Dok njihovi vršnjaci "trbuhom za kruhom" odlaze iz Hrvatske Emina Hadžibegić i Dražen Sirotić, odlučili su ostati na Draženovoj rodnoj grudi u Marčeneškom Polju i egzistenciju, uz redovno zaposlenje, vezati i uz poljoprivredu. Na obroncima Butonige sade batat i energetsku bombicu, kiwano krastavac koji ima okus kao spoj banane, dinje i limete. Prije dvije godine krenuli su s pokusnim uzgojem batata, lani posadili prve sadnice kiwana, registrirali OPG Sirotić, osmislili brend Butoniga Nature, a ove godine namjeravaju povećati proizvodnju.

Organski uzgoj

- Bavimo se isključivo organskim uzgojem, naši proizvodi nisu tretirani nikakvim kemijskim sredstvima niti umjetnim gnojivom već isključivo koristimo prirodno gnojivo, kažu nam uglas mladi zaručnici koji se ove godine namjeravaju vjenčati. Upoznali su se prije šest godina u teretani Istarskih toplica gdje je Emina, inače rodom iz Pule stažirala kao fizioterapeut. U međuvremenu se zaposlila kao medicinska sestra u stomatološkoj poliklinici u Poreču, elektrotehničar Dražen radi u Buzetu, a poljoprivreda im je dopunska djelatnost.

- Razmišljali smo otići iz Hrvatske, imamo dosta prijatelja koji su otišli, ali dobili smo zemlju od Draženovih roditelja, uredili stan u novoizgrađenoj kući i odlučili se upustiti u organski uzgoj, za početak batata. Sve je više onih koji vode računa o zdravlju, bave se sportom i rekreacijom, traže domaći proizvod, paze na ishranu i to nam ide u prilog, uvjerena je Emina.

Zdrava hrana

Mladi par pobornik je zdrave prehrane i često koristi batat. Upravo su tako došli na ideju da ga sami sade.

- Ako ga već kupujemo i jedemo zašto ga ne bi posadili i tako smo došli na ideju, potvrdit će Dražen. Batat koji pripada porodici slakova Convolvulaceae, potječe iz Srednje i Južne Amerike, u Europi je do nedavno bio relativno nepoznata kultura. Zbog naziva slatki krumpir, krivo ga se povezuje s krumpirom. Obiluje ugljikohidratima, vitaminima A, C, E, B6 i mineralima, sadržava vrlo malo masti i idealna je prehrana sportašima.

U Hrvatskoj je njegova proizvodnja još u začecima, iako se bilježi rast površina na kojima se uzgaja. Poljoprivrednici koji su se odlučili za proizvodnju batata izračunali su da se na jednom hektaru može dobro zaraditi, a batat je k tome još i zdrav.

Na području u okolici akumulacije Butoniga kojem dominiraju tradicionalne poljoprivredne kulture, batat je pomalo egzotičan pa pitamo mlade poljoprivrednike kakvi su popratni komentari. - Ljudima je neobično no reakcije su jako pozitivne, dosta njih pita za sadnice. Zadovoljni smo i odazivom kupaca. Imamo sreću pa se reklamiramo preko društvenih mreža, najviše facebooka, Emina je mozak operacije i zadužena je za marketing i dostavu. Uglavnom sami dostavljamo po Istri, a ima kupaca koji nam dolaze i na kućni prag, reći će Dražen.

Prve godine zasadili su tristo sadnica batata, nabavili su ih na Njuškalu, preko Interneta. Napravili su priručni alat za mjerenje udaljenosti između sadnica, postavili foliju. Ispod folije se brže postižu uvjeti povoljni za rast, što naposljetku dovodi do boljeg prinosa.

- Bili smo doslovce oduševljeni urodom jer nismo imali iskustva s organskom proizvodnjom, a izrasli su komadi teški oko 2,5 kilograma. Lani smo posadili dvije tisuće sadnica narančastog batata iz jednog rasadnika u Bermu. Prirast je nešto manji jer ne koristimo umjetna gnojiva. Proizveli smo između 2,5 do 3 tone i to je prva sezona da ga prodajemo. Sadnice kiwana kupili smo također u rasadniku, ali pokusno svega stotinjak komada, nabraja nam Dražen i dodaje da bi voljeli jednog dana certificirati organsku proizvodnju i njome obuhvatiti više proizvoda.

Draženovi roditelji imaju stari voćnjak s autohtonim vrstama krušaka pa je Emina lani proizvela 200-tinjak litara soka od krušaka bez šećera, konzervansa i ostalih dodataka, koji je doslovce planuo.

Njihov Batatko

U OPG-u Sirotić osmislili su i Batatka, kao nekakvog super junaka i farmera kako bi ovu zdravu namirnicu popularizirali među djecom. Batatko se brine o pravilnom radu mišića, snižava krvni tlak, čuva tijelo od stresa, zbog niskog glikemijskog indeksa preporuča se dijabetičarima, ali Batatko nije zanemario djecu ni sportaše jer i njima daje obilje ugljikohidrata, vitamina i minerala. Zimi je manje posla, najvažnije je preorati i pripremiti zemlju, a ljeti je sve puno intenzivnije jer batat za vrijeme sušnog razdoblja treba zalijevati. Za ovu godinu plan je povećati proizvodnju, te uz batat posaditi krumpir, paprike, česan, tikvice i sve to naravno bez umjetnih gnojiva i bez pesticida.

- Područje Marčenešćine je mala Kalifornija, nemoguće je da nešto ne uspije. Već prvi urod batata nas je ohrabrio, bio je to vjetar u leđa, a ove godine planiramo posaditi više nego lani. Za sve je potrebna velika volja, dobra ideja i malo pozitive i onda je samo nebo granica, zaključiti će mladi poljoprivrednici koji su se svojom inicijativom pridružili onim poduzetnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj koja su se upustila u uzgoj relativno nove kulture, batata! (Napisala i snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO)

Povezane vijesti

• U svome vrtu uzgojio batat teži od pet kilograma
• Na njivi Nina Brečevića izrastao DIVOVSKI BATAT OD 6,2 KILOGRAMA
• RASTE KAO LUD! Je li ova biljka novi veliki poljoprivredni adut Istre? Obitelj male harmonikašice s Nove TV Vanesse Jakac je oduševljena urodom i okusom