Trinaesta Noć knjige, manifestacija koja u središte svojeg interesa stavlja djela, njihove tvorce i čitatelje, a koja se priređuje u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava i Dana hrvatske knjige obilježit će se druženjima u pulskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici i njezinim ograncima 23. i 24. travnja.

- Kad je prizma kataklizma - knjige za izazovna vremena vizije o kraju svijeta od najstarijih vremena zaokupljaju maštu i bude strah. Nekoć su se vezale uz neobjašnjive pojave na nebu, kalendare i tumačenja svetih knjiga, dok se danas kataklizmički scenariji pretežno odnose na sukobe koji prijete globalnim ratom, društvene i financijske krize te prekomjerno i neodgovorno iskorištavanje prirodnih resursa koje nepovoljno utječe na klimatske promjene i njihov ubrzani poguban utjecaj na ljudsko društvo i sav ostali živi svijet. Na nama je samo da odlučimo što ćemo učiniti s vremenom koje nam je dano, riječi su mudrog čarobnjaka hrabrom hobitu u kultnom Gospodaru prstenova nakon što se Frodo požalio na težinu dodijeljene mu zadaće, vele iz pulske knjižnice.

- U 2024. godini, Godini Marka Marulića, u kojoj se prisjećamo 500. obljetnice njegove smrti, nismo zaboravili istaknutu damu hrvatske književnosti Ivanu Brlić-Mažuranić i njezin 150. rođendan, kao ni 100. obljetnicu smrti jednog od najutjecajnijih europskih književnika Franza Kafke. Podsjećamo i da već spomenuti roman »Gospodar prstenova« J. R. R. Tolkiena u ovoj godini broji 70 godina od prvog objavljivanja, navode iz Gradske knjižnice i čitaonice Pula.

Noć knjige, odnosno »dan knjige« održat će se i 26. travnja u 13 sati na Filozofskom fakulteta pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile pod nazivom »Čitajmo s Kafkom!« (u povodu 100. obljetnice smrti Franza Kafke).

Organizatori su Odsjek za kroatistiku i Odsjek za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Puli, koji se i ove godine uključuje u manifestaciju Noć knjige.

- Čitanjem naglas dotičemo se ovih pitanja: Kako nas književnost preobražava?, Kako nas književnost vodi suosjećanju?, Kako nas književnost razvija kao ljudska bića koja mogu osjetiti bol i patnju drugog bića kao vlastitu bol?, Kako nam književnost omogućava da preobrazimo same sebe otvarajući se doživljaju onoga što je drugo i drugačije?, navode u najavi sa Sveučilišta.

Povezane vijesti

• PULA ZA GUINNESSA: U Areni najveći ljudski svjetlosni znak
• Tamara Obrovac na Kaštelu promovirala novi album
• Jedinstvena vizualna atrakcija - 360° 3D mapping na Forumu