Humanora je naziv međunarodnog filozofsko-književnog skupa s temom "Dani filozofa Gorana Starčevića (1966. - 2015.): Doba eskapizma?" održan u Klubu hrvatskih književnika "Dr. Ljubica Ivezić" u staroj tiskari.

Razni eksperti imali su zanimljiva predavanja o filozofskim temama, prisjećajući se, svatko na svoj način, Gorana Starčevića, suradnje s njim i zajedničkog rada, diskusija, prijateljstva, razmjene ideja i misli.

Boris Domagoj Biletić, predsjednik Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika i Janko Rožič, kao suautori programa prisjetili su se vrlo emotivno Starčevića i njegove velike uloge za kulturu u širem smislu uopće.

- Goran nije volio da se govori puno o njemu, kazao je Rožič, dok je Žarko Paić istaknuo da je Starčević govorio jednostavno te da filozofski dijalog nije toliko ozbiljan da ne može završiti humorom. Paić je naveo i da filozofija nije akademska stvar, već egzistencijalno iskustvo. Starčevića je definirao misliocem, povjesničarom koji je stalno preispitivao odnos čovjeka spram vremena, a ovaj je skup definirao kao častan i dostojan. Prisjetio se i nekih filozofskih razgovora iz vlaka.

Svako od izlaganja bilo je vrlo nadahnuto, posebno, ulazeći u razne tematske sfere, počevši od Borisa Domagoja Biletića "Ukratko o suradnji s Goranom" (nefilozofski i neknjiževni uvod u skup). Janko Rožič osvrnuo se na "Majstorstvo mišljenja i poli(e)tika prijateljstva", a Davor Šalat na jednog vrlo zanimljivog i posebnog pjesnika, Nikolu Šopa u "Opis značenjske strukture poeme ‘Svemirski pohodi’ kao primjera ‘svemirske’ ili ‘kozmičke’ poezije Nikole Šopa".

Dragutin Lučić Luce na filozofski način uz obilje komparativnih primjera i citata govorio je o Kierkegaardu u eseju "Kierkegaard: život kao kazalište/Povod: studija Gorana Starčevića ‘Vježbanje egzistencije’", gdje je ušao u razne filozofske sfere.

Jonel Kolić kazivao je na temu "Umjetna inteligencija ‘homo eskapista’".

Ovaj mladi znanstvenik govorio je o tehnoznanosti, ističući da mnogo znanja ne može nas naučiti pameti, a bilo je govora o brojnim životnim filozofskim pitanjima uz citate raznih filozofa, pa i pjesnika, poput primjerice Ujevića. Naveo je i da će, prema nekim spekulacijama, ljudski život u jednoj budućnosti trajati i do 900 godina uz pitanje hoće li biti tada riješen strah od smrti, hoće li biti samo vic da je netko umro u 120. godini, što ako nekoga pregazi auto, postaje li se besmrtan. Bilo je govora i o dostignućima u znanosti i njihovim utjecajima na ljudski život, o istinskim ciljevima znanja i slično.

Drugoga dana izlaganja su imali Primož Repar "Performativ egzistencijalne revolucije i egzistencijalna komunikacija", Žarko Paić "Preustrojstvo svijeta: O smislu nadolazećega događaja. Dijalog Heideggera i Lévinasa u Starčevićevu ‘Bijegu i pobuni’", Andrej Božič "Bijegu nasuprot. Goran Starčević i pitanje egzistencijalne rezistencije", te Ozren Žunec "’Na brijegu tom i prudu vremena’ Macbethovo vrijeme".

Povezane vijesti

• U članstvo Istarskog ogranka primljena Tatjana Pokrajac-Papucci
• Klub hrvatskih književnika "Dr. Ljubica Ivezić"