Težak je to posao, ne fizički, ali je jako stresan i mislim da većini nije prerano sa 65 otići u mirovinu, ali zdravstvo ima potrebe za liječnicima pa se neki odluče nastaviti raditi. Održavaju mentalnu kondiciju a imaju i materijalne koristi, jer su u principu liječničke mirovine dosta male

Svježi umirovljenik pulmolog dr. Jozo Slipčević, u penziji tek mjesec i pol dana, i dalje je na pola radnog vremena. Radi u pulmološkoj ambulanti u Mornaričkoj bolnici. U pulskoj Općoj bolnici radi već 25 godina i na poziv ravnateljstva pristao je ostati na pola radnog vremena, prvenstveno zbog velikih potreba. Na Odjelu pulmologije još je samo dvoje liječnika specijalista, a trebalo bi ih biti šestero! Ambulanta nije radila mjesec dana i dok se specijalizanti ne vrate s obuke na klinikama, dr. Slipčević im je uskočio. Drži ambulantu, utorkom i srijedom, radi puno radno vrijeme i još jedan dan u tjednu na pola radnog vremena. Obavlja bronhoskopije i redovne preglede. Je li 65 godina za umirovljenje liječnika prerana dob?

Mala penzija

- Nije to prerano. Otkad sam ja u ovoj bolnici, 24-25 godina, iz radnog odnosa umrlo je desetak liječnika. Težak je to posao, ne fizički, ali je jako stresan i mislim da većini nije prerano sa 65 otići u mirovinu, ali zdravstvo ima potrebe za liječnicima pa se neki odluče nastaviti raditi. Održavaju mentalnu kondiciju a imaju i materijalne koristi jer su u principu liječničke mirovine dosta male. Oni koji nisu imali dežurstva, imaju manje od pet tisuća kuna mirovine. A imamo znanja i iskustva koja je šteta ne prenijeti na mlađe kolege. Jedno je teorijsko učenje, a drugo praksa i najviše se nauči uz starije liječnike, kaže dr. Slipčević.

Kao umirovljenik ima pravo primiti manji broj pacijenata dnevno, recimo na bronhoskopiju, ali za kolege kaže da prebacuju normu barem 50, pa i do 80 posto, radi manjka kadra. "To troši ljude pa liječnici često u mirovinu idu već dosta narušenog zdravlja, kaže, ističući i poremećaj društvenih vrijednosti. "Pacijenti su postali stručnjaci za medicinu, pročitaju na internetu i dođu doktoru s narudžbom što im treba napraviti. Nestao je autoritet znanja, nema poštovanja ni prema jednoj struci. Ljudi se ne brinu o svom zdravlju, a očekuju od liječnika da čini čuda. Sjednite u čekaonicu pola sata i čut ćete kako se ružno izražavaju o nama, a najviše su na udaru sestre na šalterima", kaže dr. Slipčević. Nada se da će doživjeti prelazak u novu bolnicu.

Nepotrebne pretrage

- Bit će to dobra bolnica, jedini problem će biti osoblje. Nekada su odgovorne osobe govorile "uvest ćemo strane liječnike". Nekad je to bila cijenjena struka, danas nećemo dobiti nove liječnike ako ne podignemo plaće i status profesije. Građani i politika ne shvaćaju dovoljno koliko je zdravstveni sustav strateški važan, da imamo sigurnost za svoje zdravlje, a osnova toga je dobar obrazovni sustav koji je također na slabim nogama. Što se opreme tiče, današnje je zdravstvo silno napredovalo. Ljudi se žale da dugo čekaju na pregled, ali kada sam ja počinjao u manjoj ustanovi imali smo osnovni laboratorij, rendgen i slušalice. Sada imamo skupe sofisticirane dijagnostičke aparate, ali neki pacijenti misle da svi trebaju holter, magnetnu rezonancu ili CT. Često i sami postavljaju zahtjeve za pretrage, zato liste čekanja nisu objektivne. Ni probleme na hitnom prijemu nećemo riješiti dok se god ne uvede naplata neopravdanih usluga. Ljudi imaju i nerealne zahtjeve, što troši i vrijeme i novac u zdravstvu, kaže dr. Jozo Slipčević.

Povezane vijesti

• BESKRUPULOZNI UDAR NA NAJRANJIVIJE: "Novim" umirovljenicima poštari ne nose penziju na kućni prag
• KADROVSKI DEFICIT: U idućih pet godina u mirovinu odlazi 500 obiteljskih liječnika, TKO ĆE IH ZAMIJENITI?
• S godinama postaneš oprezniji, sigurniji i nužno mudriji, ALI TIJELO NE MOŽE KAO PRIJE