KANDIDAT HDZ-A

Davor Ivo Stier: "Plenkovićeva kandidatura povećala je vidljivost naše liste. Očekujem još veći broj mandata"

| Autor: davor ivo stier, andrej plenković, razgovor
(Snimio Davor Kovačević / Novosti)

(Snimio Davor Kovačević / Novosti)


Davor Ivo Stier je do ljeta 2016. bio zastupnik u Europskom parlamentu, a onda se, zajedno s Andrejom Plenkovićem, vratio u hrvatsku politiku. Sada je Stier treći na listi HDZ-a za Europski parlament i realno je da će poslije osam godina ponovo biti zastupnik u Bruxellesu odnosno Strasbourgu. Jasno, izbori su za dva tjedna i Stier je oprezan u prognozama kada je riječ o njegovom osobnom rezultatu.

– Nakon pobjede na parlamentarnim izborima, veselim se ovoj kampanji. Naravno, odlučit će hrvatski birači.

Istina, ali vi ste trećeplasirani na izbornoj listi HDZ-a i gotovo je nemoguće da će vas preferencijskim glasovima preteći toliko kandidata da ne biste ušli u Europski parlament.

– Optimist sam da će lista HDZ-a dobiti najviše mandata, ostvariti uvjerljivu pobjedu, a, kažem, konačnu riječ imaju birači.

Vidljivost i snaga

Što se tiče preferencijskog glasovanja, hendikepirani su svi koji se na HDZ-ovoj listi nadaju da bi tim putem mogli doći do mandata, budući da će premijer Andrej Plenković, koji je na prvom mjestu, sigurno dobiti lavovski dio tih glasova.

– Mislim da je svima nama u interesu pobjeda liste HDZ-a, a razumije se da njoj posebnu težinu daje činjenica da je nosi predsjednik stranke i Vlade.

Je li Plenković baš morao biti prvi na vašoj listi?

– Odluka da se on kandidira povećala je vidljivost i snagu naše izborne liste.

Nije li premijerova kandidatura zapravo njegova poruka da HDZ ne može na izborima ništa bez njega? Znamo da je 2019. europska lista HDZ-a dobila dosta skromnih 22 posto glasova.

– I prije pet godina je lista HDZ-a dobila najviše glasova, a sada s predsjednikom stranke i Vlade očekujemo još bolji rezultat, veći broj mandata. Ukratko, uvjerljivu pobjedu.

Raritet je kandidiranje premijera na izborima za Europski parlament.

– Ima takvih primjera i u drugim državama članicama.

Da, desničarska talijanska premijerka Meloni također nosi listu svoje stranke za ove izbore.

– I u Hrvatskoj ima sada još lista, osim HDZ-ove, koje vode predsjednici stranaka.

Trend rasta

Plenković je nedavno bio ljutit zbog velikog odaziva na izbore za Sabor. Na izbore 9. lipnja će sigurno izaći puno manje birača i to bi onda trebala biti prednost HDZ-a.

– Pokazalo se na parlamentarnim izborima da HDZ pobjeđuje i kada je odaziv izrazito visok. Što se tiče europskih izbora, on možda neće biti tako visok. Ali, na europskim izborima se odaziv postupno ipak povećava i vjerujem da će se nastaviti taj trend rasta.

Činjenica je ipak da Hrvate ne zanima baš tko će ih predstavljati u Europskom parlamentu.

– Zato je važno u svakoj prilici pozvati građane da 9. lipnja izađu na birališta. Jer, u Europskom parlamentu odlučuje se o dobrom dijelu zakonodavstva koje se primjenjuju u Hrvatskoj i utječe na naš svakodnevan život.

Koliko se Europska unija promijenila u ovih osam godina otkad ste vi otišli iz Europskog parlamenta?

– Promjene su strukturne na geopolitičkom planu, pogotovo nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Bitno je da se Europa tome suprotstavi, uz zadržavanje svojih ključnih, demokršćanskih komponenti, solidarnosti i supsidijarnosti.

U takvoj se Europi i Hrvatska može jako razvijati. Bio je u EU jedan proces fragmentacije, najočitije se on manifestirao Brexitom, a moglo ga se i drugdje primijetiti. Ruska agresija na Ukrajinu bila je, međutim, upozorenje da Europa mora sačuvati jedinstvo kako bi se mogla nositi s novim izazovima.

Upravo zbog toga naglašavamo važnost solidarnosti, zahvaljujući kojoj je, primjerice, Hrvatska dobila novac za izgradnju LNG terminala na Krku i time za osiguranje naše energetske neovisnosti. Hrvatska se zato lakše nego neki drugi nosila s energetskom krizom.

Govorimo o novcu. Zajedničke vrijednosti na kojima bi počivala EU sve se više dovode u pitanje u pojedinim članicama.

– Ističem upravo tu demokršćansku dimenziju Europe. Osim solidarnosti tu je i, rekao sam, supsidijarnost, koja znači da se ne nameće iz jednog centra nekakva ideologija nego da članice same odlučuju o mnogim stvarima, posebice na području obiteljskog prava.

Pritom nam je zajednička opredjeljenost za demokraciju i poštovanje ljudskih prava. Europa kojoj je u središtu dignitet osobe nije samo gospodarski projekt.

Jedna Mađarska se sve teže uklapa u sustav zajedničkih vrijednosti.

– Mađarske vlasti su često odabrale politiku konfrontacije s europskim institucijama, ali to nije hrvatski put. Mi se ne konfrontiramo nego stvaramo savezništva unutar EU i time jačamo našu poziciju.

Rezultat toga je da je Hrvatska u 11 godina članstva u Uniji dostigla razinu razvijenosti Mađarske, iako je ona dulje od nas u EU, pa je i dulje mogla koristila sve benefite. Hrvatska raste brže nego Mađarska.

Sučeljavanje ideja

Premijer Plenković voli govoriti da europskog novca ne bi bilo bez njega, da je netko drugi na vlasti u Hrvatskoj. Je li to baš tako?

– Kada se pregovara o višegodišnjem financijskom okviru, u Europskom vijeću i Europskom parlamentu važno je imati ljude koji su utjecajni i mogu stvarati savezništva, kako bi dobro pozicionirali Hrvatsku i promicali naše interese.

Instrument Sljedeće generacije bio je ogroman idejni skok, kojem su se ranije neke zemlje poput Njemačke protivile, pa je bitno u pregovorima bilo, uz pomoć saveznika, osigurati da Europa ide tim smjerom solidarnosti.

Dakle, ključno je imati ljude koji dobro poznaju europske institucije i promovirati naše interese ne kroz sukob nego stvarajući prijatelje. Osim toga, Hrvatska ispunjava određene reformske uvjete za korištenje namijenjenih nam sredstava, a to je svakako rezultat rada Vlade.

Nisu sve države članice u tome jednako uspješne, Hrvatska je pri samom vrhu. Dobro je ispregovarano u europskim institucijama, a sada se u Hrvatskoj učinkovito implementiraju svi potrebni projekti.

Neki je dan održano predizborno sučeljavanje spitzenkandidata na razini europskih stranaka. Hoće li u Hrvatskoj biti sučeljavanja nositelja izbornih lista?

– Pretpostavljam da će biti sučeljavanja kandidata.

Pitam za nositelje lista, hoće li biti sučeljavanja Plenkovića s Biljanom Borzan, Ivanom Penavom, Gordanom Bosancem, Božom Petrovom i ostalima?

– Nemam informaciju što će TV kuće organizirati.

Bili poželjno bilo da se u Hrvatskoj održi debata kakva je u četvrtak bila u Bruxellesu?

– Mislim da je dobro da sučelimo ideje i programe, u kojem formatu to će odlučiti mediji.

Jeste li optimistični u vezi nove Vlade?

– Jesam. Dobili smo Vladu desnog centra, koja je izraz volje birača, koji su najviše podržali HDZ, ali u značajnoj mjeri i Domovinski pokret. Očekujem da će Vlada u trećem mandatu premijera Plenkovića nastaviti kvalitetno raditi.

Kakav rezultat na ovim izborima vašeg koalicijskog partnera Domovinskog pokreta prognozirate?

– Svaka stranka ima svoj program i kandidate, a birači će odlučiti.

Je li u interesu HDZ-a da vaš partner što slabije prođe na izborima ili se možda pribojavate da bi u tom slučaju Domovinski pokret postao puno teži za suradnju?

– Nemam nikakvog straha da bilo što u Vladi ne bi dobro funkcioniralo. Vidjeli ste dosad da postoji velika odgovornost HDZ-a, ali i DP-a. Vjerujem da će tako biti i u idućem razdoblju.

S obzirom na to da znamo što su najviši dužnosnici HDZ-a još donedavno govorili o Domovinskom pokretu, nazivali su ih desnim ekstremistima, zlim i pokvarenim ljudima, jeste li iznenađeni sadašnjim odgovornim ponašanjem te stranke?

– Ključan su trenutak bili izbori 17. travnja, na kojima su birači odlučili da u Saboru više od 60 posto zastupnika bude od centra prema desno. Bila je to poruka birača kojim smjerom žele da ide Hrvatska i mislim da su tu poruku jasno razumjeli članovi pregovaračkih timova HDZ-a i DP-a i odradili dobar posao u pripremi programa Vlade koji je potom dobio potporu u Saboru.

Na izborima 2020. su HDZ i Domovinski pokret zajedno dobili dosta više mandata nego sada. Zašto prije četiri godine taj rezultat nije shvaćen kao poruka birača da žele Vladu ove dvije stranke?

– Ovaj put je poruka bila da HDZ treba koalicijskog partnera, a Domovinski pokret je bio otvoren za pregovore i formiranje koalicije i Vlade. Na taj način se ispoštovala volja hrvatskih birača, u kojoj je kontinuitet potpora HDZ-u. Mi smo sada dobili isti broj mandata, 61, kao na izborima prije osam godina, na kojima je Andrej Plenković prvi put vodio HDZ, što je izvanredan rezultat.

Želite li reći da 2020., kada je DP osvojio 16 mandata, volja birača nije bila da ta stanka uđe u Vladu, ali da je to volja sada nakon što je DP osvojio 14 mandata?

– Prije četiri godine je poruka izbora bila da HDZ može formirati Vladu na način na koji je tada učinio. Ovog puta su birača potporom i HDZ-u i DP-u poručili da žele Vladu desnog centra s okosnicom koalicije ove dvije stranke, uz podršku zastupnika nacionalnih manjina.

Znači radi se samo o tome da je HDZ 2020. mogao okupiti većinu bez Domovinskog pokreta, a sada nije. Da ste opet mogli izbjeći DP, rado biste to učinili.

– Mislim da je sada poruka birača bila vrlo jasna. Nakon osam godina vodeće uloge HDZ-a u Hrvatskoj, naša je stranka ponovo dobila najviše glasova i mandata. Ali, da bi HDZ došao od relativne do apsolutne pobjede, trebala nam je koalicija, a ona je bila moguća s Domovinskim pokretom.

Rodna ideologija

Jeste li zadovoljni što je DP u Vladi zamijenio SDSS?

– Mislim da je dobro da zastupnici nacionalnih manjina podržavaju Vladu i sva svoja pitanja rješavaju kroz institucije hrvatske države. Zastupnici Kluba nacionalnih manjina sami su odlučili u kojoj će to formi učiniti i ja to poštujem.

Ne preferirate ni Domovinski pokret ni SDSS, sasvim vam je svejedno koja će stranka biti koalicijski partner HDZ-a?

– Poštujem odluku Kluba nacionalnih manjina, a ovo je Vlada desnog centra koje okosnicu čine HDZ i DP i koja će biti uspješna.

Jedan ste od zastupnika HDZ-a koji su 2018. glasovali u Saboru protiv ratifikacije Istanbulske konvencije. Sigurno vam je zato sada žao što je premijer Plenković u pregovorima odbacio prijedlog Domovinskog pokreta da se, makar djelomično, deratificira taj dokument.

– Protiv sam rodne ideologije, bio sam to i 2018. Pregovarački timovi HDZ-a i Domovinskog pokreta pronašli su zajednički pristup koji se temelji na dva stupa, snažnoj borbi protiv nasilja nad ženama i odbacivanju rodne ideologije, a ja to podržavam.

Vi, poput Domovinskog pokreta, primjećujete u Hrvatskoj opasnost od te takozvane rodne ideologije?

– To je nešto o čemu je možda najjasnije govorio papa Franjo. Stvar je u tome da se poštuje dignitet svake ljudske osobe, ali isto tako i činjenicu da je biologija datost koju želimo prihvaćati, a ne negirati. Rodna ideologija predstavlja negiranje prirode, ali, naravno, priroda je jača od bilo kakve ideologije.

Pobjediv Milanović

Proces izbora za Sabor je završen, uskoro su izbori za Europski parlament, a ubrzo zatim će krenuti kampanja za predsjedničke izbore. HDZ još nije odredio svog kandidata, imate li možda vi tu kakvih ambicija?

– Ja sam kandidat za Europski parlament. HDZ će sasvim sigurno imati kandidata za predsjednika Republike i mislim da je vrijeme da imamo osobu na Pantovčaku koja će biti iznad stranačkih podjela, koja Hrvatsku neće dijeliti po načelo – mi ili oni. Predsjednik treba biti točka koja će ujedinjavati sve hrvatske ljude oko ključnih državnih politika.

Možete li sebe zamisliti kao HDZ-ovog kandidata za predsjednika Republike?

– Hm, malo ste me iznenadili tim pitanjem. No, kao što sam vam rekao, kandidat sam za Europski parlament i samo razmišljam o ovim izborima.

Pretpostavljam da procjenjujete da je Zoran Milanović, koji istina nije još objavio svoju novu kandidaturu, pobjediv na izborima krajem godine.

– Mislim da je, nažalost, Milanović zlorabio poziciju predsjednika, koji bi morao biti iznad međustranačkog nadmetanja. On se jasno svrstao uz jednu stranku, SDP. To je bilo jako loše i građani su to kaznili 17. travnja. Zato je vrijeme za predsjednika koji će, sukladno Ustavu, ujedinjavati, a ne dijeliti ljude.

Vi tvrdite da se Milanović svrstao uz SDP, a česte su kritike na njegov račun da je u svom predsjedničkom mandatu oštro skrenuo udesno.

– Ako sam dobro zapamtio, a mislim da jesam, on se u jednom trenutku spustio s Pantovčaka i pokraj Peđa Grbina rekao da želi biti kandidat SDP-a za premijera. Pritom nije dao ostavku na mjesto predsjednika Republike. U tom kontekstu stoji moja izjava da se on svrstao uz politiku jedne stranke.

Niste kod Milanovića zapazili nikakvo desničarenje?

– Primijetio sam da je on zlorabio dužnost predsjednika Republike i to je najvažnije. Od predsjednika se ne očekuje da vodi stranačku politiku, ni lijevu ni desnu. Može predsjednik promovirati političke vrijednosti na kojima je izabran, ali ne na način da dijeli ljude i svrstava se uz stranke.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum