danijel benčić
Razgovor s predsjednikom Županijske komore Pula: "Sve tvrtke se susreću s nedostatkom adekvatne i kvalificirane radne snage"
Danijel Benčić u razgovoru s našom novinarkom (Snimila Leona Teodorović / Glas Istre)
Krajem prošle godine na poziciju predsjednika Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Pula imenovan je Danijel Benčić, koji je zamijenio dotadašnju predsjednicu Jasnu Jaklin Majetić, nakon što je 16 godina vodila ovu instituciju.
Ovaj 40-godišnji Žminjac, s diplomom Tehničkog fakulteta u Rijeci, ujedno je i predsjednik Uprave tvrtke Rudan d.o.o iz Žminja koja se bavi inovativnim rješenjima u području uštede vode i energetske učinkovitosti, a gdje je zaposlen posljednjih deset godina. S Benčićem smo razgovarali o njegovim planovima i vizijama za budućnost Komore te izazovima s kojima se suočava u poslovnom svijetu.
Šest mjeseci prošlo je otkako ste na čelu pulske Županijske komore, možete li nam reći kako ste se snašli? Što ste u tom periodu detektirali kao najveći izazov za ovu ustanovu? Ima li nekih noviteta?
- Da, skoro šest, nešto manje. Mislim da sam se dobro snašao, »legla« mi je pozicija, znao sam u početku da mi treba malo vremena, ne toliko za uhodavanje jer sam već dosta dugo u ozbiljnom poslu, koliko mi je bilo bitno osjetiti situaciju, što se točno od mene očekuje, kakva će biti aktivnost tvrtki članica odnosno s kojom ću se problematikom susretati. Izrazito sam usmjeren u rješavanje problema i najviše volim konkretne zadatke kojima se mogu posvetiti, iako mi ni strateško razmišljanje nije strano. U svakom slučaju prepuštam drugima, prvenstveno članicama Županijske komore da ocjene kako se snalazim, njihovo je mišljenje najbitnije. Najveći izazov je naći najbrže i najbolje rješenje za konkretan problem, nebitno iz kojeg područja gospodarstva problem dolazi.
Resursi komore ograničeni
Resursi komore su donekle ograničeni, u procesu smo transformacije poslovanja te učimo kako funkcionirati na tržišnim, komercijalnim principima i naravno da to iziskuje svoje vrijeme. Jedan od problema koji sam detektirao je činjenica da se ne stignemo jednako posvetiti svim tvrtkama članicama, pa ponekad možda vlada percepcija da se bavimo samo »velikima« ili samo »povlaštenima« i slično, što nije slučaj.
Prava je istina da se više bavimo onim članicama koje su aktivne i koje nas na to potiču bilo kroz problematiku s kojom se susreću, bilo kroz pozitivnu poslovnu proaktivnost koju iskazuju. Tu vidim prostor za poboljšanje, moramo najprije uložiti u taj partnerski odnos, u našem slučaju to su vrijeme i znanje kao i pridavanje dužne pažnje te na taj način potaknuti onaj dio manje aktivnog članstva. Također, vrlo nam je važno i pridobivanje novih dobrovoljnih tvrtki članica u portfelj. To neće doći samo od sebe, na tome treba neumorno raditi.
Koji su vaši prioriteti za daljni razvoj Županijske komore, na što ste fokusirani?
- Fokus će biti na svim onim problemima koji muče naše tvrtke, članice ŽK Pula. Mislim da je to sukus i bit našeg postojanja. Nastavit ćemo poticati i podržavati sve one poduzetničke ideje i pothvate koji stvaraju dodatnu vrijednost našim tvrtkama. Osjećam da imamo otvorena vrata u Županiji kao i u gradovima i ostalim istarskim mjestima, ali tu sigurno ima još prostora za gradnju odnosa, pogotovo onih koje ja osobno moram napraviti, kao nova osoba u komorskom sustavu. Županijska uprava nam se do sada pokazala kao izvrstan sugovornik, ali nismo otvorili sve teme koje bi mogli, i to je nešto na čemu ćemo također u budućnosti raditi, a na isti način i u gradovima/općinama u kojima djeluju tvrtke koje se susreću sa određenim gospodarskim izazovima.
Od konkretnih primjera mogu navesti generalni problem nedostatka radne snage, od prostora odnosno kuća i stanova za smještaj radne snage koja nam dolazi izvan granica županije, pogotovo ako uzmemo u obzir našu pretežito sezonalnu rentijersku politiku, do još dugoročno važnije teme kao što je školstvo odnosno stvaranje kadrova za poslove budućnosti, ali ne samo njih. Mislim da nisam susreo tvrtku koja se na određeni način ne susreće s problemom nedostatka adekvatne i kvalificirane radne snage, s posebnim osvrtom na deficitarna zanimanja. Tu je potreban holistički pristup svih meritornih tijela, a mi želimo biti proaktivni i želimo da signal dođe od nas iz Županijske komore.
Kako balansirate svoje dužnosti kao predsjednik Županijske komore i kao predsjednik Uprave tvrtke Rudan? Što vas je motiviralo da se javite za tu poziciju, i to da ju obavljate volonterski?
- Izazovno je, svaki mi je dan kratak, pa sve češće kradem od sebe (kaže kroz smijeh). Ali nipošto se ne žalim, volim kad je dinamično, kad je jak ritam. U biti, kad je samo »normalan i miran« radni dan, meni je dosadno. Iako, morat ću poraditi na tome da pametnije biram »utakmice« jer ponekad se nakupi toliko obaveza da ih ni teoretski nije moguće stići odraditi, bez obzira na želju. Motivacija leži upravo u toj želji da budem dio dinamičnog poslovnog okruženja, da sam konstantno u networkingu odnosno upoznavanju novih, često vrlo zanimljivih ljudi, stvaranju novih poslovnih prilika, i u principu sve što sam u početku samo izdaleka procjenjivao kako bi stvari mogle izgledati nakon što stupim na funkciju, ispalo je još bolje od toga.
To što je funkcija volonterska, ne predstavlja nikakav problem jer novac nije motiv, već sve ovo prije rečeno, kao i činjenica da ovakva pozicija stvara pretpostavke i možda temelje za neka buduća postignuća. Ambicija imam, ako se dogode dobro, ako ne opet dobro. Lijep je osjećaj kad čovjek ima mogućnost izbora. Mogu samo još nadodati da je volonterska funkcija, a ja nisam jedini županijski predsjednik volonter, dio procesa transformacije HGK kao institucije, na neke modernije oblike funkcioniranja, i to je po meni jako bitno. Institucije su tu zbog članova, a ne obratno.
Povezivanje mjerodavnih tijela
Koji su vaši planovi za unaprjeđenje poslovne klime u Puli i Istri općenito?
- Naša županijska komora mora aktivno sudjelovati u razvoju i usmjeravanju društva i lokalnog gospodarstva. Naš zadatak je da pridonesemo stvaranju pogodnog okruženja i pretpostavki za snažno i otporno gospodarstvo.
To možemo raditi tako da zastupamo interese naših članica na svim adresama na kojima se o tome razgovara i gdje možemo promicati njihove interese, kao što je cjelokupna poslovna zajednica kao i kod donositelja političkih odluka. S obzirom da sam relativno »nov« u komorskom sustavu, odlučio sam postaviti stvari na način da slušam glas naših članova i članica te na taj način djelujemo tamo gdje zajednički procijenimo da treba, odnosno tamo gdje detektiramo problem.
Dakle, povezivanje svih mjerodavnih tijela, komunikacija i jasno artikuliranje problema kao i konstruktivno predlaganje mogućih rješenja smatram ispravnim putem za poboljšanje poslovne klime. Primjerice, neke istarske tvrtke iz metaloprerađivačke, brodograđevne i strojograđevne industrije imaju vrlo ozbiljan proizvodni potencijal u europskim i svjetskim okvirima, a nemaju adekvatnu niti osnovnu infrastrukutru, i zbog toga gube značajne poslove. Možete zamisliti situaciju u kojoj mi imamo potrebna tehnička i ekonomska znanja, struku, proizvodnu opremu, neupitnu volju i želju za radom i stvaranjem, a nemamo osnovne infrastrukturne uvjete u kojima te tvrtke mogu kapitalizirati sve gore navedeno.
Ovo je jedan od konkretnih primjera na kojem sam se angažirao, odradio neke razgovore u resornom ministarstvu, pa čak i pričao s premijerom Plenkovićem na tu temu. Očekujem da će se stvari pomaknuti na bolje, ali to nažalost sporo ide. Naravno, postoje i strateške teme koje su nam u fokusu poput održivog razvoja, digitalna i zelena tranzicija, izvoz i konkurentnost gospodarstva, sigurnost i kvaliteta hrane te ljudski potencijali. O svemu tome govorimo i potičemo raspravu kroz razne konferencije, radionice i druge oblike komunikacije. Svakako, puno toga je još pred nama, puno tema koje treba kvalitetno obraditi i komunicirati.
Kako komora planira odgovoriti na globalne ekonomske izazove koji utječu na lokalno gospodarstvo?
- Kao komora, mi nemamo izvršne alate putem kojih možemo povlačiti poslovne ili neke druge poteze, a koji izravno utječu na gospodarstvo u cjelini. Ono što možemo je osluškivati stanje na tržištu, pravodobno predviđati i komunicirati gospodarske izazove te predlagati moguća rješenja, zapravo biti potpora i podrška razvoju poslovanja. Mislim da ukoliko želimo biti u mogućnosti da uopće nešto napravimo u datom trenutku, moramo dobro predviđati globalna ekonomska kretanja. Imati dobar pregled najvažnijih makroekonomskih podataka i prepoznati trend kretanja globalne ekonomije smatram važnim alatom za anticipaciju opasnosti koje mogu utjecati na globalno ali i na lokalno gospodarstvo.
To je nešto što bi svatko od nas u svome poslu trebao imati u fokusu prilikom donošenja poslovnih, posebice strateških odluka. Eklatantan primjer je i energetika, područje koje mi je relativno blisko, a svjedoci smo vrlo volatilnog kretanja cijena energije i energenata u proteklom razdoblju. U jednom trenutku cijena električne energije na burzi bila je 10 i više puta veća od dugogodišnjeg prosjeka kretanja cijena u mirnom razdoblju koje je tome prethodilo. Teško je predvidjeti kako će se stvari razvijati u budućnosti, ali neupitno moramo biti što neovisniji i funkcionirati na održivim postulatima, ukoliko ne želimo plaćati prekomjerni danak komociji i nečinjenju.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
