Županijska skupština
Razmatran prijedlog proračuna za 2026. godinu težak 313,8 milijuna eura
(Snimio Milivoj Mijošek)
Na jučerašnjoj sjednici Skupštine Istarske županije razmatran je proračun za 2026. s projekcijama za 2027. i 2028. godinu u prvom čitanju te su vijećnici upućeni da svoje amandmane, u pisanom obliku, predaju do 1. prosinca kako bi ih stručne službe mogle obraditi i uvrstiti u konačni prijedlog proračuna koji će se naći na idućoj sjednici zakazanoj za tri tjedna. No, i u prvom čitanju, iako su načelno svi podržali proračun, vijećnici su istarskom županu Borisu Miletiću, kao predlagaču proračuna, uputilil određene opaske i smjernice koje bi, po njihovom mišljenju trebale biti uvrštene u konačni prijedlog.
Nedostaje stavka za Kaštijun
Kako je uvodno rekao župan Miletić, prijedlog proračuna za iduću godinu iznosi 313,8 milijuna eura, što je 5,7 posto više u odnosu na ovogodišnji, a ono što ga odlikuje bit će nikad veći investicijski ciklus, jer kapitalne investicije, projekti i ulaganja, posebno u dijelu obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi i sporta, iznose nešto više od 66 milijuna eura. Kako je rekao župan, vodilo se računa o ravnomjernom ulaganju u sve dijelove Istre. Ovom investicijskom ciklusu priključuje se i 34 projekta koji se planiraju realizirati novcem iz europskih fondova.
Očekivano, podršku ovakvom prijedlogu proračuna dala je Irena Peruško koja je u ime Kluba vijećnika Nezavisne liste Borisa Miletića istaknula da planiranje proračuna »pokazuje zdravu i realnu ambiciju bez populizma i radikalnih obećanja«.
- Ovdje je vidljiv model razvoja koji vodi brigu o fiskalnoj održivosti pa možemo čak reći da je ovo svojevrsni manifest kontinuiranog i ravnomjernog razvoja svih dijelova Istre usmjeren na podizanje kvalitete života u Istri, rekla je Peruško i pozvala vijećnike da podrže ovakav proračun.
Ispred Kluba vijećnika Možemo! vijećnica Suzana Jašić je naglasila da je uloga Istarske županije, kroz proračun, paziti na prostor, održivo ga razvijati u skladu s potrebama gospodarstva, poljoprivrede, ribarstva i čuvati ga, a koliko je u tome uspješna, vidjet će se dogodine.
- Mi smo usvojili dosad neke »točkaste« izmjene kroz prostorne planove, ali sada čekamo da se dovrši procedura izrade novog Prostornog plana Istarske županije i mislim da je upravo to točka od najvećeg interesa. Nadalje, uloga je Županije smanjivati lokalne nejednakosti i pratiti potrebe jedinica lokalne samouprave pa ćemo i to promatrati i nuditi inicijative Županiji tijekom iduće godine. Treća važna uloga Županije putem proračuna jest i održivo gospodarenje otpadom i veća suradnja oko nelegalnih odlagališta otpada. I upravo tu smatramo da nedostaje proaktivnija uloga Županije po pitanju Kaštijuna, jer Županija kao suvlasnik Kaštijuna, ali i medijator, mora biti netko tko može posjesti predstavnike gradova i općina za stol i vidjeti kako riješiti probleme. To je pitanje, po našem mišljenju, prioritetno u sferi institucionalnog razmatranja i odlučivanja pa bi voljeli da proračun u drugom čitanju po tom pitanju planira proaktivniju ulogu Županije, rekla je Jašić i konačno je, kao četvrtu važnu ulogu Županije, navela ulaganja u sport, školstvo, zdravstvo i socijalu, a proračun je upravo u tim segmentima najjači.
Planirati gradnju jednog doma za starije
- Raduje nas čuti da je planirano sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca, izgradnja Centra za autizam, širenje škola te povećanje dostupnosti zdravstvene i socijalne usluge pogotovo za starije, kao i ustroj mreže škola vezano za središnju Istru. Posebno raduje pitanje dostupnosti domova za starije i subvencioniranje, a pogotovo ako je točno da se krenulo u reviziju listi čekanja. Sve to znači da više nema nazad, da idemo prema tome da na razini županije dogovorimo nešto što je ravnopravnije i štitimo u većoj mjeri osobe starije životne dobi. Što se tiče javnog sektora, tu će Županija imati našu podršku, ali ćemo iduće godine pratiti kako se implementiraju projekti i realiziraju inicijative, ali prije svega vidjeti što će nam drugo čitanje ponuditi. Otvoreni smo za slušanje rasprava, kritički, razlučivat ćemo što je dobro, ono što može biti bolje, kao i ukazivati na ono čega nema, rekla je Jašić.
Ispred Kluba SDP-a Vili Bassanese je naglasio da proračun mora pratiti zadana zakonska načela, ali je to i dalje političko-financijski dokument koji odražava politiku vladajućih.
- Obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb u proračunu su dobro planirani i to je pozitivno. Pozdravljam prije svega investicije u području obrazovanja, ali to samo znači da se prije toga nije ništa ulagalo. Također, nakon godina inzistiranja, uvrštena je konačno i stavka prijevoza srednjoškolske djece, iako se zna čiji je to amandman, ali dobro. Molio bih i da se »dogodi« mreža srednjih škola, da Umag ne bude zakinut kao i do sada, s obzirom da smo jedini samostalno izgradili srednju školu jer nismo mogli čekati Županiju pa sada nismo umreženi i naša Gimnazija dio je Gospodarske škole u Bujama, rekao je Bassanese.
U nastavku se i opet osvnuo na problematiku domova za starije. Ustvrdio je da se u 33 godine izmijenilo desetak župana, ali niti jedan novi smještaj nije izgrađen, odnosno Županija je sufinancirala gradnju u četiri istarska grada, pomažući tako gradovima iako su domovi isključivo u ingerenciji Županije. I sada je apelirao na župana da planira izgradnju makar jednog doma kako bi se zadovoljio barem dio potreba, jer za rješavanje svih potreba, po njegovom mišljenju, trebat će barem 10 do 12 godina.
U dijelu planiranja zaštite prostora osvrnuo se na problem bespravne izgradnje, nedostatka odlagališta za otpad od iskopa i građevinski materijal, ali i na problem Kaštijuna čije je rješenje također limitirano zastarjelim Prostornim planom Istarske županije koji nije revidiran od 2016. godine, a lokalni planovi moraju biti usklađeni s tim planom višeg reda.
Prioritet je županijski Prostorni plan
Rezimirajući, Bassanese je ustvrdio da policentrični razvoj Istre mora biti planiran na temelju održivosti, a ne potreba, što znači da treba stvoriti temeljni dokument da se to ostvari. Osvrnuo se i na razvoj gospodarstva što je također u ingerenciji Županije, ali su i tu gradovi i općine odradili svoje planove iz nužde. Osudio je i smanjenje sredstava za Županijsku upravu za ceste, jer smatra da je cestogradnja vrlo bitna i ne bude li predlagatelj sam to izmijenio, kako je rekao, to neće prihvatiti.
Mario Bratulić, u ime Kluba vijećnika HDZ-a, podržao je prijedlog i ocijenio ga najkvalitetnijim proračunom Istarske županije otkad je on vijećnik. Pohvalio je cijeli niz planiranih investicija, a pogotovo gradnju nove škole u središnjoj Istri koja bi uključila četiri općine. Pohvalama se pridružio i Robert Velenik ispred Kluba vijećnika IDS-ISU-HSU, i ustvrdio da su prioriteti dobro definirani i prate ranija razoblja, a posebno ga, kaže, raduje početak gradnje prva dva objekta hitne medicinske pomoći u gradovima, kao i potpora za zelenu tranziciju te pokretanje Centra za sigurnost interneta i Centra za autizam.
Vijećnik Damir Kajin rekao je da će iduća godina biti godina iskušenja, ali da je 2027. teško predvidjeti. Vijećnica Helena Lozić Doklestić iz platforme Možemo! ustvrdila je da se u prijedlogu proračuna Kaštijun spominje samo u kontekstu povratka kredita pa se stječe dojam da je po tom pitanju sve u redu, a nije.
- Prosvjedi traju, smrad se širi, a nadzorni odbor kaže da je stanje neodrživo. Smatram da je zbrinjavanje otpada također jedna važna javna potreba, poput ostalih i traži jednako ozbiljan angažman. Čula sam da su natječaji u tom dijelu otvoreni, ali se nitko na njih ne javlja. Dakle, problem je u nedostatku pripremljenih projekata, a sredstva EU neće biti dostupna zauvijek. Predložila bih stoga ovdje jasne mjere poput koordinacije, planiranja kapaciteta za obradu tog selektiranog otpada - kompostana što je u ingerenciji gradova i općina, ali i bioplinskog postrojenja, što je u ingerenciji Županije. Hoće li Županija čekati da neki privatnik iskaže interes ili će imati hrabrosti krenuti u tu investiciju? Mislim da je vrijeme da Županija pokrene postupak za izgradnju bioplinskog postrojenja, rekla je Lozić Doklestić.
