OTVORENJE IZLOŽBE

"Vrt zvijeri" Mie Matijević Akrap i Grgura Akrapa u Galeriji Poola

| Autor: Tea Tidić
Radovi Mie Matijević Akrap i Grgura Akrapa

Radovi Mie Matijević Akrap i Grgura Akrapa


U pulskoj Galeriji Poola, u Kandlerovoj 14, ove subote u 20 sati otvara se izložba
Mie Matijević Akrap i Grgura Akrapa pod nazivom "Vrt zvijeri".
Predgovor za izložbu napisala je povjesničarka umjetnosti Nevenka Šarčević, te ga prenosimo u cijelosti:

"Vrt zvijeri potiče na razmišljanje - zašto je slikar dao taj zajednički naziv slikama na kojima ipak najviše ima čovjeka?

Vrt u mitološkoj, religijskoj predaji i književnosti sadrži bogate simboličke konotacije. Veže se uz savršen ambijent Edena u kojem je obitavao čovjek kada je bio u pravom dodiru sa svojim izvorom, u rajskom blaženstvu, pa onda i uz čovjekovu čežnju povratku iskonskom.

"Valja obrađivati svoj vrt" kojim Voltaire završava Candidea, ima duhovno značenje samo-izgradnje i unutarnjeg razvoja jer kako se ranije u knjizi ističe "rad od nas odbija tri velika zla: dosadu, porok i neimaštinu".

U percepciji Grgura Akrapa, vrt pokazuje njegov fokus na ono što se manifestira kroz odlazak u podsvjesno i potisnuto, na borbu s animalnim i raznim unutarnjim nemirima – dobra i zla. Ipak, u odnosu prikaza čovjeka i tigra, ističe se gradnja suživota, u kojoj treba pripitomiti čovjeka hesseovske razapetosti između "vučje" i "ljudske" naravi, jednako kao i životinju. Slikar balansira između predmetnog svijeta kao odraza subjektivnog doživljaja i shvaćenog kao plohe na kojoj se manifestiraju likovni sadržaji. Premda je riječ o svijetu u kojemu izostaje logično-stvarnog uporišta, itekako postoje poticaji za razmišljanje o dvosmislenosti, ne samo o podsvjesno autobiografskom, nego i o onom nedokučivom koje je u kolektivno nesvjesnom, u ratnim i ekološkim kataklizmičkim događajima kojima svjedočimo, a u kontekstu povijesti umjetnosti o pitanju referencijalnosti ili o težnji za dijalogom s bogatim slikarskim nasljeđem, kao što su djela slikara skupine nabis, ili romantizma.

Radovi Mie Matijevic Akrap i Grgura AkrapaRadovi Mie Matijević Akrap i Grgura Akrapa

Naposljetku, je li Vrt zvijeri Grgura Akrapa individualna refleksija duboke čežnje povratku prirodi usred praznine i deformacije duha, "doba religije bez Boga", kako je to tvrdio teolog Johann Baptist Metz?

Dramatična ozračja krajolika, doimaju se tajnovitim, ali nas i začuđuju i privlače lakoćom što je rezultat znalačkog korištenja osobina boja intenzivno obojene prirode. Slikar nas suočava s činjenicom da slika govori i u odsustvu logičnog te koliko je važan utisak prikazanog kao i načina na koji je naslikana. "Sa slikom vidimo i ono što ne može biti prikazano, baš kao što i riječ ukazuje na neizgovoreno", pisao je filozof Predrag Finci, "susret sa slikom je susret sa svijetom. Gledanje svijeta. Zato je razumijevanje i tumačenje slike dugo putovanje i složen zadatak", o ovoj izložbi piše Nevenka Šarčević.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini