LABINSKI SKUP

Ne samo kultura i povijest, već i zdravstvo i turizam

| Autor: Vanesa Begić
(Snimila: Vanesa Begić)

(Snimila: Vanesa Begić)


Četvrti labinski kulturno-povijesni susreti održani su u petak u labinskoj Gradskoj knjižnici, gdje je upriličeno 21 izlaganje o raznim kulturnim, povijesnim i drugim temama vezanim za Labin i Labinštinu.

Nakon pozdravnih riječi labinskog gradonačelnika Valtera Glavičića koji je istaknuo važnost njegovanja, očuvanja i promidžbe labinskih kulturnih i povijesnih specifičnosti, uslijedilo je predstavljanje zbornika radova "3. Labinski kulturno-povijesni susreti", o čemu su govorili dr. sc. Marko Jelenić, recenzent i red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša, glavni urednik. Istaknuto je da upravo raznovrsnost tema, od striktno povijesnih, onih vezanih za rudarstvo, pa sve do kulture, umjetnosti i obrazovanja čine ovaj skup posebnim, a Bertoša je izrazio zadovoljstvo što svake godine ovdje sudjeluje dosta njegovih nekadašnjih studenata. Naveo je i da je to vrlo važan prilog za očuvanje zavičajne povijesti.

Mladen Bastijanić (Vinež) govorio je potom na temu "Putevi i ceste na Labinštini u rimsko doba", ističući da se o cestovnim putevima do sada malo govorilo, da je interes bio usmjeren na one morske prije svega. Oslikavao je zemljopisne karakteristike tih puteva i njihovu specifičnost. Zatim je red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli) imao izlaganje "Čepić kao uskočko uporište: mletački providur za konjaništvo Alvise Zorzi i njegovo izvješće iz 1617.", gdje je naveo da je prvi spomen Čepića iz 1606. godine, govoreći o jezeru, povijesti jezera i nastanku polja, ali i o interesantnoj studiji Zorzija o Uskocima. Bertoša se prisjetio kako je sve to istraživao u venecijanskim arhivima, i da mu je to bilo posljednje istraživanje u tim arhivima u doba prije početka pandemije korone.

Tullio Vorano, prof. (Labin) u svome izlaganju "Questo libro di me Nicolò Negri… di Albona, Libro del Registro di tutto quello si da e riceve dalli Colloni nell'anno 1789" govorio je o važnosti obitelji Negri te o nekim konkretnim primjerima "razmjene" dobara, odnosno o ekonomskim slikama i prilikama toga vremena. Uslijedile su dvije zdravstvene teme: Iva Kolić, prof. (Šajini) "De cholera morbus – O epidemiji kolere u Labinu 1855." i dr. sc. Samanta Paronić (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Osnovna škola Divšići) "Tuberkulozni biljeg u labinskoj župi 1881. – 1900.".

Kolić je dala uvodnu sliku o razvoju epidemije kolere, sa smrtnošću od čak 52 do 55 posto, ističuči da je bilo sedam valova epidemije, pet u 19., i dva u 20. stoljeću. Navela je i što su znanstvenici o tome govorili, o raznim teorijama, širenju te bolesti pomorskim putevima, te o uvidu u matične knjige. Najstrašniji je val, veli Kolić, bio 1855. godine, s time da je prvi smrtni slučaj bio 5. srpnja, a zadnji 15. rujna. Samanta Paronić je objasnila što je to tuberkuloza, kazivala je o socio-ekonomskim faktorima, siromaštvu i drugim činjenicama uz vrlo zanimljiv komparativni pristup pun isto tako zanimljivih podataka i novih saznanja.

Valter Kvalić, kapetan duge plovidbe (Vozilići) govorio je na temu "Labinština u očima Richarda Francisa Burtona u drugoj polovini XIX. stoljeća", ističući da je zahvaljujući našem umirovljenom novinaru i publicistu Marijanu Milevoju imao čast prevoditi dio rada ovoga autora, koji je bio vrlo svestran, te mogao se bilo gdje infiltrirati i poznavao je brojne jezike, a bio je vezan za Labinštinu.

Kristijan Žgaljardić, mag. hist. (Floričići, Pićan) naslovio je svoj rad "Pićanac Šime Kurelić i njegova uloga u razvoju preporoda istarskih Hrvata", a riječ je o zanimljivom životnom putu ovoga Pićanca o čijem se radu ne zna toliko.

Eva Melegi Matković, mag. hist. (Osnovna škola Ive Lole Ribara, Labin; Osnovna škola Jure Filipovića, Barban) pozabavila se turizmom, odnosno "Povijesnim prilikama u Rapcu u XIX. i prvoj polovini XX. stoljeća s posebnim osvrtom na začetke turizma". Naime, ovi su krajevi vrlo specifični i posebni što se turizma tiče, vrlo napredni, i tu je bilo mnoštvo komparativnih primjera, zanimljivih u današnjem spektru shvaćanja te pojave, kada smo preplavljeni apartmanima.

Tina Filipović, mag. hist. (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli) govorila je o "Borcima u središtu zbivanja: mikrohistorija labinskog SUBNOR-a u kasnom socijalizmu".O obilježjima popisa stanovništva osvrnuo se Josip Šiklić, prof. (Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre, Pazin), Katarina Dobrić Dabić, mag. turism. cult. (Pula) pozabavila se jezičnom temom, odnosno "Labinjonskom cakavicom u borbi protiv zaborava", što je itekako aktualno budući da uslijed raznih procesa globalizacije sve više govora, pa i dijalekata izumire ili se koristi u manjoj mjeri. Majda Milevoj Klapčić, prof. i dipl. knjiž. savjetnica (Srednja škola Mate Blažine, Labin) predstavila je "CA kantunić", a ova prosvjetna djelatnica uvelike radi na promidžbi dijalekata, multikulturalnosti te kreativnosti općenito kod učenika.

Nastavljeno je brojnim temama o povijesti, kulturi, arheologiji, antropologiji gdje su se predstavili autori iz svih krajeva Istre, a sve izlaganja bit će zastupljena u zborniku koji će biti objavljen do kraja 2025. godine. Sada će se ti skupovi održavati bijenalno, svake parne godine, a ne svake neparne, kako je do sada bio slučaj, no, kako je rekao dr. Bertoša, korona je malo promijenila raspored.

U poslijepodnevnom terminu bila su predviđena izlaganja Olje Višković, prof. povijesti i dipl. arhiv. (Pučko otvoreno učilište Labin, Narodni muzej Labin) "Bratovština sv. Justa – čuvari sjećanja na labinskog zaštitnika"; Renate Kiršić Veselica, mag. ing. logist. (ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Labin) "More sjećanja – stoljeće tradicije. Izazovi zaštite ribarske i maritimne baštine Labinštine", Dijane Muškardin, prof. (Srednja škola Mate Blažine, Labin), Ines Bošković Gobo (Labin) "Podvodna arheološka nalazišta amfora jugoistočne obale Istre" te skupno izlaganje koje su priredili Majda Milevoj Klapčić, prof. i dipl. knjiž. savjetnica (Srednja škola Mate Blažine, Labin), Daniel Mohorović, dipl. oec. (Srednja škola Mate Blažine, Labin), Gabriela Dundara, dipl. oec. (Srednja škola Mate Blažine, Labin) "Tonka Ekonomka je Labinjonka?"

I za kraj, tu su bila izlaganja Daniela Mohorovića "Ki so naši furešti?", dr. sc. Tonija Juričića (Pučko otvoreno učilište Labin) "Leto, more… Rabac. Oralna povijest snimanja i sudbina promotivnog mjuzikla Ovdje nema nesretnih turista" te red. prof. dr. sc. Andree Matoševića (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli) "Prevencija i "neizbježnost". Filmske artikulacije opasnosti i nesreća u Istarskim ugljenokopima Raša" i Olivere Tadić, dipl. ing. i prof. savjetnica (Srednja škola Mate Blažine, Labin)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater