dvojno iskazivanje cijena
Pogledajte koliko građana cijene i dalje preračunava u kune. Jeste li među njima?
(Snimila: Neva Zganec/Pixsell)
S prvim danom ove godine istekla je zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena, ali građani u većini i dan danas smatraju da bi cijene, osim u eurima, još uvijek trebale biti istaknute i u kunama.
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP), a i stranka Most, pokušali su prije kraja prošle godine izboriti se za izmjenu Zakona o uvođenju eura kako bi se produljio rok dvojnog iskazivanja cijena. Ta je obveza bila na snazi od 5. rujna 2022. godine do 31. prosinca prošle godine.
U HUZP-u su, uputivši Ministarstvu financija prijedlog da se rok produlji, istaknuli kako spomenuto razdoblje nije bilo dovoljno da se potrošači naviknu na cijene iskazane u eurima. No, Ministarstvo je odbilo inicijativu tvrdeći da nema razloga za tim, piše N1.
Za dvojne cijene – 71 posto građana
"Budući da su nam se stalno javljali potrošači koji su iskazivali bojazan da neće moći pratiti kretanje cijena u eurima, jer se cijene stalno mijenjaju i da još uvijek preračunavaju cijene u kune, postavili smo anketu na našu mrežnu stranicu s dva pitanja", kaže predsjednica HUZP-a Ana Knežević.
Prvo pitanje glasilo je: Jeste li se naviknuli na euro ili cijene još preračunavate u kune?
Da su se potpuno naviknuli, odgovorilo je 18,7 posto sudionika u anketi. Njih 33,4 posto odgovorilo je da se nisu naviknuli, ali da napreduju, dok je 47,9 posto reklo da se uopće nisu naviknuli na euro i da i dalje cijene preračunavaju u kune.
Drugo pitanje bilo je: Trebaju li dvojne cijene ostati u primjeni i u 2024. godini?
Da svakako trebaju ostati smatra 71,6 posto sudionika ankete. Njih 20,8 posto kažu da dvojno iskazane cijene ne trebaju ostati jer su se navikli na euro. A da nisu sigurni, reklo je 7,6 posto ispitanih u anketi HUZP-a u kojoj je sudjelovalo 380 ispitanika.
"Brojke govore same za sebe"
"Brojke govore same za sebe, ali budući da je ministar našu inicijativu odbio, ne preostaje nam drugo nego preračunavati u kune i polako se navikavati na euro. A teško se priviknuti jer cijene stalno rastu i nikako ne možemo zapamtiti cijene onih roba koje stalno kupujemo", zaključuje predsjednica HUZP-a.
Zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena zbog uvođenja eura u Hrvatskoj trajala je 16 mjeseci – od 5. rujna 2022. do 31. prosinca prošle godine. Neke članice su ulaskom u eurozonu istu obvezu zadržale kratko, tek šest mjeseci poput Slovenije, Malte i triju baltičkih država, a neke godinu dana ili dulje. U Slovačkoj je, recimo, dvojno iskazivanje cijena trajalo 18 mjeseci.
No, Hrvatska je uvela euro u vrijeme visoke inflacije, koja traje i danas, pa je često mijenjanje cijena bio glavni argument onih koji su tražili da se obvezno dvojno iskazivanje zadrži i nakon isteka propisanog roka. Ipak, trgovcima i davateljima usluga ostavljena je mogućnost da i dalje iskazuju cijene i u eurima i u kunama ako žele.
Cijene u eurima izgledaju nam niže
Govoreći nam nedavno o inflaciji u Hrvatskoj, koja će prema prognozama nastaviti rasti sve dok ne završi ovogodišnja turistička sezona, ekonomski analitičar Petar Vušković kao jedan od razloga tog rasta naveo je uvođenje eura.
Kazao je da se potrošači i dalje ne snalaze u cijenama proizvoda i usluga te se stvara dojam da nešto vrijedi puno manje, nego što stvarno jest.
"Imamo cijene koje su brojčano iskazano 7,5 puta manje nego što je prije bilo i to nas zavarava. Nama cijene izgledaju niže u odnosu na razdoblje kada smo plaćali kunama", rekao je Vušković.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
