Skupština Istarske županije o gospodarenju otpadom

Kaštijun može uzeti 1,6 milijuna eura zajma

| Autor: Anđelo Dagostin
Kaštijun (Snimio Milivoj Mijošek)

Kaštijun (Snimio Milivoj Mijošek)


Jednoglasno je na jučerašnjoj Županijskoj skupštini održanoj u pazinskom Spomen domu dana suglasnost i jamstvo za zaduženje tvrtke Kaštijun u iznosu od 1,6 milijun eura odnosno 784 tisuće eura koliko se odnosi na županiju (preostali dio odobrava Grad Pula). Tvrtka Kaštijun zajam će uzeti zbog financiranja dodatnih ulaganja u sustav za gospodarenje otpadom. Preciznije planiraju se ulaganja u bioreaktorsku plohu zbog izrade sustava brtvljenja i otplinjavanja, nabava radnih strojeva za potrebe odlagališta, te izgradnja građevine za stroj za obradu metalne frakcije. Ciljevi ovih investicija su dodatno smanjivanje smrada, osobito tijekom ljetnih mjeseci, te oporaba sirovine koja bi se mogla utržiti.

Ljetne muke

Ova je odluka donesena bez rasprave s obzirom na to da je rasprava prethodila nakon što je direktor Dražen Stilinović predstavio poslovanje županijske tvrtke za gospodarenje otpadom. Stilinović je kazao da postrojenje mehaničko-biološke obrade može po projektu dnevno primiti najviše 390 tona otpada, a tjedno 2.000 tona (90 tisuća tona godišnje), te da ulazna vlaga otpada mora biti između 38 i 50 posto. No, tijekom srpnja i kolovoza ti parametri znaju biti od 30 do 50 posto veći što stvara probleme. S obzirom na to da je zaprimljena količina otpada tijekom 2022. godine iznosila 70 tisuća tona to znači da bi odlagalište moglo normalno funkcionirati kada bi dovoz otpada bio ravnomjerno raspoređen tijekom čitave godine, ali to nije slučaj.

Rashodi su tijekom lanjske godine iznosili 80,3 milijuna kuna, prihodi 63,7 milijuna kuna što znači da je ostvaren gubitak od 16,6 milijuna kuna. Do toga je došlo zbog razlike u ugovorenoj cijeni zbrinjavanja otpada iz 2017. godine i današnje realne cijene. Nakon povećanja cijena odvoza i zbrinjavanja s 1. siječnjem 2023. u ovoj se godini očekuje neznatan gubitak. Tijekom ove godine planiran je odvoz tzv. »viškova« otpada direktno s pretovarnih stanica, pojačan kontrola ulaznog materijala, analiza otpada, te proba predobrade ulaznog materijala. Otkad je preuzeo direktorsku funkciju u Kaštijunu, lani u kolovozu, Stilinović kaže da su proveli aktivnosti zbrinjavanja nemetalne frakcije, te započeli zbrinjavanje metalne frakcije. Zbrinuli su oko 10.000 tona baliranog SRF otpada, pa se trenutno na području Kaštijuna nalazi 12.000 tona takvog otpada, dok je na početku ondje bilo 20.000 tona. Inače, Kaštijun u prosjeku zapošljava 40 radnika.

Puno pitanja

Slaven Boljun (Možemo!) je naveo da Istarska županija bilježi godišnje prekoračenje planiranog zbrinutog otpada od 18 tisuća tona, a Međimurska županija samo 700 tona. Smatra da treba što prije donijeti izmjene županijskog prostornog plana, Plan gospodarenja otpadom, te donijeti društveno-politički konsenzus s obzirom na to da je stihijski turizam jedan od uzroka gomilanja otpada. Rješenje vidi u odvojenom prikupljanju biootpada, te izgradnji dodatnih sortirnica, reciklažnih dvorišta, kompostana, te bioplinskih postrojenja. Zanimao se postoji li plan za sanaciju dosad akumuliranog duga Kaštijuna koji iznosi 41 milijun kuna, a slično je pitanje kasnije postavio Robert Velenik (IDS). Banjolac Daniele Kumar (IDS) je kazao da su se »miomirisi« na Kaštijunu smanjili, ali da od turističkog sektora treba zahtijevati još već ozbiljnost u razvrstavanju otpada.

Mario Bratulić (HDZ) smatra da bi u izradu Plana gospodarenja otpadom trebalo uključiti ponajveće proizvođače sezonskog otpada, da je potrebno nastaviti raditi na edukaciji stanovništva, ali i obići »primjere dobre prakse« poput spalionice u švicarskom Baselu koja se nalazi u centru grada. Ivan Iskra (Zelena alternativa – ORAH) je zanimalo hoće li se osim spaljivanju viška plina na Kaštijunu prići izgradnji kogeneracijske elektrane kojom bi se smanjili povećani troškovi samog centra. Renato Kalac (Možemo!) upozorio je na povećanje ilegalnih deponija diljem Istre nakon povećanja cijena za građanstvo. Zanimao se koliko se plaća odvoz SRF otpada te gdje se on zbrinjava.

Ideje i planovi

U zajedničkom odgovoru za sve vijećnike direktor Stilinović prvo je pohvalio sustav zbrinjavanja otpada u Istarskoj županiji kao najbolji u Hrvatskoj, a ŽCGO Kaštijun kao moderan tehnološki centar za zbrinjavanje otpada. Naveo je da ima nekoliko ideja za sanaciju dugova Kaštijuna, ali o tome će morati odlučivati osnivači tvrtke. Kazao je da se osim izgradnje elektrane razmatra i proizvodnja bioplina na odlagalištu, kao i postavljanje solarne elektrane. Vijećniku Kalcu je odgovorio da se odvoz SRF otpada plaća 190 eura po toni (prethodi javni natječaj), a da se SRF otpad trenutno odvozi u Austriju.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater