Da se u istočnoj Europi stanje dramatično komplicira dok mnogi očekuje rusku intervenciju u Ukrajini pokazuje i posljednja odluka američkog predsjednika Joe Bidena da pošalje nekoliko tisuća vojnika, ratne brodove i avione na Baltik i istočnu Europu. Iako je Biden u više navrata govorio da se Amerika neće miješati ako dođe do ruskog napada na Ukrajinu, sada je posve jasno da to baš i neće biti tako.

Nakon što je američko diplomatsko osoblje u Ukrajini dobilo naredbu da ode iz te zemlje, a ostaju samo oni koji su nužni za obavljanje diplomatskih poslova, slično upozorenje da odu dobili su i svi ostali američki državljani koji su u toj zemlji. Sada je i Velika Britanija odlučila povući svoje diplomatsko osoblje i savjetovati Britancima da hitno odu iz Ukrajine. Sve opasno miriše na rat i sukobe, a posljednja odluka Bidena da i američki vojnici ipak odu u tu regiju ukazuje na neobičan zaokret. Washington je smatrao da je bolje ”ne izazivati” Putina, ali kako je retorika ruskog predsjednika sve oštrija, preko noći je donesena odluka o upućivanju američkih vojnika u Europu.

Sve je dogovoreno ovog vikenda u Camp Davidu, gdje su se našli visoki dužnosnici Pentagona i iznijeli predsjedniku svoj plan. Više je scenarija, a po jednom bi u Europu hitno trebalo otići između 1.000 do 5.000 vojnika, s tim da bi se njihov broj u najkraće vrijeme mogao znatno povećati. Neki tvrde da bi čak mogao doseći 50.000. Sigurno je samo to da je Biden odlučio slati vojnike, a detalji će biti poznati tokom ovog tjedna. Iako, naravno, Olimpijada u Pekingu nema nikakve veze s mogućom intervencijom, mnogi smatraju da će Igre ipak odložiti vojnu operaciju. To je ipak samo pretpostavka, pa se Biden žuri da vojnici što prije dođu u istočnoeuropske države, gdje će biti raspoređeni.

Iz sna se budi i NATO, jer su u vojnom savezu svjesni da je ovo posljednja prilika da se očuva jedinstvenost onih koji su u članstvu. Nova blamaža, poput one u Afganistanu, bila bi porazna za NATO, a europske vojne snage i dalje su samo planovi na papiru. Ukrajina je nova prilika da NATO pokaže snagu i autoritet, što sigurno zna i Putin koji nastavlja s koncentracijom svojih vojnih snaga oko Ukrajine.

Da se nešto opasno sprema ukazuje i evakuacija Amerikanaca iz Ukrajine. Sada je najavljeno i da američki vojnici dolaze u Rumunjsku i Poljsku. Razgovori dvojice visokih dužnosnika, Anthonyja Blinkena i Sergeja Lavrova nisu dali rezultat, pa diplomacija ima sve manje šanse za uspjeh. Rusi sve više gomilaju svoje vojnike i u Bjelorusiji, što je opasno približavanje NATO-u. Sukobi su tako sve vjerojatniji, jer prijetnje sankcijama nisu zaustavile Moskvu.

Sada se samo čeka konačna odluka Joea Bidena da Pentagon počne s akcijom. Dio vojnika bi došao direktno iz Amerike, a dio bi bio raspoređen iz Europe. To znači da će se gomilati i sofisticirano naoružanje, ali Pentagon ne otkriva što bi sve moglo doći u neposrednu blizinu Ukrajine. Najavljuju se i zajedničke vježbe vojnih snaga Rumunjske, Bugarske i baltičkih država jer su u konačnici, ako padne Ukrajina, svi ugroženi.

Američki mediji navode da je trenutačno u Poljskoj 4.000 američkih vojnika i 1.000 vojnika iz sastava NATO-a. U baltičkim državama nalazi se 4.000 američkih vojnika, a svo vrijeme koristi se nova tehnologija za elektroničko prisluškivanje. Amerikanci slušaju razgovore ruskih časnika, a sigurno da je i obrnuto. Najviše se strahuje od mogućnosti da će Rusija odlučiti postaviti nuklearno naoružanje oko granica Ukrajine. Nekih naznaka je i bilo, jer Moskva uporno tvrdi da je NATO ugrožava i da treba učiniti sve da se u tom dijelu svijeta sačuvaju ruski vojni interesi.

U samoj Ukrajini već su stacionirani i Amerikanci i ruski špijuni. Ondje je gotovo 150 vojnih stručnjaka iz Amerike, stižu i veće količine naoružanja, tu su i specijalci, a mediji pišu da je riječ o 'zelenim beretkama' i pripadnicima Nacionalne garde s Floride. U Kijevu su i vojni stručnjaci drugih zemalja, Britanci, Poljaci, Kanađani. Mnogi od njih su do sada sudjelovali u obuci ukrajinskih vojnika, a ostaje pitanje hoće li i ostati u Ukrajini ako Rusi napadnu. Priprema se i NATO pa su brodovi i avioni u zemljama koje pripadaju tom vojnom savezu u stanju pripravnosti.

Pripremaju se i Rusi koji stalno imaju vojne vježbe, koje se šire ne samo na tu oblast, već i mnogo dalje. Moskva tvrdi da će učiniti sve da zaštiti ruske vojne interese u svjetskim morima.

- NATO će nastaviti poduzimati sve potrebne mjere za zaštitu i obranu svih saveznika, uključujući jačanje istočnog dijela Saveza. Uvijek ćemo odgovoriti na svako pogoršanje našeg sigurnosnog okruženja, uključujući jačanje naše kolektivne obrane, odgovara glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Samu Ukrajinu to ne tješi, jer nije članica NATO-a. Ali, za Ruse je to ipak bila 'crvena krpa', pa su visoki vojni dužnosnici riječi glavnog tajnika odmah protumačili kao novu prijetnju NATO-a.

- Oni govore samo jezikom prijetnji, poručeno je iz Moskve.

U takvoj naelektriziranoj atmosferi nije lagan život Ukrajincima. Ne znaju što ih sutra čeka, mnogi su uplašeni, ali i spremni učiniti sve da se spriječi krvoproliće. Ukrajinska vlada nije oduševljena što su se Amerikanci i Britanci odlučili povući iz diplomatskih misija, pa je to ocijenjeno preuranjenim. Čak se koristi i konstrukcija da je riječ o pretjeranom oprezu. Ukrajinsko vodstvo svim silama želi pokazati narodu da se ipak ne događa ništa tako strašno, kako se ne bi stvorio kaos. Oprezno se komentira da vojna prijetnja Moskve prema Ukrajini traje već godinama, od 2014. i da 'ništa nije novo'. Pozivaju se građani da sačuvaju mir, da žive normalnim životom i da u zemlji bude mir. Panika bi Rusima donijela pobjedu i prije nego su mogući sukobi počeli.

- Ruska Federacija trenutno aktivno radi na destabilizaciji unutarnje situacije u Ukrajini. U ovoj situaciji važno je trijezno procijeniti rizike i sačuvati smirenost, kažu u ukrajinskom Ministarstvu vanjskih poslova.

S druge strane Amerikanci upozoravaju svoje građane da reagiraju na vrijeme.

- Građani SAD-a u Ukrajini trebali bi biti svjesni da bi ruska vojna akcija bilo gdje u Ukrajini ozbiljno utjecala na sposobnost američkog veleposlanstva da pruža konzularne usluge, uključujući pomoć američkim građanima pri odlasku iz Ukrajine, upozoravaju iz SAD-a, a iskustvo ukazuje da je State Department uvijek imao pravo kada je procjenjivao gdje bi moglo doći do prijetnje za njihove građane.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij smatra da su najugroženija mjesta gdje stanovništvo govori ruski. Tako spominje Harkov koji ima milijun stanovnika i koji bi mogao biti cilj okupacije.

- To bi bio početak velikog rata, smatra šef ukrajinske države, dok je procjena da je u blizini Ukrajine već 127.000 ruskih vojnika.

Ako se prelistaju ukrajinski mediji, dojam je različit. Oni koji su pod utjecajem Moskve ne ukazuju da se bilo što prema. Tu su uobičajene vijesti da je susjed spasio susjeda od pljačke, jer je potjerao grupu huligana i da se umjetnički klizači spremaju na put u Peking. Korona je još uvijek visoko plasirana na naslovnicima ukrajinskih novina, a u medijima koji izlaze u Kijevu visoko je plasirana vijest da se Europska unija protivi evakuaciji diplomata jer smatra da za to nema razloga. Puno je vijesti koje ukazuju i na 'probleme s Moskvom', ali nisu plasirane na način da se može steći dojam kao da će sutra ruske trupe umarširati u Ukrajinu. Gotovo s naslađivanjem je objavljena i informacija da je Moskva privremeno obustavila neke programe namijenjene Krimu, pa se konstatira da nije sve išlo tako glatko u provedbi ruskih obećanja da će život na Krimu biti bajka.

A bajke u Ukrajini već duže vrijeme nema. Dođe li zaista do rata, bio bi to sukob čije posljedice bi Europa, ali i svijet, imali još dugo. Tko zna što bi se uopće dogodilo ako Rusi ostvare prijetnje i uđu u Ukrajinu. Kaos na Balkanu prema tome je ništa, Ukrajina bi bila prvi čin novih ratnih sukoba u Europi, kakvih nije bilo od završetka Drugog svjetskog rata.

Povezane vijesti

• RUSKE SNAGE NADOMAK KIJEVA: Veći dio ruske vojske 30 km od središta grada. Iznimno moćan ruski raketni sustav ide prema Ukrajini?
• KONAČNA ODLUKA. Zapadne zemlje isključuju Rusiju iz Swifta, globalnog sustava plaćanja
• RUSI UŠLI U HARKIV, drugi najveći grad u Ukrajini