VAPAJ ZA BRDSKO-PLANINSKA PODRUČJA

Načelnik Fužina David Bregovac: Državi su u fokusu naši resursi, ALI NE I LJUDI

| Autor: Milan PAVLOVIĆ
David Bregovac i Tulio Demetlika

David Bregovac i Tulio Demetlika


Pokušavamo već neko vrijeme ishoditi nekakve poticajne mjere za poduzetnike koji rade ili bi željeli raditi na našem prostoru. Umjesto toga dogodi se da državna firma Hrvatska pošta, u dogovoru s Vladom, na Kukuljanovu otvori logistički centar od 60 milijuna kuna i zaposli 350 ljudi. Da su napravili jedan takav centar uz autocestu to bi bila jedna od najboljih demografskih i gospodarskih mjera, kaže David Bregovac, načelnik Fužina

Zakon o brdsko-planinskom području stupio je na snagu prije više od godinu dana, a bez konkretnih mjera razvoja što je uzrokovalo krajnje nezadovoljstvo hrvatskih lokalnih samouprava. Od vladajućih se očekivala brža i efikasnija realizacija donesenog Zakona, no do toga nije došlo.

Programom razvoja brdsko-planinskog područja za koji tek slijedi izglasavanje akcijskog plana, osigurano je tek oko 35 milijuna kuna u proračunu za osamdeset pet općina i gradova obuhvaćenih brdsko-planinskim zakonom. To, smatraju oni koji u tim krajevima žive, nije adekvatan impuls napretku njihova kraja, odnosno planiranim mjerama ne može se podržati niti prijeko potrebna sustavna demografska politika, a kamoli ona gospodarska.

Kočnica

Jedan od najglasnijih kritičara takvog odnosa države i sustavnog zanemarivanja potreba brdsko-planinskih područja je načelnik Fužina i predsjednik Laburista David Bregovac. Prema njegovim riječima kad je ta tema u pitanju premašeni su svi zakonski vremenski okviri, a najviše oni ljudski.

"Gorani ne čekaju samo godinu dana, već više od dvadeset godina na kvalitetan program mjera za razvoj brdsko-planinskog područja koji će nas bar malo približiti ostalim razvijenim dijelovima Hrvatske", kaže Bregovac. Problem je, dodaje, u tome što još uvijek nisu donesene programske mjere što onemogućuju realizaciju bilo kakvih planova u području koje se nalazi u brdsko planinskom zakonu.

"Osim toga unatrag zadnjih pet godina, s prijašnjih tridesetak, broj jedinica lokalne samouprave uključenih u taj zakon porastao je na 85, što znači da se novac osiguran u državnom proračunu za tu namjenu mora podijeliti na toliko dijelova i da će svakome od nas pripasti vrlo mali dio tog novca. Činjenica je da smo mi unutar ruralnih područja koja se ne razvijaju i iz kojih nam ljudi odlaze, i zato smo se nadali da ćemo nekako izdržati, preživjeti i doći do tih programskih mjera koje će nas usmjeriti kako da razvijamo naše gradove i općine. Dakle, od vladajućih smo očekivali bržu, efikasniju realizaciju donesenog Zakona, no do nje nije došlo", kazao nam je načelnik Fužina.

Najave iz nadležnog ministarstva govore da bi se Programske mjere trebale naći na nekoj od Vladinih sjednica u travnju ili svibnju, nakon čega bi se trebalo pristupiti definiranju Akcijskog plana, međutim s obzirom da nas u drugoj polovici godine očekuju parlamentarni izbori Bregovac je skeptičan da će se itko u predizborno vrijeme ozbiljno baviti tom problematikom.

"Općina Fužine ima 1.600 stanovnika, nalazi se na 30 minuta od Rijeke, Novog Vinodolskog i Crikvenice i na sat i pol od Zagreba. Izvorni proračun nam je 8,5 milijuna, a s kompenzacijskim mjerama iznosi 9 milijuna kuna. Od tog novca 1,8 milijuna troši se za rad i plaće općinske uprave. Isto toliko odlazi na rad i plaće našeg komunalnog poduzeća, dok oko 1,4 milijuna odlazi na rad vrtića kojeg smo nedavno izgradili zahvaljujući sredstvima iz EU fondova i djelom vlastitim kreditnim zaduženjem. Uz to tu je čitav niz manjih iznosa koje moramo plaćati za GSS, Civilnu zaštitu, Vatrogasnu zajednicu i još neke druge službe, i kad zbrojimo sve te iznose "hladnog pogona" nama od onog iznosa proračuna godišnje ostaje oko 800 tisuća kuna za realizaciju nekakvih projekata. Ja sam po prirodi uporan pa izvučemo puno novca iz raznoraznih fondova, no sve to nam nije dovoljno i kad bi se oslanjali isključivo na ono što nam ostaje iz proračuna mi bi bili praktički osuđeni na stagnaciju", kaže David Bregovac.

Bruto plaće

Kad su mjere u pitanju ne radi se samo o novcu kojeg Gorani nestrpljivo iščekuju da stigne iz državnog proračuna, već i o čitavom nizu vlastitih prijedloga čija bi realizacija omogućila oživljavanje i razvoj tog kraja. Tako primjerice Bregovac kaže da je predlagao resornom ministru Paviću da država preuzme u područjima obuhvaćenim Zakonom primjerice skrb o financiranju vrtića, a da njih, ako treba i zakonski, obavežu da taj ušteđeni novac, što je u slučaju Fužina 1,4 milijuna kuna, moraju uložiti u razvoj poduzetništva.

"Mi smo razradili programske mjere za pomoć malim poduzetnicima, međutim nemamo novca kojima jedan takav program možemo pokrenuti i realizirati", kaže. Isto tako koordinacija općina Gorskog kotara dala je prijedlog da se omogući da se radnicima zaposlenima na njihovom području umjesto neto isplaćuju bruto plaće što bi, drži Bregovac, bila mjera koja bi možda privukla radnu snagu iz šireg okružja. Međutim zasad stoje na mjestu.

"U svrhu oživljavanja poslovne aktivnosti pokušavamo već neko vrijeme ishoditi nekakve poticajne mjere za poduzetnike koji rade ili bi željeli raditi na našem prostoru poput određenih olakšica ili ukidanja nekih parafiskalnih nameta. Umjesto toga dogodi se da prije mjesec dana državna firma Hrvatska pošta u dogovoru s Vladom na Kukuljanovu otvara logistički centar u koji će uložiti 60 milijuna kuna i zaposliti 350 ljudi. Da su napravili jedan takav centar uz autocestu, a imaju Delnice, Vrbovsko, Ravnu Goru i Fužine, to bi bila jedna od najboljih demografskih i gospodarskih mjera kojom bi pomogli Gorskom kotaru. Međutim oni ne razmišljaju na taj način. Odabrali su Kukuljanovo, gradonačelnik Bakra je iz HDZ-a i to je očito bilo važnije od svih naših argumenata", ne krije razočarenje takvom politikom načelnik Fužina.

Nepravdu vidi i u činjenici da državne tvrtke koje crpe resurse na njihovom području nedovoljno vraćaju u razvoj tog kraja.

"Na ovom se području nalaze objekti i uređaji infrastrukturne namjene od državnog značaja poput dalekovoda, naftovoda, plinovoda, akumulacijskih jezera, autoceste i željeznice s objektima, a naše resurse crpe i Hrvatske šume, Hrvatske vode i mnogi drugi koji za to plaćaju jako malo. Šumski doprinos primjerice nedavno je porastao s pet na deset posto i na temelju njega naša općina godišnje uprihoduje oko milijun kuna. Međutim Hrvatske šume i njihovi partneri istovremeno unište naših cesta u vrijednosti 2 ili 3 milijuna kuna, a o tome nitko ne razmišlja", kaže Bregovac.

Ozbiljan problem predstavljaju im velike investicije koje bi trebali pokrenuti, a koje su u pravilu za jednu tako malu općinu ogroman zalogaj.

Demetlika: Zakoni su dobri za HDZ, ali ne i za razvoj

David Bregovac i saborski zastupnik IDS-a Tulio Demetlika na ovu su temu u Saboru održali konferenciju za novinare.

"Vladajući su naštancali četiri zakona. Prvi zakon, odnosno onaj osnovni, je Zakon o regionalnom razvoju, a nakon toga Zakon o brdsko-planinskim područjima, Zakon o otocima i Zakon o potpomognutim područjima. Nakon donošenja tih zakona vladajućima su puna usta samohvale jer tvrde da će oni donijeti oporavak i veliki gospodarski rast. Međutim istina je da su svi ti zakoni postigli jedno veliko ništa, odnosno da su doživjeli veliki fijasko", kazao je Demetlika. Podsjetio je da je cilj donositelja zakona bio "pridonijeti održivom razvoju tih područja u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture, te njihovoj gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji".

"Rezultati pokazuju da se ništa od toga nije dogodilo i da su područja obuhvaćena zakonima još nerazvijenija, da ljudi iz njih iseljavaju i da umjesto rasta u njima u pravilu bilježimo pad gospodarskih aktivnosti. Zbog toga ljudi u tim krajevima nažalost često prodaju svoju imovinu, imanja, svoje štale i proizvodne pogone, te iseljavaju iz Hrvatske. Danas su ta područja opustošena gospodarski i demografski i to je jedini rezultat ove HDZ-ove Vlade i njihove politike", kazao je Demetlika. Dodao je kako je imajući sve to u vidu jedini logični zaključak da su se svi ti zakoni donijeli kako bi se legalno i selektivno dijelio novac po političkom, odnosno stranačkom ključu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini