(Arhiva Glasa Istre)
Glazbeno stvaralaštvo kapelnika Orkestra carske i kraljevske mornarice (1862. - 1918.) u Puli, odnosno koncertni program naslovljen "Na lijepom plavom Jadranu" održat će se 26. studenog s početkom u 20 sati u Istarskom narodnom kazalištu - Gradskom kazalištu Pula.
Producent koncerta je Udruga za očuvanje spomena na istarske skladatelje i Istarski komorni orkestar, koji će nastupiti pod dirigentskom palicom Petra Matoševića uz klavirske točke Ane Šercer, a na programu su djela koja su skladali Josef Rudolf Sawerthal, Josef Kovács, Ludvig Schlögel, Franz Lehar, Gustav Schmidt i Franz Jaksch.
Ovaj koncert rezultat je istraživanja muzikologinja prof. dr. sc. Lade Duraković (Muzička akademija u Puli) i prof. dr. sc. Marijane Kokanović Marković (Akademija umetnosti u Novom Sadu) i dio je projekata ISTRAživanje skladateljske baštine: MUZikološki, obrAzovni i izvedbeni potencijali (ISTRAMUZA, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli) i Istočno-jadranska operna kazališta (1860. -1960.). Prostori kreiranja, razvoja i prezentacije umjetnosti i kulture zabave. (OPERISM, Sveučilište u Zadru). Koncert je ostvaren zahvaljujući suradnji s Udrugom za očuvanje spomena na istarske skladatelje (UOSIS) te s tršćanskim Kazališnim muzejom Carlo Schmidl. Skladbe je za Istarski komorni orkestar raspisao Petar Matošević a čuvaju se u Austrijskoj državnoj knjižnici, Kazališnom muzeju Carlo Schmidl i Državnom muzeju u Pragu. Bio je to povod za razgovor s Ladom Duraković.
Kako je krenuo projekt proučavanja i revalorizacije skladateljskog rada kapelnika Mornaričkog orkestra?
- Kolegica Marijana Kokanović Marković, muzikologinja s Akademije umetnosti u Novom Sadu i ja smo prije nekoliko godina objavile knjigu o boravku Franza Lehara u Puli. Tijekom istraživanja uspjele smo doći i do notnih zapisa skladbi koje je ovdje pisao. Te su skladbe zatim izvedene na koncertu u Istarskom narodnom kazalištu 2022. godine i tada je publika imala prvi put priliku čuti simfonijsku poemu "Il Guado", "Sonatinu za klavir" i ciklus solo pjesama "Weidmannsliebe" (Lovčeva ljubav). Radeći na tom istraživanju zainteresirale smo se i za skladateljske opuse drugih kapelnika o kojima javnost ne zna gotovo ništa. Njihovo je djelovanje do sada ostajalo u sjeni velikih povijesnih priča, a upravo su njihovi izbori repertoara utjecali na to da Pula krajem 19. i početkom 20. stoljeća bude mjerljiva s razvijenim glazbenim središtima Monarhije. Simfonije i druge orkestralne skladbe te operna i operetna glazba koju je Mornarički orkestar izvodio nisu bili samo umjetnička nadopuna vojnim i zabavnim repertoarima, nego i snažan znak kulturne orijentacije Pule.
Nas su posebno zanimali autorski prinosi kapelnika, i to isključivo ona djela koja su napisali u Puli jer su svi oni razvijali svoje karijere i u raznim drugim gradovima Monarhije. Mnogi među njima u Puli su pisali komorna i simfonijska djela koja su bliža građanskoj glazbenoj kulturi nego vojnoj glazbi što ukazuje na njihove velike skladateljske ambicije, ali kad su potpisivali ugovor s Mornaricom, obvezali su se prvenstveno pisati djela za vojsku, za protokol, koračnice i društvene plesove. Ta smo djela Marijana i ja uspjele pronaći u Austrijskoj državnoj knjižnici, Kazališnom muzeju Carlo Schmidl i Državnom muzeju u Pragu. Austrougarsko razdoblje bilo je razdoblje velikih socijalnih nejednakosti, radništvo, mahom slavenskog podrijetla, bilo je ekonomski i socijalno isključeno iz prostora kazališnih i koncertnih dvorana. Njihov je pristup glazbenom životu grada bio moguć uglavnom kroz besplatna događanja kojima su povremeno i uglavnom usputno prisustvovali. To su većinom bili koncerti na otvorenom – na trgovima, rivi i Forumu - Tu su se zvuci klasične glazbe širili izvan elitnih krugova i dopirali do šire zajednice. Upravo ta djela koja su se svirala i na koncertima za privilegiranu elitu, ali i za široku publiku na otvorenom će se moći čuti na koncertu u kazalištu 26. studenog.
Predstavite nam koncertni program koji ste izveli već u Rovinju, a sada ga ponovno upriličujete u Puli.