Marko Ferenac, vijećnik SDP-a, pohvalio je planirane investicije, ali je i on zamjerio smanjenje sredstava ŽUC-u, pa predložio da se preraspodjele sredstva od drugih ustanova u ŽUC, aludirajući pritom na Istarsko veleučilište. Smatra i da bi trebalo predvidjeti izrijekom sredstva za pomoć Općini Lanišće, najsiromašnijoj, ali površinom najvećoj u Istri.
Kompostane i bioplinsko postrojenje
Odgovarajući svima, župan Miletić redom je naveo da je Županija, sufinanciranjem izgradnje domova u četiri grada, uz širenje domova u Puli i Novigradu, kupnjom zgrade u Raši, partnerstvom u Medulinu i možda uskoro u Fažani, osigurala 409 novih smještajnih kapaciteta za starije, što niti jedna županija u Hrvatskoj nije učinila. Govoreći o ŽUC-u, rekao je da od iduće godine očekuje, izmjenom zakona, da će njihov godišnji prihod od 11 milijuna eura biti barem za 40 posto viši povećavanjem naknada od cestarina. Općini Lanišće, ali i drugim manje razvijenim sredinama su, kaže, povećali stavku pomoći za 11,3 puta ili čak 1.130 posto. Ostale je vijećnike uputio da predaju amandmane koje će on sa suradnicima pomno proučiti, jer je i dosad usvojio više od 50 posto amadmana u četiri godine i prihvatio sve što je dobro i kvalitetno.
- Za Kaštijun snosimo svoju odgovornost. No, u četiri godine, uz protivljenje Županije, smijenjena su čak četiri direktora, a ja i danas tvrdim da je Vesna Dukić bila najstručnija osoba u Hrvatskoj po pitanju gospodarenja otpadom. To pitanje ne možemo samostalno riješiti, možemo planirati dodatne financije, ali samo zajednički s gradovima i općinama, u smislu nadležnosti komunalne djelatnosti i prikupljanja i selektiranja otpada, možemo doći do rješenja, rekao je Miletić te pohvalio vijećnike koji su naglas počeli govoriti o kompostanama i bioplinskom postrojenju u čemu će gradovi i općine uvijek imati podršku Županije.
Još jedna točka koja je izazvala zanimljivu raspravu bio je prijedlog odluke o usvajanju Plana razvoja poslovnih zona Istarske županije do 2030. godine čiji je izrađivač bio Ernst & Young Savjetovanje d.o.o., a putem Istarske razvojne agencije. Taj je plan, kako se moglo čuti, plaćen 20 tisuća eura. A iako je na predstavljanju rečeno da Istra ima 39 poslovnih zona različito opremljenih i u različitom stupnju razvoja, primjedbe vijećnika išle su u pravcu toga da je ovo bila više analiza stanja, nego pravi plan sa smjernicama razvoja, što bi se od jednog dokumenta takvog naziva trebalo očekivati.
U zaključku dokumenta navedeno je da će »u razdoblju do 2030. Županija, u skladu sa svojim ovlastima i u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, poticati unapređenje razvoja zona iz skupine 1 - opremljene zone i skupine 2 - srednje opremljene zone: Vinež, Sv. Vidal, Stancija Vinjeri, Galižana, Vodnjan-sjever, Pićan Jug, Žminj, Bužinija, Ciburi, Mažinjica, Podberam, Gripole Spine, Ungarija, Barban, Lupoglav, Labinci, Dubrova, Facinka, Buići Žbandaj. Zone u skupini 1 i 2 ocjenjuje se zonama učinkovitog ulaganja i potencijala daljnjeg razvoja, pri čemu se daljnji razvoj ne odnosi nužno na prostorno širenje zone koje treba biti u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom već prije svega na unaprjeđenje poslovanja zona u cilju unapređenja poslovanja i privlačenja poduzetnika. Za zone u skupini 3 kaže se da rijetko razvojno stagniraju, te da se duži niz godina nisu uspjele infrastrukturno opremiti, privući i zadržati poslovne subjekte pa zahtijevaju posebnu pažnju s aspekta planiranja daljnjih ulaganja.
Vijećnik Vili Bassanese u ime Kluba SDP-a upravo je na to reagirao i rekao da je dokument neprofesionalno napravljen, da je pun grešaka te je upitao izrađivače jesu li uopće bili na terenu.
- Primjenjen je isti pristup kao i kada se radio plan za Kaštijun, čemu sam i ja svojevremeno svjedočio. Dakle, ovdje o planu razvoja nema spomena. Upravo ono što se navodi kao smjer razvoja ograničeno je Prostornim planom Istarske županije kojim je određena maksimalna površina poslovnih zona po gradovima prema važećem planu koji nije mijenjan od 2016. godine. Tako je najveće dopušteno građevinsko područje poslovne namjene za Umag 130 hektara. Uveden nam je taj limit koji nije ni propisan zakonom, već je netko samovoljno tako odredio i mi smo sada limitirani, pa i kad bi, primjerice, željeli graditi kompostanu, ne možemo, jer ne možemo širiti to područje dok se ne izmjeni županijski Prostorni plan. Zbog nečinjenja Županije, došli smo do toga da taj dokumenti bude glavni kočničar razvoja, a ovdje Županija planira razvoj?! No, planovi se spominju u jednoj rečenici, a sve se i opet prebacuje na jedinice lokalne samouprave. Ovaj dokument rezultat je nepoznavanja određenih informacija koje su ipak potrebne za izradu jednog kvalitetnog dokumenta kakav se želio dobiti, ustvrdio je Bassanese.
Lozić Doklestić imala je slične primjedbe i rekla da puno toga nedostaje u tom dokumentu koji nema jasne operativne preporuke za gradove i općine, nema usporedbe i rangiranje modela vlasništva, ključni indikatori uspjeha uopće nisu definirani, kao niti kriteriji po kojemu neka zona ima status strateške te nema kriterija po kojima bi se odlučivalo o razvoju zona. Ovo možemo pretvoriti tek u operativni alat za pomoć jedinicama lokalne samouprave, rezimirala je vijećnica.
Bez proizvodnje hrane bit ćemo gladni
Vijećnik Branko Ružić spomenuo je kao problem za mogući razvoj poduzetničkih zona to što se četvorni metar u zoni prodaje i po 40 eura zbog čega se potencijalni investitori ipak povlače jer im je to neisplativo, a apelirao je da se u Istri mora potencirati proizvodnja hrane i prerada, jer ukoliko se to ne prihvati, možda sutra budemo gladni, rekao je.
Mario Bratulić, inače načelnik općine Sveti Petar u Šumi, iznio je njihov pozitivan primjer jer imaju poslovnu zonu na 25 hektara još od 70-ih godina otkad ju je u dijelu razvio Puris, a upravo tu, izmjenama i dopunama UPU-a, uspjeli su privući investitora koji će od iduće godine ovdje montirati solarnu elektranu od 11,5 megavata. I privatnici, njih 57, ovdje su prodavali zemljište, ali je cijena bila povoljna, od 9 do 10 eura po kvadratu, jer sve iznad toga bilo bi neisplativo, rekao je Bratulić i ipak podržao usvajanje ovog dokumenta, a onda, kako je rekao, u hodu treba korigirati ono što eventualno nije dobro.
- Napravimo zajedno sa Županijom taj iskorak jer u Ministarstvu ima sredstava za razvoj ovakvih zona pa je dobro da investitori imaju sve informacije na jednom mjestu. Ne možemo živjeti samo od turizma, bez razvoja gospodarstva, pojoprivrede i stočarstva, naveo je Bratulić, i pohvalio se s uskoro sedam pogona za proizvodnju pršuta na području Svetog Petra u Šumi.
Vijećnik Ferenac naveo je da su smjernice preopćenite, jer iako su one u vlasništvu gradova i općina, gospodarstvo je u ingerenciji Županije pa bi trebalo puno više mjera za poticanje razvoja tih zona. Čudi ga i da nisu uključeni financijski aspekti da se pomogne razvoj infrastrukture o čemu pak ovisi hoće li neka zona zaživjeti ili neće.
- Županija je trebala podmetnuti leđa da se te zone pripreme za buduće investitore, zaključio je Ferenac, dok je vijećnik Stanko Janjić ipak bio mišljenja da se gradovi i općine moraju sami založiti da investitori dođu u njihove poslovne zone.
Na kraju je pročelnica za gospodarstvo Istarske županije Cinzia Zubin rekla da je svrha analize bila dobiti svježi uvid u stanje zona te da je važno prvo odraditi analizu da bi se dobile konkretne smjernice.
- Važno nam je bilo uspostaviti geoinformacijski sustav poslovnih zona kako bi mogli raditi na njihovoj promociji i privući strane investitore. Istina, treba unaprijediti stanje i utvrditi u kojem smjeru će koja zona ići, kazala je Zubin.
S osam suzdržanih, odluka je u konačnici usvojena.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
