Općina Medulin sa 67,6 milijuna kuna prihoda ostvarenih u 2016. godini najbogatija je u Hrvatskoj. Plastičnije rečeno, njen je ukupan prihod jednak zbroju prihoda 31 najsiromašnije općine. Odmah nakon Medulina slijedi Općina Konavle s ostvarenih 66,2 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje o ostvarenju proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave Katarine Ott, Mihaele Bronić i Branka Stanića sa zagrebačkog Instituta za javne financije. Njihovo istraživanje, utemeljeno na podacima Ministarstva financija, pokazalo je da po prihodima po glavi stanovnika vodi Sutivan (16.782 kune), a slijede Vir (16.142) i Baška (15.630). Medulinska općina je pak s 10.434 kune prihoda per capita tek na 16. mjestu. Ispred nje su općine Motovun i Funtana koje s 14.320 i 12.846 kuna po glavi stanovnika zauzimaju 4. i 5. mjesto, iako su im proračunski prihodi znatno manji i iznose 14,4, odnosno 11,7 milijuna kuna. Fažana je 14. s prihodom od 10.608 kuna, koji se u općinama Tar-Vabriga, Vrsar i Kršan kreću od 9,4 do 9,7 tisuća kuna.

Tko je bogat?

Što govore ovi podaci? Znači li da je općina s puno prihoda per capita bogata jer u prosjeku po stanovniku ulaže puno, ili je pak bogata ona općina s velikim budžetom? Autori studije upozoravaju da to ne mora biti tako: naime, postoje neke jedinice lokalne samouprave koje imaju relativno visoke prihode per capita, ali to ne mora značiti da dobro posluju. Primjer je Općina Civljane koja je 2016. spadala među 18 općina s najvećim proračunskim prihodima po stanovniku, no više od 75 posto tih sredstava bila je - državna pomoć. S druge strane, sam proračun ne mora uvijek biti odraz financijske snage, jer se općina ili grad mogu zaduživati i mimo proračuna, putem pravnih osoba čiji je suvlasnik, te ustanova koje je osnovala, upozoravaju autori istraživanja. Njihovo stvarno financijsko stanje moglo bi se prikazati samo ukoliko bi uz lokalni proračun bili dostupni i podaci o prihodima, rashodima, imovini, kapitalu i obvezama pravnih osoba u njihovu (su)vlasništvu i ustanova koje su osnovale. No, takvi objedinjeni podaci nisu javno dostupni.

Nadalje, jedanaest općina s najvećim proračunskim prihodom - iznad 30 milijuna - nalazi se u jadranskoj Hrvatskoj, iz čega proizlazi da njihovom razvitku ponajviše doprinosi turizam koji u Hrvatskom BDP-u doseže visokih 18 posto, najviše u Evropi.

Kad je o gradovima riječ, očekivano vodi Zagreb sa 6,4 milijarde kuna i više od 40 posto ukupnih prihoda svih gradova. Slijedi Split sa 743,7 milijuna koji ostvaruje koliko i 44 najsiromašnija grada te Rijeka sa 679,7 milijuna kuna. No, kad je riječ o prihodu po glavi stanovnika, među gradovima vodi Novalja (13.702 kune), a slijede ju Novigrad i Umag s 11.139, odnosno 11.116 kuna. Proračunski prihodi Novigrada iznose 48,4 milijuna kuna, a Umaga 149,7 milijuna, i oba su u suficitu od 5, odnosno 1,5 posto. Rovinj je peti s 9.337 kuna i proračunskim prihodom od 133,5 milijuna kuna koji je u suficitu od 19,3 posto. Deveti je Poreč koji po stanovniku ostvaruje 8.583 kune, uz proračunske prihode od 143,3 milijuna kuna. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti

• Teniski turnir za kupnju RTG-a Hitnoj pomoći u Umagu
• Istarski gradovi NAJBOLJI ZA ŽIVOT, POSLOVANJE I OBRAZOVANJE u Hrvatskoj
• PIĆAN, UMAG I NOVIGRAD DOBILI ZEMLJIŠTA OD 33 MILIJUNA KUNA. Marić: Stalo nam je do svakog hrvatskog kraja, bez obzira na politiku