Plenković: Reforme su preduvjet korištenja novca iz RRF-a

(Hina/EPA)

Da bi iskoristila novac iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), Hrvatska treba provesti reforme, jer taj novac ne dolazi bez uvjeta i kriterija, rekao je premijer Andrej Plenković na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio sažetak Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO).

NPOO od 2021. do 2026. sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,08 milijardi kuna. Njegova izrada i dostava Europskoj komisiji uvjet je za korištenje sredstava iz EU-ova Europskog mehanizma za oporavak i otpornost otpornost od 2021. do 2023. godine.

U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) Hrvatskoj su na raspolaganju bespovratne 6,3 milijarde eura, uz još 3,6 milijardi eura potencijalnih zajmova.

"To nije 'helicopter money'", rekao je Plenković i dodao da su za njegovo korištenje potrebne reforme, a jedan od preduvjeta je i izrada Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Uz reforme, uvjeti su i usmjeravanje najmanje 37 posto sredstava na investicije koji doprinose zelenoj tranziciji te najmanje 20 posto sredstava u digitalnu tranziciju.

Pored toga, treba poštovati i načelo "ne nanosi značajnu štetu" po pitanju klimatskih promjena, sprečavanja i kontrole onečišćenja, biološke raznolikosti i ekosustava i to za svaku pojedinu reformu i investiciju u planu.

Plenković napominje da je Hrvatska na prvom mjestu u EU-u po odnosu bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost i BDP-a, odnosno iznos tih sredstava čini 12 posto udjela u BDP-u Hrvatske. Prosjek drugih država EU-a je 3,7 posto.

Ako se gleda iznos bespovratnih sredstava po stanovniku, Hrvatska je pri samom vrhu među državama EU, odnosno druga, iza Grčke, sa 1.466 eura po stanovniku.

Komponente i podkomponente

Temeljne komponente Plana oporavka i otpornosti su gospodarstvo; javna uprava; pravosuđe i državna imovina; obrazovanje, znanost i istraživanje; tržište rada i socijalna zaštita te zdravstvo. Osim tih pet područja, tu je i inicijativa "obnova zgrada".

U okviru navedenih komponenti, nalazi se ukupno 22 tematske podkomponente u kojima se pobrojane specifične reforme i investicijske potrebe.

Od 49,1 milijarde kuna vrijednosti projekata predloženih u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, na komponentu "gospodarstvo" odnosi se 54 posto tražene alokacije NPOO-a ili 26,2 milijarde kuna. Za javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu namijenjeno je 10 posto ili 4,8 milijardi kuna, obrazovanje, znanost i istraživanje 15 posto tj. 7,5 milijardi, tržište rada i socijalnu zaštitu četiri posto (2,1 milijarda kuna) te na zdravstvo devet posto odnosno 2,56 milijardi kuna. Za inicijativu "obnova zgrada" namijenjeno je 12 posto alokacije odnosno 5,94 milijarde kuna.

Unutar kategorije gospodarstvo, izvijestio je Plenković, planiraju se investicije u energetsku tranziciju za održivo gospodarstvo, unaprjeđenje vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom, razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava, unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom te razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma.

Predviđeno je i usmjeravanje sredstava i izravno prema poduzetnicima putem jamstvenih shema, subvencioniranja kamatnih stopa te bespovratnih sredstava.

U javnoj upravi, pravosuđu i državnoj imovini u planu su ulaganja uz ostalo u kapacitete za izradu i provedbu javnih politika i projekata, unaprjeđenje učinkovitosti javne uprave i sl.

Sedam i pol milijardi kuna namijenjenih obrazovanju, znanosti i istraživanju u planu je utrošiti uz ostalo u podizanje istraživačkog kapaciteta, a tržište rada i socijalnu zaštitu očekuju pored ostalog ulaganja u mirovinski sustav kroz povećanje adekvatnosti mirovina te unaprjeđenje sustava socijalne skrbi.

Ulaganja u zdravstvo obuhvaćaju investicije u jačanje otpornosti zdravstvenog sustava, a inicijativa obnova zgrada odnosi se na obnovu nakon potresa.

Investicije predložene u planu moraju biti dovršene do 31. kolovoza 2026. godine.

Malo o konkretnim projektima

Novinare su zanimali primjeri konkretnih projekata koji će se financirati iz RRF-a. Jedan od njih je biorafinerijsko postrojenje u Sisku, a tu su i ulaganja u tvrtku Rimac Automobile, izvijestio je ministar gospodarstva i zaštite okoliša Tomislav Ćorić.

Ministar zdravstva Vili Beroš najavio uz ostalo ulaganja u opremu za dijagnostiku i liječenje od raka, uspostavu nacionalne onkološke mreže te sustav za upravljanje ljudskim resursima.

Ministar Ćorić je rekao i da je značajan broj projekata u vodno-komunalnom gospodarstvu ima građevinsku dozvolu, a najavio je i horizontalne potpore prema privatnom gospodarstvu.

Budući da se NPOO-om planira otvaranje sto tisuća radnih mjesta, novinari su pitali i imamo li mi dosta radnika za njihovu popunu, a ministar rada Josip Aladrović odgovorio je da je to dostižno kombinacijom angažmana domaćih i stranih radnika.

Daljnji proces usvajanja

Premijer Plenković najavio je saborsku raspravu o NPOO-u 14. travnja, a do kraja travnja dokument bi trebao biti poslan Europskoj komisiji. Komisija bi ga u roku od dva mjeseca od službenog dostavljanja trebala ocijeniti, a potom bi Vijeće EU-a trebalo odobriti EK-ovu ocjenu u roku od četiri tjedna od usvajanja tog prijedloga na EK-u.

Nakon prihvaćanja NPOO-a moguća je uplata avansa u iznosu 13 posto bespovratnih sredstava u drugoj polovici ove godine. Za Hrvatsku je to oko 600 milijuna eura.

Sažetak NPOO-a dostupan je na poveznici https://planoporavka.gov.hr/