U cijeloj Hrvatskoj nedostaje 30.000 radnika i svatko tko želi raditi, u ovom trenutku može pronaći posao. Dolazak više od 1000 radnika na tržište rada daje poslodavcima Istre i Primorja, a i čitave Hrvatske mogućnosti otvaranja različitih poduhvata, investicija i projekata kojih danas niti ne postoje iako ne bih odbacio ni mogućnost ponovnog zapošljavanja u brodogradilištu

Radnici i poslodavci nisu na suprotnim stranama, poručuje Damir Majetić, agilni direktor Hrvatske udruge poslodavaca komentirajući tvrdnje kako radnik kapitalistu ne vjeruje. Majetić kaže da „klasnu borbu” još uvijek u javnom prostoru vode neki sindikalci i političari iako među njima postoji razumijevanje. Ipak, o mirovinskoj reformi, plaćama i pravima zaposlenika mišljenja jednih i drugi poprilično su različita.

- Kako komentirate situaciju u hrvatskoj brodogradnji nakon otvaranja stečaja u Uljanik brodogradilištu i drugim poslovnim jedinicama te tvrtke?

- Na žalost stečaj je u datim okolnostima bio neminovan. Ova odluka je kraj agonije besmislenog čekanja i nečinjenja. Sada se zna što treba raditi i treba naglasiti da to nije i ne mora značiti kraj brodogradilišta. Sada je puno važnije donijeti prave odluke o budućnosti brodogradilišta i učiniti ga dugoročno tržišno održivim unutar realnih okvira. U Hrvatskoj imamo dovoljno sposobnih i stručnih menadžera koji to mogu učiniti. Naravno, sve će ovisiti o odluci novih vlasnika koji možda potencijal vide samo u lokaciji ne i u infrastrukturi.

- Imaju li gospodarstva Istre i Primorja kapacitet zaposliti sve te ljude u blizini njihovih domova, možda ne u industriji?

- Obzirom na stanje na tržištu rada i potražnje za radnicima kakvu dugo nismo imali, mogućnosti zapošljavanja većine radnika u gospodarstvu Istre i Primorja su velike. U cijeloj Hrvatskoj nedostaje 30.000 radnika i svatko tko želi raditi, u ovom trenutku može pronaći posao. Dolazak više od 1000 radnika na tržište rada daje poslodavcima Istre i Primorja, a i čitave Hrvatske mogućnosti otvaranja različitih poduhvata, investicija i projekata kojih danas niti ne postoje iako ne bih odbacio ni mogućnost ponovnog zapošljavanja u brodogradilištu. Zapošljavanje je dvosmjerna komunikacija i svaki će od bivših zaposlenika na ponude zapošljavanja samostalno odlučiti što je njoj ili njemu prihvatljivo.

Migracije

- Hrvatskoj nedostaje radna snaga u pojedinim sektorima, poput turizma, ali istodobno odlazi radna snaga različitog profila na rad u zemlje EU. Uvozimo sobarice iz Srbije i izvozimo sobarice u Tirol. Kako komentirate taj paradoks?

- Pravila tržišne ekonomije su jasna i transparentna. Ulaskom na jedinstveno europsko tržište konkurencija poslodavcima za privlačenje radnika je postala daleko veća dok se istovremeno povećala prilika za zaposlenje i našim građanima. Odgovor na takve izazove je konkurentnost gospodarstva i države. Hrvatska se suočila s velikim valom migracija, a HUP-ovo istraživanje je pokazalo da su se na odlazak najviše odlučile obitelji u najboljim radno aktivnim godinama. U turizmu su migracije stalne i velike i moramo kao država povećati konkurentnost i ulagati u mjere koje će to omogućiti. Prva mjera na koje svi prvo pomislimo su plaće, iako osobno smatram da to nije prvi i ključni izazov. Ali kada smo kod plaća, HUP godinama zahtjeva i predlaže smanjivanja nameta, poreza i svih barijera da bi tu razliku pretvorili u rast plaća, što smo u zadnje dvije godine radili prilikom svake porezne reforme. Na konkurentnost utječu i manje promjene poput one da se poslodavcima ne oporezuje topli obrok i smještaj za radnika. Ili da se primjerice građevinskom sektoru omogući neoporezivo prevoziti radnike na gradilište i sa gradilišta. Trebamo svaku olakšicu jer i takve promjene našu zemlju mogu u kratkom roku učiniti atraktivnijom za investitore i zaposlenike. No, osim plaće našim građanima je važno obrazovanje, zdravstvo, mirovine, koliko smo pravična i pravno sigurna zemlja, kako brzo radi naša javna administracija, kako će raditi lokalna uprava i samouprava, te na kraju kakve ćemo gledati izvještaje iz Sabora na početku svakih vijesti...

Domaći i strani radnici

- Kako komentirate lakše zapošljavanje stranaca koje je najavljeno? U kojim sektorima će raditi najviše stranih radnika?

- Nije ništa „lakše“, već se radi o tome da domaći poslodavac ne mora godinu dana unaprijed prognozirati broj potrebnih radnika za narednu sezonu što je ponekad gotovo nemoguće. Postojeći sustav pretjerano je formalan i nefleksibilan, a percepcija da je poslodavcu lakše imati stranog radnika je potpuno pogrešna. Kada uračunate trošak potrage za stranim radnikom, plaćanje njegovog smještaja uz plaću i napori u sporazumijevanju i približavanju kulture ponašanje i običaja u Hrvatskoj, za poslodavca su dodatni trošak i ulaganje koje ne mora raditi kada zapošljava domaćeg čovjeka. Ta percepcija da je strani radnik jeftiniji nego domaći… nerijetko smo stranim radnicima tek usputna stanica do nekih zapadnijih zemalja i zato naše plaće moraju biti konkurente ostatku Europe.

- Između poslodavaca i radnika uglavnom su neslaganja. Kako komentirate izglednu propast mirovinske reforme uspije li sindikalni referendum za kojeg je sakupljano i više nego dovoljno potpisa?

- Kada bi tvrdnja o poslodavcima i radnicima bila točna, gospodarstvo ne bi funkcioniralo i kao država bismo bili u bankrotu. Naime, suradnja radnika i poslodavaca je prvi preduvjet konkurentnosti i poslovnog uspjeha bilo koje tvrtke, zapošljavanja, isplata plaća, plaćanja poreza državi…. I kada kažem suradnja, to znači otvoren i iskren dijalog između radnika i poslodavaca, oko svih otvorenih pitanja i izazova, kojih ima i uvijek će biti. Na žalost, jedan dio sindikata i političara, sudionika javnog prostora još uvijek živi u socijalizmu i radi svojih populističkih interesa i dalje širi tezu o klasnoj borbi kapitalista i radničkog proletarijata.

Naravno, ima povremeno i problema, ima poslodavaca koji se ne odnose uvijek najbolje prema radnicima, kao što ima i radnika koji nisu uvijek sasvim predani svome poslu. Međutim, poslodavci koji žele biti uspješni i dugo prisutni na tržištu znaju da su kvalitetni odnosi sa zaposlenicima preduvjet i temelj na kojem se gradi sve ostalo i zato jako puno ulažu u te odnose i zadovoljstvo zaposlenika. Mi odavno nismo na suprotnim stranama, ako smo ikad i bili. Loše je i neodgovorno zbog pojedinih slučajeva iznositi generalne i paušalne tvrdnje. Što se tiče sindikalne inicijative za referendum mislim da ne adresira ključne probleme mirovinskog sustava.

Povezane vijesti

• Majetić: Gospodarstvo će osjećati posljedice 1,5 do 2 godine