OKRUGLI STOL
Debljina je ozbiljan društveni problem: "Situacija je alarmantna, pri vrhu smo EU po broju pretilih"
Barbara Čalušić, Davor Štimac, Martina Linarić, Viktor Peršić, Sanja Klobučar, Ana-Marija Lušičić (Snimio: Milan Đekić)
Posljednji podaci pokazuju da u Hrvatskoj gotovo trećina populacije, odnosno 1,2 milijuna ljudi ima prekomjernu težinu.
Posebno zabrinjava da ovaj zdravstveni problem ima svako treće dijete u dobi između osam i devet godina.
Debljina, koju je Svjetska zdravstvena organizacija 2022. godine konačno definirala kao zasebnu multifaktorsku bolest i zdravstveni indikator, izravno je povezana s čitavim nizom kroničnih nezaraznih bolesti današnjice.
Debljina ujedno predstavlja veliki trošak za zdravstvene budžete, a procjenjuje se da će Hrvatska, ako nastavi s ovim porastom, za tridesetak godina na liječenje debljine i njezinih posljedica trošiti gotovo 3,5 puta više nego danas, kada na liječenje problema debljine otpada 2,7 posto našeg BDP-a.
Alarmantni podaci
Ovi zabrinjavajući podaci bili su povod za održavanje okruglog stola "Debljina – razumijevanje, prevencija, akcija", održanoj u Gradskoj knjižnici Rijeka, organiziranog u suradnji Novog lista i Specijalne bolnice Medico, kao prvog u sklopu projekta Novog lista Živi zdravo.
Okrugli stol, kojeg je vodila novinarka Novog lista Barbara Čalušić, bio je posvećen upravo ovom zdravstvenom problemu koji posebice u našoj zemlji pogađa sve veći broj ljudi, a okupio je stručnjake od kojih se svatko iz svojeg stručnog aspekta bavi problemom debljine.
To su predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, ravnatelj Specijalne bolnice Medico, gastroenterolog prof. dr. Davor Štimac, nutricionistica dr. sc. Martina Linarić, psihologinja Ana-Marija Lušičić, kardiolog i ravnatelj Thalassotherapije Opatija prof. dr. Viktor Peršić i dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu, specijalistica endokrinologije i dijabetologije prof. dr. Sanja Klobučar.
Hrvatski sabor prije godinu dana usvojio je rezoluciju o debljini, a u ožujku ove godine donesen je i Akcijski plan za prevenciju debljine, čiji je cilj kroz tri godine zaustaviti rast udjela prekomjerno teške djece i odraslih.
Prema riječima dr. Davora Štimca, situacija je po tom pitanju alarmantna u cijelom svijetu, a Hrvatska je, nažalost, pri samom vrhu Europske unije, jer ima čak 65 posto osoba s prekomjernom tjelesnom težinom.
– Svjetska zdravstvena organizacija postavlja ciljeve da, ponajprije, reducira porast debljine, odnosno, da do 2030. godine ne dođe do daljnjeg porasta broja osoba s prekomjernom tjelesnom težinom.
Znači, prvenstveni je cilj zaustaviti rast debljine, napori su veliki, ali treba znati kako problem debljine ne može rješavati samo uska skupina specijalista, nego cijeli niz stručnjaka iz medicine, pa i šire.
Liječnici obiteljske medicine trebaju početi uočavati pacijente s prekomjernom tjelesnom težinom, jer je debljina široko društveni problem koji izlazi iz okvira samo zdravstvenog problema, a to je i potaklo donošenje rezolucije o debljini.
Nakon rezolucije, slijedi nam Akcijski plan za debljinu, koji daje načine kako riješiti problem, međutim, to sigurno nećemo uspjeti za tri godine, ali ćemo početi rješavati taj problem. Plan je podijeljen u tri dijela, odnosno na tri skupine – trudnice i dojenčad, djeca i adolescenti te odrasle osobe, sve do osoba starije životne dobi.
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je najveći udio djece s prekomjernom težinom uočen u Jadranskoj regiji. Pritom to nije specifičnost Hrvatske, jer podaci za cijelu Europu pokazuju kako se broj osoba s debljinom povećava kako se spuštamo sa sjevera prema jugu.
Debljina i ostale bolesti
Kako je moguće da upravo u područjima odakle potječe tip prehrane koji smatramo optimalnim za održavanje zdrave tjelesne težine, a to je upravo mediteranska prehrana, imamo takve podatke, pokušala je odgovoriti nutricionistica dr. sc. Martina Linarić.
– Sve kreće iz obitelji, iz koje dijete uči kako se hraniti. Danas mnoge obitelji puno manje kuhaju nego prije, pravdajući to nedostatkom vremena, a fast food i slatkiši sve su više prisutni kod djece i mladih.
Primjerice, djeca između četiri i osam godina starosti upotrijebe čak 21 žličicu šećera na dan. Potrošnja ribe u Hrvatskoj godišnje je 23 kilograma po stanovniku, a u Španjolskoj čak 87 kilograma. Djeca u dječjim vrtićima često odbijaju jesti ribu, jer je nisu jeli doma.
Danas se zna da je debljina izravno povezana s oko 200 različitih bolesti, no, među prvim bolestima kod kojih je nedvojbeno dokazana povezanost s debljinom bile su kardiovaskularne bolesti. Tako će osoba s debljinom razviti hipertenziju čak 20 godina prije osobe normalne težine.
Prof. dr. Viktor Peršić istaknuo je kako je upravo debljina, odnosno nepravilna prehrana, uz stres, pušenje i nekretanje, jedan od čimbenika kardiovaskularnih bolesti.
Međutim, postoje i slučajevi kada je debljina posljedica hormonalnog disbalansa.
"Debljina je heterogena bolest na koju utječu brojni čimbenici, pa tako i spori rast štitnjače. Međutim, ipak su hormonalni poremećaji češće posljedica debljine, a ne uzrok, pa u takvim slučajevima liječimo debljinu", rekla je prof. dr. Sanja Klobučar.
Osobe s debljinom nerijetko imaju narušeno mentalno zdravlje i ograničene socijalne mogućnosti, pa stanja poput depresije i stigma koja prati debljinu, nerijetko utječu na njihove šanse da prihvate zdrave životne navike.
"Svakako je stigmatizacija osoba s debljinom kočnica njihovog izlječenja, jer ona dovodi do depresivnosti, izostanka samopoštovanja, umora, bezvoljnosti, bespomoćnosti, osoba se izolira i dolazi do stvaranja anksioznosti.
Tu je jako važan psihološki aspekt, trebamo osobama s debljinom pružiti podršku, poticati ih da riješe svoj problem, ali nikako na način da im kažemo da su lijeni, da sami mogu smršaviti, ne treba im pomoć i slično", poručila je psihologinja Ana-Marija Lušičić.
Mogućnosti liječenja
Kada se govori o liječenju debljine, zasad su se najuspješnijima pokazale kirurške metode, a potom i endoskopske.
Prof. dr. Davor Štimac rekao je kako su takve metode u Hrvatskoj etablirane, ali, dodao je, daleko smo od toga da je to postao standard.
"Još uvijek se u Hrvatskoj na taj način debljine rješava malo osoba, njih 150 godišnje tek, u čemu značajno zaostajemo za Europom. Iako, to je trajnije rješenje problema debljine, jer su rezultati odlični", rekao je dr. Štimac.
Posljednjih godina događa se revolucija u farmakološkom liječenju debljine. U Hrvatskoj su trenutno registrirana dva lijeka za liječenje debljine, no, pojavljuju se i nove grupe lijekova koje rezultate liječenja približavaju kirurškim metodama.
Ipak, farmakološko liječenje debljine košta, pa ispada da se liječe samo oni koji si to mogu priuštiti.
"U Hrvatskoj trenutno postoje tablete i injekcije, koje donose dobre rezultate. Primjerice, s injekcijama se može izgubiti i do 20 posto tjelesne mase, međutim, njihova upotreba ide na trošak pacijenta. Mi u Hrvatskom društvu za debljinu činimo napore kako bi se taj trošak za pacijenta smanjio te kako bi upotreba takvih lijekova postala kronična terapija", istaknula je prof. dr. Sanja Klobučar.
Važnost prehrane
Opća je percepcija, barem kod nas, da su zdrave navike ujedno i skupe, odnosno, da živjeti zdravo, pa tako i održavati normalnu tjelesnu težinu košta.
Prof. dr. Viktor Peršić, koji u svom radu često promovira medicinu životnog stila, rekao je da svatko može kupiti tenisice, iako je, dodao je, skupo imati životni stil.
Postoje i mnoge zablude oko zdrave prehrane, čemu svakako doprinosi i industrija hrane.
Prije smo imali majoneze s 50 posto manje masti, danas imamo čokolade s proteinima…
"Puno je zabluda, moć društvenih mreža je velika, a mladi danas radije poslušaju influensere.
Greška je kada se kreće na bilo koju dijetu ići restriktivno, prestati jesti, izbaciti ugljikohidrate, pa pogledajte Talijane, oni takoreći žive na tjestenini, a nemaju problema s debljinom.
Treba sve dozirati, jesti u manjim količinama, jesti češće, a manje", poručila je Martina Linarić.
Već je rečeno kako se odnos prema hrani razvija od malih nogu te kako prehrambene navike roditelja utječu na razvoj kod djece, pa tako djeca roditelja s debljinom i sama imaju veću šansu da razviju tu bolest.
"Sve polazi iz obitelji. Ukoliko su i majka i otac pretili, mogućnost da i dijete bude osoba s debljinom veća je čak deset do dvanaest puta. Djeca puno toga "pokupe" od roditelja, međutim, puno drugih faktora također na to utječe, genetska podloga, zdravstvene navike, utjecaj okoline, životni stil i drugo", rekla je psihologinja Ana-Marija Lušičić.
Zbog svega rečenog, naš odgojno-obrazovni sustav trebao bi se aktivno uključiti u borbu protiv debljine kod djece i mladih, a to je, prema riječima prof. dr. Davora Štimca, jedna od ideja Akcijskog plana za prevenciju debljine.
"Djeca teško sama mogu odlučiti da se hrane zdravo, pa, uz obitelj, tu veliku ulogu trebaju imati vrtići i škola. Dakle, trebamo ih "hvatati" od malih nogu i usmjeravati zdravim životnim navikama", poručio je dr. Davor Štimac.
Upravo nutricionistica dr. sc. Martina Linarić radi takve edukacije po vrtićima, ali i općenito pomaže ljudima s debljinom različitih dobi.
"Prvo treba steći prehrambene navike, bez obzira na vrstu dijete. Naš tanjur treba izgledati tako da je polovica zelena, odnosno s povrćem, jedna četvrtina ugljikohidrati i jedna četvrtina proteini.
Salate uvijek treba biti, čak i u izobilju, a voće i povrće treba se jesti svakodnevno", poručila je Linarić.
Na okruglom stolu govorilo se i o šećernoj bolesti i prekomjernoj težini u trudnica. Naime, utvrđeno je da gestacijski dijabetes dovodi do rađanja djece s prekomjernom tjelesnom masom, ali i povećava nastanak debljine i šećerne bolesti u potomaka od pete do 20. godine.
"Žene s debljinom teže zatrudne, a one koje ostanu trudne imaju 3,5 puta veću mogućnost za gestacijski dijabetes.
Također, djeca rođena od majki s debljinom imaju puno veću šansu za debljinu, šećernu ili kardiovaskularnu bolest. Danas mi putem dnevne bolnice educiramo trudnice o tim problemima", rekla je dr. Sanja Klobučar.
Tjelesna aktivnost
Tjelesna aktivnost, točnije uvođenje aktivnog vježbanja u svakodnevicu, izuzetno je bitno za zdravlje, što je potvrdio i prof. dr. Viktor Peršić, koji se kao kardiolog i liječnik bavi sportskom medicinom.
"Tjelesna aktivnost eliksir je mladosti.
Kretanje je jako važno, hodanje ili trčanje, bitno je da se osobe kreću. Primjerice, deset tisuća koraka dnevno jako je dobro za zdravlje", rekao je dr. Peršić.
S obzirom da u Hrvatskoj gotovo trećina ljudi ima problem s debljinom, statistički je prilično vjerojatno da svatko od nas ima takvu blisku osobu kojoj vrlo često bez uspjeha pokušava pomoći.
Kako je rekla psihologinja Ana-Marija Lušičić, kao obitelj ili kao prijatelji možemo puno učiniti da ih potaknemo da naprave taj prvi korak prema promjeni i putu k zdravijem životu.
"Prvi korak je podržavajući, trebamo se zainteresirati i za njihovo emocionalno stanje, poticati ih da dubu ustrajni, motivirati ih", zaključila je Ana-Marija Lušičić.
Živi zdravo
Živi zdravo novi je medijski projekt Novog lista, čiji je cilj pružiti visokokvalitetne zdravstvene informacije, educirati javnost putem različitih medijskih formata te doprinijeti podizanju svijesti o važnosti prevencije i očuvanja zdravlja.
Fokus projekta bit će na temama poput prevencije bolesti, mentalnog zdravlja, pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti i drugih važnih aspekata kvalitetnog i zdravog života.
Projekt Živi zdravo će koristiti različite medijske formate kako bi informirao širu čitateljsku publiku, uključujući organizaciju događaja i panel rasprava, video sadržaj te suradnju sa stručnjacima iz različitih područja zdravstva.
Kroz sadržaj prilagođen različitim ciljnim skupinama, uključujući mlade, roditelje, starije osobe i osobe s posebnim zdravstvenim potrebama, Živi zdravo će težiti interaktivnosti koja će poticati angažman publike i omogućiti im postavljanje pitanja te razmjenu iskustava.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
