Dani mladog maslinovog ulja u Vodnjanu ponovno su potvrdili status jedne od najvažnijih manifestacija u Istri, ali i šire. Tijekom trodnevnog programa, od petka do nedjelje, posjetitelji su imali priliku kušati vrhunska djevičanska maslinova ulja mahom istarskih proizvođača, sudjelovati na stručnim predavanjima o aktualnim izazovima u sektoru te isprobati maštovita jela pripremljena na bazi ovog autohtonog "zlatnog" sastojka. O tome kako Istarska županija podupire maslinare i poljoprivredu u cjelini, razgovarali smo s Eziom Pinzanom, županijskim pročelnikom za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo.

- Dani mladog maslinovog ulja u Vodnjanu samo su vrh jednog programa brige o maslinarima i promociji maslinovog ulja. Ovo je naša centralna županijska manifestacija za promociju maslinovog ulja i naravno drago nam je da je ove godine u ovom formatu i organizirana i s ovako velikim brojem izlagača i posjetitelja. Tijekom ta tri dana moglo se kušati maslinovo ulje iz Istre, Hrvatske, Slovenije i Italije, a što je najvažnije - degustiralo se mlado maslinovo ulje, rekao je Pinzan.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Ističe kako je sama ideja manifestacije, pokrenute prije 19 godina, bila potaknuti maslinare da masline beru i prerađuju ranije. Rezultati su, kaže, vidljivi.

- Nekada u ovo vrijeme nije još ni počela berba maslina. Moram se zahvaliti nekim mlađim maslinarima i onima koji su pratili trendove u svijetu da je to potpuno u Istri promijenjeno uz pomoć Istarske županije, naših udruga, naših članova koji su ustrajali na tome da se masline tako rano beru, s puno manjim randmanom, s manjom količinom ulja, ali izvrsne kvalitete, ističe županijski pročelnik.

Promjena pristupa dovela je, navodi, Istru do pozicije najkvalitetnije maslinarske regije na svijetu.

- Da je to bilo na dobrom putu, činjenica je da je Istarska županija već devet godina za redom najbolja maslinarska regija na svijetu. Stoga je ova naša manifestacija u Vodnjanu od iznimnog značaja za samu promociju. Ne samo maslinovog ulja nego cijele naše regije, govori Pinzan. Prisjetio se i samih početaka manifestacije, kada je, kako kaže, mentalitet prema ulju bio posve drugačiji.

- Kako i sam dolazim iz Vodnjana i učestvovao sam u organizaciji prve takve smotre, mogu se prisjetiti kad smo dijelili hranu i nudili našim mještanima neka stave mlado maslinovo ulje na tu hranu prije kušanja, oni su govorili "kako možete to jesti, pa bit će vam slabo, otrovat ćete se, pa nije to ulje jestivo, tek je jučer prerađeno". To je bilo prije 20 godina, priča. No, trendovi su se potpuno promijenili. Danas su masline u Istri u potpunosti pobrane i prerađene mnogo ranije, a ova je godina, dodaje Pinzan, bila iznimno dobra. Posebno naglašava da su ulja iz Istre, prema analizama i ocjenama stručnjaka, među najkvalitetnijima na svijetu.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- To naše maslinovo ulje je u toliko malim količinama da praktički za to ulje možemo reći da je dodatak prehrani, da je lijek. I trebalo bi ga tako i tretirati jer smo mi jedna od najsjevernijih regija po geografskoj širini gdje uopće masline uspijevaju. Sjevernije od toga više masline ne uspijevaju, a južnije nažalost zbog visokih temperatura ne mogu postići tu kvalitetu. Tako da imamo bogom danu poziciju u Istri i predispozicije za napraviti najbolje ulje na svijetu. A naši maslinari opremili su se i stekli znanja da takvo ulje i proizvode, objašnjava naš sugovornik.

Poticanje sadnje maslina

U razgovoru s maslinarima proteklih dana iskristalizirala se i tema nedostatka mladih u ovom sektoru. Na pitanje treba li dodatno motivirati mlade određenim mjerama, Pinzan odgovara:

- Slažem se s time. Cilj Istarske županije i strategije poljoprivrede je da povećamo broj poljoprivrednika, povećamo količinu poljoprivrednih proizvoda. Naravno, mi to vrlo lako sve povežemo s turizmom jer smo najrazvijenija regija u Hrvatskoj po pitanju turizma. Želimo i dalje nuditi autohtone proizvode našim gostima, ali bez proizvodnje toga neće biti, kaže.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Istarska županija zato, napominje, radi na više frontova. Prvo su izmjene zakona.

- Sudjelujemo aktivno u izmjeni zakona o poljoprivrednom zemljištu koji će omogućiti mladima da dobiju državno poljoprivredno zemljište, jer ima još velikih površina koje nisu dane u zakup poljoprivrednicima, S druge strane, putem udruga, financiranjem rada udruga, privlačimo mlade, educiramo ih, prikazujemo im primjere dobre prakse. Želimo i ponovno pokrenuti program poticanja sadnje maslina da sufinanciramo sadnice zajedno s jedinicama lokalne samouprave koje budu zainteresirane. Prije više od 20 godina tako smo podijelili više od pola milijuna maslina i danas je to rezultiralo ovim uljem koje imamo. Vjerujemo da će jedna takva nova aktivnost doprinijeti povećanju proizvodnje i uključivanju mladih, ističe Pinzan.

