REAKCIJA STRUKE

Pravni eksperti suglasni samo u jednom – nema korektiva za Ustavni sud: "Tko će čuvati čuvare?"

| Autor: Vanja VESIĆ
(Snimio Davor Kovačević)

(Snimio Davor Kovačević)


Upozorenje Ustavnog suda RH da predsjednik RH Zoran Milanović ne može biti mandatar za sastav nove vlade ni kandidat za premijera čak i nakon što podnese ostavku na predsjedničku dužnost izazvalo je lavinu žestokih reakcija. Osim toga i troje ustavnih sudaca javno su se oglasili da su bili protiv takvog rješenja. Pravni stručnjaci imaju dijametralno suprotna mišljenja, od besmislenosti propitivanja odlučivanja ustavnih sudaca do toga da je Ustavni sud prekoračio ovlasti i doveo u pitanje pasivno biračko pravo Milanoviću.

Iako se čini da su suglasni samo u jednome, a to je da nema "višeg" korektivnog mehanizma za rješenja Ustavnog suda, ključ bi mogao ležati upravo u jednom od članaka Ustava RH.

Ustavna stručnjakinja predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Sanja Barić smatra da je odluka Ustavnog suda "točka na i".

Teza o "zlim sucima"

– Kad Ustavni sud to kaže, onda je to konstitutivno tumačenje Ustava RH. Nema dalje. Nije važno što kažem ja ili netko drugi, nego Ustavni sud kao tumač Ustava. To je "točka na i" čak i ako se ne slažem s njihovim stavom. Moramo poštovati ustavno-pravni poredak i držati se vladavine prava. Položaj predsjednika države je specifičan položaj, a Ustavni sud zaključio je da je kršio upozorenja koja su od ranije bila poznata. Upozorenje Ustavnog suda je tu i ne postoji nikakav korektiv.

Moramo poštovati opća pravila izborne utrke i ustavno-pravnog poretka. Što bi bilo da je u pitanju bila bivša predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović ili bivši predsjednik Franjo Tuđman? U ovom slučaju predsjednik RH Zoran Milanović nije nikakva žrtva. Ne slažem se s tezom o nekim zlim sucima. Uostalom, HDZ i SDP zajednički su imenovali suce u Ustavni sud. U konačnici ova je situacija zapravo loša za premijera Andreja Plenkovića, komentirala je za naš list ustavna stručnjakinja Barić.

Prof. dr. sc. Vedran Đulabić s Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu sasvim suprotno zaključio je da je Ustavni sud prekoračio svoje ovlasti izražavajući zgražanje što se zabranjuje Milanoviću da bude mandatar za sastav vlade u situaciji nakon odlaska s dužnosti predsjednika države.

– To što radi trenutni sastav Ustavnog suda je nečuveno. Odavno su izašli izvan granica svojih ovlasti, a nema nikakvog mehanizma kontrole njegovih odluka. Već sam ranije napisao da je problem ako Ustavni sud prijeđe granice svojih ovlasti, a njihova konferencija za medije samo potvrđuje ono što sam napisao. Ustavni sud opet je prisvojio ovlasti koje mu ne pripadaju, upozorio je Đulabić podsjećajući na pravnu ekspertizu o Ustavnom sudu u vezi Milanovića.

– Tko će čuvati čuvare? Što se može poduzeti u situaciji u kojoj Ustavni sud pređe granice svojih ovlasti, a nema više kontrolne instance koja bi ukazala i ispravila tu povredu nadležnosti? Načelo diobe vlasti polazi od pretpostavke da je svaka grana vlasti, odnosno svako državno tijelo ograničeno ovlastima nekog drugog tijela. To je izraženo u čl. 4. Ustava RH da je državna vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Ustav jasno i nedvosmisleno ističe kako načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom. To je dobro poznati mehanizam kočnica i ravnoteža "checks and balances", temeljni ustavni i institucionalni mehanizam koji se u ustavnoj demokraciji realizira kroz različite institucionalne poluge kojima se ograničava samovoljno djelovanje određenih organa vlasti. Međutim, Ustavni sud, često kao jedina i konačna instanca odlučivanja u predmetima poput izbornih sporova, ne podliježe praktički nikakvoj višoj kontroli, pa je zato jedino jamstvo kvalitete njegovog rada upravo sadržajna i proceduralna izvrsnost njegovih akata.

Ustavni sud koji ne donosi proceduralno i sadržajno perfektne akte može se pretvoriti u sredstvo erozije, a ne očuvanja vladavine prava, načela diobe vlasti, ustavnih i demokratskih vrijednosti te ljudskih prava i sloboda, upozorio je Đulabić podsjetivši da uskoro istječe mandat za čak 10 od ukupno 13 ustavnih sudaca, a koje bi trebao izabrati novi saziv Hrvatskog sabora. U budućem sastavu Ustavnog suda trebali bi doći istaknuti pravnici, a ne, kako upozorava Đulabić, "rashodovani političari, suspektni sveučilišni nastavnici, stranački poslušnici i osobe skromnih karijernih postignuća". To je jedino efikasno jamstvo kvalitete čuvara ustavnosti i demokracije, naglašava pravni stručnjak.

Upitan korak dalje

Iskusni odvjetnik Anto Nobilo naglašava da Ustavni sud još uvijek nije donio konačnu odluku, nego upozorenje i pitanje bi li ustavnim sucima bilo oportuno ići još korak dalje.

– Rješenje Ustavnog suda bazirano je na Ustavu i Zakonu o Ustavnom sudu. Imali su za to formalne pretpostavke. No, pitanje je hoće li se usuditi ići s odlukom o zabrani ako bi se Zoran Milanović nakon ostavke na predsjedničku dužnost pojavio sa 76 potpisa zastupnika. Teško da bi se suprotstavili volji građana.

U protivnom našli bismo se u nezabilježenoj situaciji sukoba između parlamenta i sudske vlasti, Sabora koji bira ustavne suce i suda koji bi trebao kontrolirati cijeli izborni proces. Doista, tu je problematično da se jednoj osobi negira pasivno biračko pravo, pravo sudjelovanja na izborima kao kandidata te pravo izbora. Nedvojbeno, Hrvatska bi se našla u nikad viđenoj ustavnoj krizi, upozorio je Nobilo.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini