetnice. Dio koji je već postojao nadopunili smo s više materijala iz njezine ostavštine, koja nam je vraćena 2019. godine iz Sveučilišne knjižnice u Rijeci. Nabavili smo tri muzejske vitrine u kojima je ta građa izložena te nove panoe s tekstovima u kojima se opisuje njezin život, rad i djelo te njezin utjecaj na tadašnja događanja. Ovom prilikom predstavili smo njezinu ostavštinu i digitalno", rekla je Višković te na tome zahvalila i Ministarstvu kulture.
Svečanom otvaranju spomen-sobe nazočio je i Vladimir Torbica, županijski pročelnik za kulturu:
"Giuseppina Martinuzzi je sigurno osoba koju je vrijedno obilježiti i zapamtiti, jer smo često skloni to zaboraviti. Ovo otvaranje suvremene spomen-sobe važno je prije svega kako bismo prenijeli njezine ideje, jer ona je bila velika književnica i pedagoška djelatnica koja se zalagala za jednakost talijanskog i slovenskog življa, a ono najvažnije jest da se ona mijenjala. Od jednog iridentista postala je socijalist, shvatila je svoje pogreške i počela se mijenjati. To je jedna univerzalna poruka koju moramo prenijeti novim generacijama, i to na njima primjeren način. To znači digitalno, filmom i medijima koje oni shvaćaju. Vjerujem da je ovo osuvremenjivanje izuzetno važno jer, ukoliko znamo prenijeti poruku, učinili smo naš dio posla", poručio je Torbica.
U Zajednici Talijana u Labinu, koja nosi njezino ime, održana je prigodna komemoracija, a tom je prigodom predstavljena publikacija pjesama i pripovijedaka Giuseppine Martinuzzi pod naslovom Miserie Istriane, koju je uredila Martina Damiani. Naslov zbirke Miserie Istriane preuzet je iz naslova jedne od prvih pripovijetki koje je Martinuzzi objavila u Proletariu, a koje opisuju siromaštvo rudara i seljaka u Istri. Važnost ovih tekstova leži u činjenici da dosad nikada nisu bili objavljeni izvan stranica navedenog lista.
Transkripcija materijala temeljila se na verzijama novina dostupnima na internetu u Nacionalnoj knjižnici u Beču te na onima pohranjenima u arhivu Gradske knjižnice Attilio Hortis u Trstu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
