Djelatnike hitne službe Vukovarsko-srijemske županije zapanjila je obavijest odaslana prošlog tjedna iz uprave Zavoda za hitnu medicinu o nestašici malih boca kisika, koje su sastavni dio opreme za reanimaciju.

U obavijesti se navodi da zbog poremećaja na tržištu dobavljač ne isporučuje tražene količine malih boca kisika, a zatim slijedi uputa djelatnicima hitne službe da ako pri reanimaciji pacijenta ponestane kisika u maloj boci, iz vozila hitne donesu veliku bocu s kisikom.

Ovakav je nalog izazvao konsternaciju među djelatnicima hitne koji ističu da je velika boca s kisikom ne samo potpuno neprimjerena za nošenje u hitnu intervenciju, već može predstavljati opasnost.

Problem reanimacije

U uputi koju su hitnjaci prenijeli na Facebook stranici Hitna uživo 194 doslovno se navodi da će "tijekom reanimacije, kad nema kisika u maloj boci, vozač ili tehničar donijeti veliku bocu iz auta po uputi liječnika ili voditelja tima". Male boce s kisikom teške su dva do tri kilograma, a sastavni su dio opreme u reanimacijskoj torbi koju tim nosi na hitnu intervenciju, i koriste se kod respiratora. Zbog problema s isporukom malih boca s kisikom, u vukovarskom zavodu domislili su se privremenog rješenja.

– Ovo mi je rješenje u najmanu ruku smiješno, boca nije predviđena za tu namjenu. Da velika boca ispadne nekome iz ruku i padne na ventil, a to je boca pod pritiskom od 200 bara, došlo bi do eksplozije, upozorava jedan od djelatnika hitne službe. Ni postojeća situacija s rukovanjem takvim bocama, dodaje, nije po propisu jer za spajanje boca s kisikom trebali bi imati cerfitikat, "a mi se spajamo sami jer imamo iskustva, i znamo gdje i kako".

Sama reanimacija na mjestu događaja nije upitna, ali nakon toga nastaje problem, kažu hitnjaci.

– Mala boca dovoljna je za 40 do 45 minuta reanimacije, jer u tom vremenu ili si dobio pacijenta, ili nisi. Problem se javlja kod transporta, nakon što se pacijent uspješno reanimira. On je priključen na kisik, a mala boca ide i preko stepeništa i u liftu, dok veliku ne možeš vući. To je boca od 30-ak kilograma, ne mogu je staviti ni na pacijenta, ističe.

Na svu sreću, u zadnjih tjedan-dva nisu imali intervencija u kojima je bilo potrebno reanimirati pacijenta, no da jesu, ne zna kako bi postupili. I liječnici s kojima rade nisu spremni na takav način rada.

Tomislav Petrušić, predsjednik Udruge Hitna uživo 194, tvrdi kako se radi o velikom problemu.

Nitko nije ugrožen

– Velike boce s kisikom tri do pet puta su veće i teže od boca koje nosimo na intervenciju i ne bi se uopće smjele prenositi. To je teška i glomazna čelična boca. Uz to, to nije samo uzeti bocu i iznijeti je iz vozila. Trebate je najprije otkopčati iz ležišta, otpojiti od sistema za davanje kisika u vozilu. Sve to traje, a da vam slučajno ispadne, može se dogoditi eksplozija, upozorava.

U Zavodu za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije tvrde da nitko od pacijenata nije ugrožen ovom nestašicom.

– Nitko od pacijenata nije ugrožen jer Zavod ima svu propisanu opremu i sredstva za rad, uključujući i medicinski kisik, stoji u odgovoru na naš upit o razlozima i rizicima nestašice. "Boce kisika isporučuju se u većim i manjim zapreminama, stoga kada nema manjih zapremina, koriste se veće. Sve boce kisika u vozilima HMS su prijenosne i mogu se jednako koristiti tijekom zbrinjavanja pacijenta. Radi se o tome da je malom bocom lakše rukovati i manipulirati u terenskim uvjetima rada, a njihov sadržaj i primjena je identična", odgovorila nam je Jelena Kovačević, voditeljica Službe hitne medicine. Dodala je i da vjeruje da je usporena isporuka malih boca s kisikom prolaznog karaktera te nas uputila na dobavljača medicinskog kisika, tvrtku Messer.

Dobavljač tvrdi da nema poremećaja u isporuci

Iz tvrtke Messer Croatia Plin izvijestili su nas jučer poslijepodne da je stigla isporuka spornih boca s kisikom. Predsjednik Uprave Robert Mustać rekao nam je da je isporuka dvostruko veća od naručene količine, no i da nikakvog poremećaja na tržištu nije bilo.

– Boce su isporučene danas, i to dvostruko više od naručenog. Nema nikakvog poremećaja u opskrbi medicinskog kisika, mi opskrbljujemo sve bolnice u Hrvatskoj i nigdje nema problema u isporuci, rekao nam je Mustać i dodao da zastoja nije bilo čak ni u vrijeme COVID-19, kad su isporučene 10 puta veće količine nego danas.

Zbog čega je došlo do "kriznog" naputka u vukovarskom zavodu za hitnu, nije znao objasniti.

HZHM: Županijski Zavodi sami su odgovorni za opremu

U Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu (HZHM) tvrde da u drugim županijskim zavodima za hitnu medicinu nema problema s nabavom malih boca za kisik, ili su eventualne poteškoće u isporuci medicinskog plina riješili osiguranjem dostatnih zaliha ili promjenom ovlaštenog dobavljača.

– Kao samostalne zdravstvene ustanove, županijski zavodi za hitnu medicinu odgovorni su za organizaciju hitne medicinske službe na svom području. To podrazumijeva pružanje kvalitetne, brze i dostupne hitne medicinske skrbi građanima, ali i osiguravanje optimalnih uvjeta rada djelatnicima, uključujući i medicinsku opremu koja je propisana Standardom medicinske opreme, medicinskih uređaja i pribora za obavljanje djelatnosti hitne medicine, poručili su iz HZHM-a.

Povezane vijesti

• LIJEČNIKA NEĆE NEDOSTAJATI: Istra u sezoni pokrivena s 14 timova Hitne pomoći
• Beroš: Sanitet ne može imati isti koeficijent kao i vozači hitne
• Damir Važinić: Hitna služba je postupila po protokolu kad je prevozila Jandrokovića