DRUŠTVENI I KULTURNI DIJALOG
Održan 25. Međunarodni Forum Tomizza: Zaborav može biti i uvjet za iscjeljenje, za budući (su)život
(Snimio: Zvonimir Guzić)
Održani su 25. Međunarodni pogranični susreti Forum Tomizza koji su nakon simpozija i popratnih programa u tri grada Trstu, Kopru i Umagu završeni komemoracijom na grobu književnika Fulvija Tomizze u Materadi.
Forum Tomizza utemeljen je kao višekulturni i višejezični projekt, čiji je smisao istraživanje, poticanje i realizacija društvenog i kulturalnog dijaloga u širem, nadnacionalnom slavensko-romansko-germanskom pograničnom prostoru.
Jedna od glavnih ideja vodilja ovih susreta, koji su pokrenuti 2000. godine u Umagu na inicijativu istarskog književnika i prevoditelja Milana Rakovca, povezivanje je i trajna komunikacija intelektualaca i umjetnika koji žive na granici i djeluju na području kulture, znanosti i medija, simbolično se oslanjajući na ime i djelo Fulvija Tomizze, književnika koji je zbog svoje umjetničke i ljudske širine podjednako bitan svim etnosima sjevernoga Jadrana.
Osobna sjećanja prekrivena tišinom
Ovogodišnja jubilarna književna manifestacija bila je u znaku teme "Gramatika zaborava".
"Zaborav može biti neutralni filter, može se koristiti kao režimsko oružje za represiju, ali može biti i uvjet za iscjeljenje, za budući (su)život: svi ti momenti ulaze u njegovu ‘gramatiku’. Izbor između sjećanja i zaborava najčešće ima etički smisao. Zaboravljanje je nezaustavljivo, ali ukoliko ga potiču zločinci i kompromitirani režim, onda je to moralni skandal.
Građa koja čami u arhivima i osobna sjećanja prekrivena tišinom traže nova pitanja i nova značenja u sadašnjici, istraživače i autore koji su spremni odvažiti se za njih. Svih ovih 25 godina otkako djeluje Forum Tomizza u Umagu, Kopru i Trstu književnici, umjetnici, kulturolozi, povjesničari, publicisti… nastupali su kao aktivisti kulturnog pamćenja, borci protiv prisile zaborava kao što je to bio istarski pisac Fulvio Tomizza.
Milan Rakovac pokrenuo je prije četvrt stoljeća višejezični laboratorij Forum Tomizza između ostaloga i zbog toga da bi osnažio dinamiku sjećanja i zaboravljanja u kojoj bi Istra progovorila i artikulirala novi rječnik, novu gramatiku. Ovo je godina naše zahvalnosti svima onima koji su održavali i koji potiču vatru u tom laboratoriju", riječi su Nevena Ušumovića, domaćina umaškog simpozija Foruma Tomizza.
U sklopu 25. Međunarodnih pograničnih susreta Foruma Tomizza objavljeni su i dobitnici 19. Međunarodnog književnog natječaja kratkih priča Lapis Histriae s temom "Gramatika zaborava".
Na svečanosti koja je održana u dvorani Zajednice Talijana Umag u Umagu, stručni žiri koji čine spisateljice Laura Marchig i Tea Tulić te pisac Goran Vojnović odlučio je da prvu nagradu dobije Zvjezdana Jembrih (Zagreb) za priču "Cvita". Prva nagrada Lapis Histriae 2024 iznosi tisuću eura i artefakt, rad kipara Ljube de Karine. Druga nagrada vrijednosti 600 eura pripala je Alji Gudžević (Berlin, Atena) za priču "Mir je kad se drugdje puca", s treću nagradu od 400 eura dobio je Pavle Aleksić (Beograd, Aljaska) za priču "I pas me više neće voleti".
Nagrađeni
Žiri je na kraju utvrdilo da su na 19. Međunarodni književni natječaj za kratku priču Lapis Histriae, koji organizira Forum Tomizza, ove godine pristigla 223 teksta na hrvatskom, slovenskom, talijanskom, bosanskom, srpskom i crnogorskom jeziku. Od toga je uz nagrađene, izabrano još devet priča koje će biti objavljene u knjizi Lapis Histriae 2024.
Uz nagrađene priče, za knjigu koja će iz tiska izaći do kraja godine u nakladi Gradske knjižnice Umag, izabrane su još i priče "Ćakula" Antonije Jolić (Šibenik), "Startna pozicija" Žarka Jovanovskog (Zagreb), "Prejedanje mušmulama" Branke Selaković (Beograd), "Sto minuta samoće" Marija Glavaša (Split), "Spaseni pomorci" Danila Lučića (Beograd), "In če vsi pozabijo" Selme Skenderović (Ljubljana), "Bivši" Jelene Benčić (Zagreb), "Dimentica, guarisci, ricorda" Benedette Barbetti (Osimo) i "Čistilište" Kristine Gavran (Birmingham).
Na kraju se s nekoliko riječi prisutnima obratila i prvonagrađena autorica Zvjezdana Jembrih.
- Nagrada Lapis Histriae zvuči poput dragog kamena koji će jednog dana ostati iz mene, a priču "Cvita" posvećujem svim ženama koje su na bilo koji način završile u "bunaru", rekla je dobitnica.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