- U Istarskoj županiji od svih naših grana poljoprivrede one djelatnosti koje mladi redovito nasljeđuju od svojih predaka su maslinarstvo i vinarstvo, dok je stočarstvo i primarna poljoprivredna proizvodnja znatno veći izazov za nastaviti, no unatoč tome nastavit ćemo raditi na povećanju broja maslinara i količine proizvedenog ulja, zaključuje Pinzan.

Održivo gospodarenje kominom

Za proizvodnju maslinovog ulja, neizostavno se veže i rasprava o sudbini komine, kao nusproizvoda masline, o čemu će se odlučivati u vremenu pred nama. Komina svakako ne bi trebala biti otpad, što joj je trenutna sudbina u našim krajevima, već bi se trebala iskoristiti punim potencijalom, moglo se čuti i ovih dana. O tome je bilo riječi i na samom otvorenju manifestacije Dana mladog maslinovog ulja u Vodnjanu, ali komina je bila tema i nekih susreta koji su se naknadno događali.

(Arhiva Glasa Istre)

- Na valorizaciji komine moramo poraditi i na to će se naša Županija maksimalno fokusirati, najavila je na otvorenju ovogodišnjih Dana mladog maslinovog ulja zamjenica istarskog župana Jessica Acquavita.

U ime Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije okupljenima se na tu temu obratio i Mario Bratulić.

- U zadnje vrijeme imali smo puno upita o tome kako riješiti problem komine. Zahvaljujem zastupniku Antonu Klimanu koji je napravio značajan iskorak da se donese pravilnik koji omogućuje daljnju priču o održivosti maslinarstva i drugačijoj proizvodnji. Već sljedeće godine pripremit će se programi kako bi Istra bila primjer održivog gospodarenja kominom i svim drugim aspektima proizvodnje, istaknuo je Bratulić.

O komini smo porazgovarali s ing. agronomije, Ester Geissa Đurić iz Uljare Baioco u Galižani. I sama je svjesna da je pitanje oko komine nužno čim prije riješiti, prvenstveno zbog problematike kao otpada, ali i velike potencijalne iskoristivosti ove sirovine, što bi mogli opisati situacijom težnje ka "ugodnom i korisnom" rješenju. Za kominu naši susjedi Talijani već imaju uhodanu i pozitivnu praksu, saznajemo. Netom nakon susreta s talijanskim kolegama, Geissa Đurić otkrila nam je neke pojedinosti tog susreta, ali i mogući smjer s kominom u Istri.

Ester Geissa Đurić sa svojim timom iz Uljare Baioco (Snimila Jelena Milović)

- Nažalost, mi od prakse kakvu koriste u Italiji ne koristimo ništa. Nadamo se da ćemo naći neku soluciju za to, ali i zajednički jezik s lokalnom samoupravom. U sve bi trebala biti uključena i naša Županija, a naravno i Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zaštite okoliša. Nadam se da smo kroz razgovore svi zajedno na dobrom putu, jer smo kao uljari svi zainteresirani da se to riješi. Bilo je već nekoliko sastanaka kako bi se iznašlo neko rješenje. Primjerice, naši kolege iz Puglie u Italiji imaju velika postrojenja i nadam se kako ćemo i mi shvatiti važnost takvih postrojenja kod nas. Također se nadam da će oni zaživjeti u što kraćem roku, jer je problem s kominom stvarno velik. Bez poticaja će to ići jako teško, jer je riječ o velikoj operativi i pričamo o milijunima eura. Budući da su nam davali poticaje za sadnju masline, za otvaranje uljare i ostale poticaje, bilo bi dobro da nam i u ovom slučaju pomognu kako bi se nešto po tom pitanju poduzelo, smatra Geissa Đurić.

Ponovo podsjeća da komina nije otpad, već veliki potencijal koji se može koristiti. Spomenula je mogućnost grijanja javnih ustanova - škola i vrtića, dok za sada dobrobit komine ostaje neiskorištena.

- Moramo shvatiti da je bacanje komine kao važne sirovine u naša polja u kojima možemo saditi masline, nepotrebno, jer se sekundarno može jako dobro iskoristiti, svjesna je ona.

Problem s kominom je realan, ali i neugodan.

(Arhiva Glasa Istre)

- Mi kominu otkoštujemo te se s njom grijemo već 15 godina, preciznije s košticama od masline. To je dobro zato što se ona tada brže razgradi u tlu. Stavimo foliju kako ne bi išla direktno u tlo, ali opet postoji problem zbog sve veće količine komine s vremenom i sve više ljudi koji sade masline. Ta bi priča oko maslinarstva trebala biti apsolutno pozitivna, zato što sad već postoji puno mladih koji se bave njime. Na tome se dugo radilo i trebamo biti ponosni zbog toga. Međutim, prije svega treba riješiti problem komine, pojašnjava.

Godišnja količina komine u Istri je 45 do 50 tisuća tona i govorimo o ozbiljnoj masi koja za sada predstavlja otpad i smetnju, a mogla bi biti nešto sasvim drugo i korisno. Komina je sada na dnevnom redu i doista je došlo vrijeme da se o njenoj sudbini ozbiljno odluči.

- Bilo bi dobro da Istra, budući da smo najrazvijenija hrvatska županija, bude prva i po tom pitanju te da riješimo taj problem. Radili smo puno na promociji našeg ekstra djevičanskog maslinovog ulja, sva su naša ulja dobra i bila bi velika šteta da ne iskoristimo još i taj proizvod koji svakako nije za odbaciti, poručuje ona.

Energije iz komine

Talijani već godinama imaju postupak ubacivanja komine u bioplinsko postrojenje, a od toga se dobiva plin koji proizvodi električnu energiju. Iz komine se koristi i njen suhi i čist dio koji se koriste kao gnojivo za sve talijanske maslinike.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Pitala sam kolege treba li u to dodati još ponešto; neke alge i ostala hranjiva sredstva, na što su mi rekli da ništa više nije potrebno. To je anaerobni postupak, nema mirisa, dima i apsolutno je ekološki prihvatljivo. Materijala imamo i stvarno je velika šteta ne iskoristiti tu činjenicu. Kad bi svaka uljara samostalno ulagala u takvo postrojenje, to su jako veliki iznosi bez pomoći županije i lokalne samouprave, a koja nam može dati lokaciju. Vodnjan ima industrijsku zonu koja se može iskoristiti za tu namjenu, a mislim da i druga mjesta imaju takvih mogućnosti. Naravno, spomenula sam Županiju i nadležna Ministarstva, čija je podrška neminovna. Postoje i mogućnosti korištenja europskih sredstava, a upravo radi toga bi trebalo i aplicirati. Mi kao privatni poduzetnici imamo od 50 do 80 posto povrat kroz fondove, dok bi lokalna samouprava mogla imati i stopostotni povrat. Mislim da je sad vrijeme za to, jer do 2027. godine imamo još puno EU fondova za iskoristiti. Bila bi greška da nam oni izmaknu iz ruku, mišljenja je Geissa Đurić koja drži da bi i ostale županije trebale na taj način promišljati, a Ministarstva djelovati.

A da ne spominjemo samo kominu, već da se vratimo i pravoj zvijezdi ovogodišnjih 19. Dana, saznajemo i kako Geissa Đurić ocjenjuje okuse i kvalitetu ovogodišnjih maslinovih ulja.

(Snimio Milivoj Mijošek)

- Naša ekstra djevičanska maslinova ulja su "top". Uvijek kažem da je naša kvaliteta vrhunska, unatoč svemu s čime se susrećemo. Svake godine nailazimo na nekakve probleme. Prošle godine to su bile visoke temperature, pa je dosta naših uljara uvelo sistem hlađenja maslina. Ove su godine temperature bile niže, ali svake godine vidimo gdje griješimo i gdje se možemo poboljšati, monitoriramo probleme i gledamo da naši klijenti budu svi zadovoljni. Prosječna godišnja proizvodnja u našoj uljari Baioco je od tisuću do tisuću i petsto tona, otkriva nam.

Za mlado maslinovo ulje i ona, kao i brojne njene kolege, drži da je još uvijek nedovoljno valorizirano, naspram zrelog maslinovog ulja te ispravljanje ovog dojma vidi, kao i oni, u edukaciji i promociji.

- Kao Udruga Agroturist, kojoj sam bila predsjednica, a sada sam potpredsjednica, snažno se zalažemo za edukacije, imamo razna kušanja, tečajeve, dolaze nam iz cijele Istre i Kvarnera. Jako dobro surađujemo s Tarom koji ima vrhunske proizvođače i zahvaljujem tamošnjoj Turističkoj zajednici s kojom odlično surađujemo. I moramo svi surađivati, skupiti glave, ali i uvijek dizati ljestvicu. Na dobrom smo putu, jer smo puno radili na tome i vide se rezultati. Uvijek je lakše prodati dobro vino, nego dobro ulje i tu je još puno posla, ali to nije samo naš problem. Poznato mi je da se i u Italiji bore sa sličnim izazovima. Smatram da bi u restoranima trebala biti domaća, vrhunska ulja, ali se i dalje koriste ulja koja nisu domaće proizvode. Ugostitelji se, logično, povode cijenom, jer kvalitetna ulja ipak koštaju nešto više. Međutim, tu je puno rada i troškova kod proizvodnje, zaključuje ona.

Povezane vijesti

• Istarsko maslinovo ulje spremno za Europu
• Dani vina i maslinovog ulja u Vodnjanu
• U petak u Vodnjanu počinje prava maslinarska fešta