Male Medveje na vinorodnoj Vrhuvšćini pravi su raritet, u selu od tridesetak stanovnika tri su vinarije. Upravo u Medvejama, u prostoru vinarije Sirotić, održano je četvrto izdanje sveistarskog mobilnog vinskog mikro festivala Zlatni mižol, gdje je društvo od petnaestak vinoljubaca upoznalo, kušalo i ocjenjivalo petnaest vina iz četiri vinarije - Daria Sirotića, Adriana Černeke i Zdravka Černehe – Vina Grgor iz Medveja, a ovom se vinskom triju pridružio i mladi lav vrhuvske vinske scene Paolo Agapito iz obližnje Marčenegle.

Zlatni mižol projekt je koji su zajedno pokrenuli portal za kulturu stola u Istri Bookaleta i autori aplikacije Local Wineries, a cilj mu je širenje vinske kulture u Istri komornijim vinskim druženjima ljubitelja vina, profesionalaca i amatera, te predstavljanjem manje poznatih vinarija i njihovih vina. Prva tri izdanja mikro festivala Zlatni mižol održana su u Bermu, Rovinju i Nedešćini, a plan je da se takva druženja održavaju jednom mjesečno, svaki put na drugom mjestu, s drugim vinarijama i s drugim sudionicima. Vina se ocjenjuju, a na kraju sezone najbolje ocijenjena vina nagradit će se prigodnim simboličnim nagradama Zlatni mižol.

Druženje i učenje

- Cilj projekta inicirati je novi način, novi segment vinske kulture. U Istri imamo velike vinske festivale kao što je Vinistra, imamo lokalne smotre vina koje se u pojedinim sredinama, nažalost, puno manje održavaju nego prije deset, petnaest godina, ali nemamo, barem ne na način da bi bila vidljiva, vinska druženja u kojima bi spojili ugodno s korisnim, učenje i uživanje, nekakav hedonizam i popularizaciju zavičajnih vrijednosti, a takvih ocjenjivanja ako pogledamo društvene mreže, recimo u Zagrebu, svaki je tjedan nekoliko. Na njima sudjeluju, doduše rijetki, istarski vinari i budu proglašeni šampionima pa se time ponose. Svaki vinar će reći da je lako biti šampion u bijelom svijetu, ali treba biti šampion među prijateljima, među istima i sličnima sebi i zato smo pokrenuli Zlatni mižol kao jedan poticaj da se više družimo oko vina, da više kritički razgovaramo oko vina, da više učimo. Želja je afirmirati jedno događanje koje je autohtono istarsko, koje je malih dimenzija, putujuće, svaki se mjesec događa u drugoj sredini, s drugim vinarima, s drugim ljudima kao ocjenjivačima, poručio je Davor Šišović, jedan od organizatora Zlatnog mižola, urednik i osnivač portala za kulturu stola u Istri, Bookaleta.

- Cilj je također da vinarije razmjenjuju iskustva i da se uključi što je više moguće sommeliera, nadovezao se je Nenad Karleuša koji je predstavio Local Wineries, mobilnu aplikaciju za pronalaženje vinarija i rezervaciju vinskih degustacija.

Starinskoj sorti istarskog terana više je od 150 godina (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Vrhuvšćina je oduvijek poznata po vinarima i dobrim vinima. Ako se uzme u obzir činjenica da u dvorištu Darija Sirotića raste loza jednog od najstarijih terana u Hrvatskoj, onda je to zasigurno podatak koji govori da bavljenje vinima seže daleko u povijest, naglasila je Melita Paladin iz Turističke zajednice Grada Buzeta.

- Svaki naš vinar je treća, možda i četvrta generacija koja se bavi vinogradarstvom. Zadnje dvije, tri godine se osim Dana otvorenih konoba održava i Vrh Wine and Walk, ove godine 27. svibnja, gdje se vrhuvske konobe obilaze u pratnji lokalnih turističkih vodiča. Naši vinari su možda malo skromniji i možda se po količini proizvedenog vina ne mogu mjeriti s velikim i poznatim vinarijama, ali se zasigurno mogu mjeriti po kvaliteti vina, naglasila je Paladin.

Vinar Dario Sirotić, treća je generacija u obitelji koja se bavi vinogradarstvom. Obrađuje oko 3,5 hektara vinograda, kupuje grožđe iz sličnih pozicija svoga kraja, a nakon ručne berbe proizvodi svoja poznata vina, pet etiketa: malvaziju istarsku, teran, muškat, chardonnay i rose. Ponosan je na lozu starinske sorte istarskog terana staru više od 150 godina, jednu od najstarijih u Istri. Prilikom spora između Hrvatske i Slovenije oko terana, dolazili su kod njega u Medveje uzimati uzorke.

Vinogradi Zdravka Černehe, četvrte generacije vinara u obitelji, prostiru se na oko tri hektara površine. Poštujući tradiciju te stalno implementirajući nova znanja, proizvodi Vina Grgor, tradicionalnih istarskih sorti, malvaziju i teran, te merlot i muškat. Adriano Černeka također je vinar iz Medveja s dugogodišnjom obiteljskom tradicijom proizvodnje vina. Obrađuje oko 3,5 hektara vinograda na južnim terasastim položajima, oko devet tisuća loza, a od sorti ima malvaziju, teran, merlot, rose vino i muškat bijeli.

Paolo Agapito iz Marčenegle treća je generacija vinara u obitelji, od 2018. godine nositelj vinarije. Obrađuje oko 2,5 do 3 hektara vinograda, nešto vlastitih, nešto u zakupu. Od etiketa ima teran, borgonju, malvaziju svježu, malvaziju odležanu, duraniju, rose od hrvatice.

Duranija za po doma

Agapito, primijetio je Šišović, jedini u Istri ima duraniju, staru autohtonu istarsku sortu grožđa koja je desetljećima zaboravljena, a nekada je bila zastupljenija nego malvazija.

- Dok je malvazija bila merkantilno vino koje se je prodavalo, duranija je bila za piti doma i obično je imala nekoliko stupnjeva manje od malvazije tako da se od nje radilo lagano vino koje se davalo težacima kada bi došli na rabotu, da mogu piti, a da se ne napiju, prenio je Šišović.

Četvrto izdanje Zlatnog mižola u Medvejama (Snimila Gordana Čalić Šverko)

- Iako su vinari na ocjenjivanje u Medveje donijeli pretežno svježa vina, najbolje ocjene dobila su odležana vina. Prema tome što pokazuju na javnim manifestacijama, odležana vina su u ovom kraju Istre nešto što se tek razvija kao proizvod, vinari ih rade tek pokoju godinu, ali s obzirom na njihovu kvalitetu i dobre ocjene, mislim da je u njima budućnost. Druga stvar je ta da je mladi Paolo Agapito posebno iznenadio s autohtonim istarskim sortama, koje ne samo da ne radi nitko drugi na Buzeštini, nego ne radi nitko drugi u Istri. Pogotovo tu mislim na duraniju i ona je dosta visoko ocijenjena, što znači da ta sorta ima perspektivu. Njegova borgonja je također dosta visoko ocjenjena, a on je jedan svega desetak proizvođača borgonje u Istri. I njegov pjenušac od hrvatice je također dosta visoko ocijenjen, a on je jedan od možda tri vinara u Istri koji imaju hrvaticu kao neku vrstu vina, najčešće rose ili pjenušac. Iz vinske slike koja se pokazala na ocjenjivanju u Medvejama proizlazi da treba pohvaliti odležana vina i vina od autohtonih sorti, zaključio je Šišović.

Favorit teran Agapito iz 2018.

Ishod ocjenjivanja nije bio neočekivan. Pobijedio je vrlo premoćno teran Agapito iz 2018. godine koji je bio i šampion prošlogodišnje Vinistre u kategoriji odležanih terana. Svima je posebno zanimljivo bilo da je Paolo Agapito imao svega 18 godina kada je proizveo ovo šampionsko vino. Teran Agapito je izbio i na prvo mjesto u ukupnom plasmanu nakon sva četiri izdanja Zlatnog mižola.

Rang lista ocjenjivanja u Medvejama izgleda ovako: prvo mjesto drži teran Agapito 2018. godina s 9,76 bodova, druga je malvazija Sirotić 2020. godina s 9,37 bodova, treći je teran Sirotić iz 2020. godine s 9,12 bodova, četvrti Adriano Černeka muškat bijeli iz 2022. godine s 8,98 bodova, peti Agapito borgonja 2018. godine s 8,86 i šesti Agapito duranija iz 2021. godine s 8,72.

Povezane vijesti

• Održan tečaj za senzorne analitičare jakih alkoholnih pića
• Odležani Teran proglašen pobjedničkim vinom Plava Laguna Croatia Opena Umag 2023
• Na sajmu WineRi u Exportdrvu više od 100 vinara, 500 etiketa vina iz sedam država