USKORO VELIKE PROMJENE U ZAŠTITI I POSTUPANJU S OSOBNIM PODACIMA
Privatnost je definitivno pravo i individualno vlasništvo
Kako dosadašnja regulativa Europske unije, iz 1995. godine, nije uspijevala pratiti razvoj novih tehnologija i interneta najveći dio privatnosti završio je izvan granica Europe spremljen u računala Googlea, Facebooka, Applea, Amazona, Ubera, Airbnba, Vibera, eBaya, Whatsappa i sličnih giganta, EU u svim članicama od 25. svibnja uvodi GDPR (eng. General Data Protection Regulation), odnosno uredbu EU o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom njihovih osobnih podataka. Uredba donosi velike promjene na području postupanja s osobnim podacima, pravima pojedinaca i načinima na koji će tvrtke, javne institucije, škole, bolnice, gradovi, komunalne tvrtke i sve pravne osobe, upravljati osobnim podacima građana, kupaca, zaposlenika ili poslovnih partnera.
Podaci spremljeni izvan EU
Mag. ing Igor Strmečki, iz Pragmatekh consultinga, koji diljem Hrvatske upoznaje nadležne s novom uredbom, pojašnjava nam da se u Hrvatskoj mora provesti postupak usklađivanja već postojećih akata, donošenja novih pravnih akata i popratnih odluka, izjava i ostalih klauzula, kao i educirati osobe u uređenom postupanju prikupljanja i osiguravanja zaštite osobnih podataka te brojnih drugih radnji najkasnije do 25. svibnja ove godine. Upravo je krajem siječnja u Puli održao predavanje za pročelnike gradske uprave, direktore trgovačkih društava i ravnatelje javnih ustanova o tome koje promjene donosi GDPR i obavezi usklađivanja poslovanja svih subjekata koji posjeduju nečije osobne podatke sa Općom uredbom EU o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom njihovih osobnih podataka. Prema njegovom pojašnjenju, građani ovom uredbom dobivaju puno veća prava zaštite privatnosti.
- Vlasnici osobnih podataka, građani (ili "ispitanici" kako se navodi u tekstu uredbe) dobivaju neka nova prava s obzirom na uredbu, kao na primjer pravo na informaciju pri čemu mogu upitati bilo koju organizaciju, koja prikuplja i obrađuje naše osobne podatke, koje podatke imaju o nama, u koju svrhu ih koriste, te da nam objasne koji je pravni temelj kojim te podatke obrađuju. Građani imaju pravo na ispravak, odnosno da zahtijevaju da se ažuriraju netočni podaci, kao i na privolu, odnosno uskraćivanje privole, jer svaka suglasnost za prikupljanje i obradu osobnih podataka može u bilo kojem trenutku biti povučena. Naravno, to vrijedi u slučaju nepostojanja nekih od ostalih pravnih temelja obrade (kao npr. ugovorna ili zakonska obaveza). Potom građani imaju pravo na zaborav pri čemu je na zahtjev vlasnika osobnih podataka voditelj obrade dužan obrisati sve osobne podatke o građaninu, a ograničenje je isto kao kod uskraćivanja privole, pojašnjava Strmečki.
Kako pojašnjavaju iz Pragmatekha, građani su do sada sami davali osobne podatke kompanijama da toga nisu bili ni svjesni ili davali dozvolu, a privatnost je definitivno pravo i individualno vlasništvo. Ističu da se posljednjih godina pojavom pametnih telefona, društvenih mreža i evolucijom interneta izgubila privatnost, iz osnove je promijenjen način na koji se stvaraju, dijele i pohranjuju informacije i nepoznato je tko sve danas u svijetu zna o svakom gotovo sve. Od imena, lokacija koje posjećuju, do detalja o njihovom zdravlju, koje lijekove uzimaju, prehrambenim navikama, kako voze automobil, jesu li kreditno sposobni, osobnim sklonostima, pa čak i do toga kuda će, i s kim, otputovati. Navode nam da GDPR tome staje na kraj mijenjajući ponašanje svake tvrtke i osigurava da svaki pojedinac upravlja svojim osobnim podacima i svojom privatnošću te će svaki građanin imati pravo na uvid u osobne podatke koje je dao bilo kojoj tvrtki, trgovini, globalnoj internetskoj kompaniji, javnoj instituciji, komunalnoj tvrtki ili lokalnoj upravi, školi ili vrtiću, i uvid u način na koji one koriste naše osobne podatke, kao i pravo tražiti da obrišu sve osobne podatke, čak i da se obrišu zapisi o lokacijama na kojima su se kretali zadnjih godina, ili fotografije koje su dali internet servisu. Pojašnjava da se prigovor podnosi kompaniji ili nadležnom tijelu (Agenciji za zaštitu osobnih podataka) ukoliko se smatramo da njihova prava nisu ispunjena. (Goran ROJNIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
