Matica hrvatska Rovinj organizirala je još jedno predavanje u ovoj godini, a upravo je ono bilo posvećeno gradu kojeg se danas naziva perjanicom turizma. U jednom trenutku njegove povijesti bio je to grad kojeg je pogodilo siromaštvo, glad i smrtonosna epidemija.

Predavanje "Rovinj 1813. - 1825.; klimatske, agrarne i demografske prilike" održao je Marko Jelenić, strastveni povjesničar koji o ovoj temi govori sa zanosom što je možda i razlog zašto su njegovi učenici ljubitelji sata povijesti, a ni natjecateljske im medalje nisu strane. Radi se dostupnoj i elokventnoj osoba koja će vam bez zadrške i sa strašću reći sve o onome što želite znati o predavanju. Zašto tema "Rovinj 1813. od 1825."?, pitamo ga.

Razmirice s ribarima iz Chioggie

- Ono što me ponukalo da počnem istraživati to razdoblje i što mi je najzanimljivije i najupečatljivije jest da se tijekom prva tri desetljeća 19. stoljeća vrlo precizno može pratiti kako su oscilacije klimatskih prilika utjecale na poljoprivredna kretanja, demografska kretanja i svakodnevni život ljudi. Naravno, da bi se smrtnost povećala, kako se tada desilo, trebalo se ispreplesti više razloga odnosno

nedaća u isto vrijeme. Od Napoleonskih ratova koji su doveli do ekonomskog diskontinuiteta, razdoblja interregnuma i slabe uspostave vlasti države, pa sve do promjene valute, novih načina obračuna poreza i nameta, rudimentarnih načina obrade zemlje, nepostojanja brige o zdravlju ljudi i loših higijenskih navika, kao i izostajanja pomoći države. Sve su to čimbenici koji su obilježili istraženo razdoblje. Nakon krize 1817., postupno se počeo uvoditi krumpir, koji će kao namirnica iskorijeniti glad u Istri u narednom razdoblju, što predstavlja vrlo zanimljiv aspekt koji se izrodio iz krize, govori Jelenić. Što se to točno zbilo u Rovinju i njegovoj okolici početkom 19. stoljeća?

- Razbojništvo i nasilje bili su u istraženom razdoblju važnim faktorom unutrašnjeg života. Bilo da se radilo o organiziranim razbojničkim skupinama ili siromašnim bijednicima koji su razbojništvu pribjegavali zbog puke gladi, takvi su pojedinci remetili miran tijek života. Važan segment privrede činilo je krijumčarenje. Najčešće se krijumčarilo vinom i maslinovim uljem koji su u okrilju noći barkama bili prevoženi u Trst ili Veneciju, kaže Jelenić podsjetivši da je velik dio stanovništva tada živio od izlova i prodaje ribe. Zbog slabijih uroda razmirice s ribarima iz Chioggie, s kojima su rovinjski ribari dijelili akvatorij, bile su sve izraženije.

Smrtnost se povećala za čak četiri puta

- Nakon razdoblja četvrtstoljetnih ratova jedan je dio flote rovinjskih trgovaca i ribara potopljen ili oštećen pa ga je trebalo obnoviti. Iz tog razloga brodogradnja u prvim godinama nakon uspostave mira doživljava značajan razvoj. Naime, Mletačka je republika zapostavljala kopneni promet pa su po uspostavi nove vlasti započeli prvi radovi na sređivanju prometne mreže. Veći dio ulica i zgrada bio je zbog neodržavanja i financijskih teškoća stanovništva u derutnom stanju, a pokušaj izmjere grada je zbog nezainteresiranosti stanovništva skoro propao, nastavio je Jelenić navevši da su klimatske prilike dovele do uzastopnih loših uroda, što je dovelo do postupne degradacije poljoprivrede. Upravo je navedeno stanje bilo uzrokom uvođenja novih poljoprivrednih kultura, od kojih se najviše ističe krumpir, kažeJelenić.

- Kako su urodi prethodnih godina bili vrlo slabi, tijekom 1817. pojavila se glad, koju matične knjige vrlo često bilježe. Osim gladi zabilježeni su i mnogobrojni slučajevi smrti koji ukazuju na kroničnu pothranjenost stanovništva. Glad je bila uzrokom konzumacije hrane loše kvalitete pa su se kao značajan čimbenik smrtnosti pojavile i tifoidne bolesti. Smrtnost se u Rovinju povećala za čak četiri puta, zaključio je Jelenić.

Povezane vijesti

• Predavanje "Što je djeci današnjice potrebno od roditelja i učitelja?"
• Predavanje sportaša i bivšeg svjetskog prvaka u boksu Stjepana Božića
• Umjetna inteligencija - prilika ili kraj?