- Većina skladbi kapelnika koje su na programu će pulska publika moći čuti prvi puta nakon sloma Austrougarske monarhije. Na programu je sedam skladbi, izvodi ih Istarski komorni orkestar pod dirigentskim vodstvom Petra Matoševića koji je napravio i aranžmane za skladbe i mlada klaviristica, studentica Muzičke akademije Ana Šercer. Skladba prvog kapelnika pulskog Mornaričkog orkestra?Josefa Rudolfa Sawerthala čija se ostavština čuva u Državnom muzeju u Pragu naslovljena je ?"Addio?Trieste". Napisana je 1862. godine u Puli u spomen godinama provedenim u Trstu, gdje je Sawerthal vodio orkestar prije preseljenja u Pulu. ?Druga je skladba "Polaneserin polka", kapelnika?Josefa Kovácsa koja se čuva u Austrijskoj državnoj knjižnici a za koju se može pretpostaviti da ju je posvetio damama iz Pule. Na koncertima se izvode i dvije skladbe Ludwiga?Schlögela. Prva je valcer "An der schönen blauen Adria", op. 99, napisan 1892. u čast sudionika regate Yacht Geschwader, elitnog kluba na čijem je čelu bio nadvojvoda Franz Ferdinand.?Djelo, koje se kasnije smatralo suparničkom skladbom Straussovog valcera "Na lijepom plavom Dunavu", objavio je u lipnju 1893. tršćanski nakladnik Carlo Schmidl. Druga je njegova polka za glasovir pod nazivom Marcella.
Na programu je i? "Palmkätzchen valcer", najpoznatijeg kapelnika Franza Lehára?inspiriran istoimenom pjesmom Felixa Falzarija te koračnica Leharovog nasljednika Gustava Schmidt "Spaun Marsch", posvećena admiralu austrougarske ratne mornarice Hermanu von Spaunu koju je 1898. tiskala pulska tiskara Schrinner. Koncerti završavaju skladbama najdugovječnijeg kapelnika, Franza Jakscha?"Valcer in Marinekreisen", koji je tiskala izdavačka kuća Carl Schmidl 1906. godine te Österreichischer Flottenvereins Marsch, posvećen austrijskom pomorskom društvu, koji je 1911. u Puli objavila tiskara Schrinner. Koncert je ostvaren zahvaljujući suradnji s Udrugom za očuvanje spomena na istarske skladatelje (UOSIS) koju vodi Aleksandra Golojka koja se pobrinula za svu logistiku vezanu uz ciklus koncerata.
Marijana i vi upravo pišete knjigu o kapelnicima Mornaričkog orkestra. Tijekom istraživanja, zasigurno ste naišli na zanimljive podatke. Koji je kapelnik bio najveće iznenađenje za Vas, odnosno otkriće prilikom toga istraživanja?
- Kapelnika je bilo ukupno 11, sve su njihove priče različite, svaki je imao neki svoj pristup radu većina je iznimno zanimljiva. Možda bih izdvojila razdoblje kapelničke djelatnosti Franza Jakscha koji je vodio Mornarički orkestar od 1899. – 1917. To se doba može se zaista nazvati zlatnim dobom djelovanja tog orkestra. Jaksch je bio izniman dirigent, skladatelj, imao je organizacijske vještine i tijekom osamnaest godina službovanja u Puli je značajno unaprijedio umjetničku razinu ansambla koji je u njegovo vrijeme izvodio najznačajnija djela simfonijskog repertoara.?Bio je ključna figura u organizaciji brojnih glazbenih priredbi, trudio se da orkestar bude čim vidljiviji i u civilnom prostoru. Razdoblje njegova vodstva Mornaričkog orkestra obilježila je i djelatnost manjih sastava, npr. tamburaške kapele i gudačkog kvareta. Iako je djelovao prvenstveno kao kapelnik Mornaričkog orkestra, Jaksch je sudjelovao i u razvoju civilne glazbene scene. Inicirao je i organizirao koncerte u Politeami Ciscutti. Povremeno je na koncertima za glasovirom pratio gostujuće soliste, a i u posebnim prigodama je vodio glazbeni dio liturgijskih službi u Mornaričkoj crkvi. Bio je vrlo otvoren za suradnju s pulskim skladateljima, Mornarički orkestar je izvodio njihova djela, primjerice skladbe Giulija Smareglie, brata Antonija Smareglie i Alfreda Martinza, najistaknutijih pulskih glazbenika u to doba.
Lada Duraković je poznata pulska muzikologinja, zaposlena na Muzičkoj akademiji Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, a već dugi niz godina bavi se glazbenom baštinom našega grada, o čemu je objavila i knjige te rezultate istraživanja. Godinama je djelovala kao glazbena urednica na Radio Puli, te surađuje na brojnim glazbenim projektima svojim znanjem i rezultatima istraživanja.