Digitalne valute mogle bi usisati vrijedne depozite građana iz banaka eurozone i pojačana kupnja mogla bi imati široke posljedice po stabilnost globalnog financijskog sustava, upozorila je u ponedjeljak Europska središnja banka (ECB).

Pojedini izdavatelji vežu svoj digitalni novac za standardne valute poput dolara ili eura, ali i za robu poput zlata i srebra i za financijske instrumente kako bi se izbjegle nagle oscilacije u njegovoj vrijednosti.

Takve su digitalne valute, takozvani "stablecoini", sve popularnije i njihova tržišna vrijednost sada prelazi 280 milijardi dolara. Iznos je relativno skroman, ali značajan jer njihovi izdavatelji spadaju među glavne kupce američkih državnih obveznica, primjećuje Reuters.

Sredinom srpnja američki predsjednik Donald Trump propisao je "Zakonom GENIJA" izdavateljima takvih valuta 100-postotno pokriće likvidnom imovinom poput dolara ili kratkoročnih državnih obveznica i mjesečna izvješća o sastavu rezervi.

Zakon će po priopćenju Bijele kuće "generirati pojačanu potražnju za američkim dugom i zacementirati status svjetske rezervne valute za dolar".

I skupina europskih banaka, uključujući talijanski UniCredit i austrijski Raiffeisen Bank International, najavila je osnivanje tvrtke koja će izdati kriptovalutu "denominiranu u eurima" i pokrivenu tradicionalnom financijskom imovinom.

Uvođenje kriptovalute pokrivene tradicionalnom imovinom i "denominirane u eurima" planirano je za drugu polovinu 2026. godine, a bit će u skladu s EU propisima o tržištima kripto imovine (MiCA) i omogućit će brza i jeftina plaćanja 24 sata dnevno, rekao je tom prilikom glasnogovornik njemačkog DekaBanka.

ECB je u pregledu financijske stabilnosti u ponedjeljak istaknuo da je svrha izdanja takvih digitalnih valuta čuvanje vrijednosti i olakšavanje prekograničnih plaćanja.

Stvarno se pak koriste za kupnju kriptoimovine, upozorio je ECB, uz napomenu da oko 80 posto transakcija na centraliziranim platformama za trgovanje kriptovalutama širom svijeta uključuje digitalnu imovinu.

„Ubrzano širenje stablecoina moglo bi potaknuti odljev depozita građana, čime bi se bankama smanjio važan izvor financiranja i prepustilo bi ih se općenito manje stabilnom financiranju“, kažu u ECB-u.

Glavni je rizik ipak moguća navala investitora budući da kompanije koje stoje iza dva vodeća stablecoina spadaju među najveće vlasnike američkih državnih dužničkih papira i njihove rezerve imovine mogu s mjeriti s onima 20 najvećih novčanih fondova.

Odluče li ulagači u kratkom roku unovčiti takve kriptovalute, kompanije-izdavatelji mogle bi biti prisiljene u kratkom roku prodati rezervnu imovinu, što bi pak moglo utjecati na funkcioniranje američkih tržišta državnih obveznica, objašnjava ECB.

Njihova 'navala na šaltere' mogla bi utjecati i na eurozonu ako, zbog strožih europskih propisa, odluče potražiti spas u digitalnom novcu koji bi eventualno zajedno izdale Europska unija i kompanije iz drugih zemalja.

U tom slučaju rezerve izdavatelja u EU, pod nadzorom europskih vlasti, možda ne bi bile dovoljne za pokrivanje eventualnih zahtjeva za 'unovčavanjem' vlasnika digitalnih valuta iz Unije i onih izvan nje, što bi pak pojačalo rizik od 'navale na šaltere' u EU, objašnjavaju u ECB-u.

Povezane vijesti

• Hrvatski regulatori uglavnom slijede europske preporuke o sumnjivim transakcijama - ESMA
• Ulagači čekaju programirano smanjenje "emisije" bitcoina
• Mastercard središnjim bankama priprema alat za testiranje digitalnih valuta