Nakon Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske, Istra je županija s najvećim brojem turističkih zajednica. Izuzev TZ-a Središnje Istre - koji osim Pazina obuhvaća i općine Cerovlje, Gračišće, Karojbu, Lupoglav, Pićan, Sveti Lovreč, Sveti Petar u Šumi i Tinjan, svaki grad i svaka općina imaju svoj zaseban TZ, zaseban ured, a najčešće i svog direktora ili direktoricu. Iznimka je TZ Višnjan kojeg vodi jedinstveni upravni odjel te Općine

U ukupno 33 turističke zajednice koje djeluju na području Istarske županije trenutno je zaposleno 84 djelatnika i djelatnica, a na njihove se plaće godišnje, u bruto iznosu, izdvaja više od deset milijuna kuna, otprilike 10 milijuna i 200 tisuća kuna. Nakon Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske, Istra je županija s najvećim brojem turističkih zajednica. Izuzev TZ-a Središnje Istre - koji osim Pazina obuhvaća i općine Cerovlje, Gračišće, Karojbu, Lupoglav, Pićan, Sveti Lovreč, Sveti Petar u Šumi i Tinjan, svaki grad i svaka općina imaju svoj zaseban TZ, zaseban ured, a najčešće i svog direktora ili direktoricu. Iznimka je TZ Višnjan kojeg vodi jedinstveni upravni odjel te Općine. Navedeno je tako i u javno dostupnom Upisniku turističkih zajednica Ministarstva turizma i sporta, gdje su sustavno popisani svi TZ-ovi u zemlji, njih 313, odnosno 314 s HTZ-om.

No to isto ministarstvo - nadležno za te iste TZ-ove - ne raspolaže niti jednim drugim podatkom. Spomenuti upisnik jedini im je prozor u silne turističke zajednice rasprostranjene diljem Hrvatske. Ne znaju koliko je u tom glomaznom aparatu zaposleno djelatnika i djelatnica. Ne znaju niti kolike su im plaće. Jedini način da dođemo do tih informacija je da, pojasnili su nam, svakoj pojedinačnoj turističkoj zajednici pošaljemo zaseban upit.

Ne odgovaraju na upite

Tako smo, dakle, i učinili. Pitanja o točnom broju zaposlenih i njihovim plaćama još smo prošli tjedan poslali na 33 adrese: TZ-u Istarske županije, TZ-u Središnje Istre, TZ-u Fažane, Tar-Vabrige, Kaštelir-Labinci, Marčane, Grožnjana, Funtane, Kršana, Barbana, Oprtlja, Barbana, Ližnjana, Brtonigle, Kanfanara, Vižinade, Svetvinčenta, Žminja, Višnjana, Buja, Medulina, Umaga, Labina, Raše, Poreča, Rovinja, Motovuna, Buzeta, Bala, Pule… Upiti, međutim, nisu pali na plodno tlo. Barem ne otprve. Naime, gotovo svi TZ-ovi, izuzev njih nekoliko, poput Bala i Raše, kojima transparentnost podataka očito ne predstavlja problem, i koji su odgovorili i više nego promptno, odbili su odgovoriti na pitanja iako smo im napomenuli da su nam tako rekli u Ministarstvu.

Lokalne turističke zajednice za pomoć su se, naime, obratile direktoru TZ-a Istarske županije Denisu Ivoševiću, koji je onda od nas tražio da Ministarstvu postavimo zahtjev temeljem kojeg bi zatim oni TZ-ovima dali zeleno svjetlo za odgovaranje na pitanja o zaposlenicima i plaći. I to smo učinili. Ministarstvu smo pokušali objasniti da TZ-ovi traže nekakvu posebnu privolu, ali nam je na taj apel u kratkom roku stigla odbijenica:

"Sukladno pozitivnim propisima Turistička zajednica Istarske županije nije dužna tražiti od Ministarstva turizma i sporta privolu ili pisani naputak za davanje traženih podataka. Mišljenja smo da turističke zajednice, sukladno podacima iz financijskog plana, odnosno podacima koji bi trebali biti javno dostupni na stranicama pojedinih turističkih zajednica te na stranicama Ministarstva financija u registru neprofitnih organizacija, mogu sredstvima javnog priopćavanja dati informaciju o ukupnim rashodima za radnike kao i informaciju o ukupno zaposlenim radnicima u turističkoj zajednici, poštujući pri tome pravila GDPR-a".

Nakon tog dopisa smo, na koncu, od većine turističkih zajednica ipak dobili tražene podatke već istog dana.

Ta zavrzlama zapravo poprilično dobro ukazuje na činjenicu da turističke zajednice lebde u nekom međuprostoru između lokalne samouprave i Ministarstva turizma i sporta.

Očigledno je, također, da "odozgo" nitko ne kontrolira jesu li sve te silne turističke zajednice doista i potrebne, postoji li neki optimalan broj zaposlenika ovisno o površini teritorija ili broju dolazaka i noćenja turista, koliko su efikasne i samodostatne, u kojoj mjeri doista doprinose promociji destinacije, razvijaju li proizvode i motive za nove privlačenje novih gostiju, troše li novac na uvijek primjeren način, jesu li u njihovim vijećima i skupštinama turistički kompetentni ili politički podobni ljudi, trebaju li se neke od njih ukinuti, odnosno udružiti s drugima. Istovremeno su za nadzor zaduženi i država kroz Ministarstvo i Skupštine turističkih zajednica kojima predsjedavaju načelnici i gradonačelnici.

Lokalni su TZ-ovi, izgleda, ničija zemlja. I to unatoč tome što prihod ostvaruju isključivo od turističkih pristojbi i turističkih članarina te, iznimno, piše tako u Zakonu o turističkim zajednicama, od sredstava zarađenih upravljanjem javnom turističkom infrastrukturom u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, države, tijela javnih vlasti ili javnih ustanova. Čitavo vrijeme pričamo, dakle, poglavito o javnom novcu.

Najviše radnika i radnica - devet - ima, očekivano, TZ Istarske županije. Samo na njihove plaće godišnje odlazi milijun i sto tisuća kuna. Po šest djelatnika i djelatnica radi u TZ-ovima turističkih kapitalaca, Medulinu, Poreču, Rovinju, Umagu i Novigradu.

U Puli je na plaći pet zaposlenika. Neki imaju samo direktore, neki tek voditelje ureda, dok neki zapošljavaju studente ili sezonske radnike. Tako TZ Višnjan nema niti jednog zaposlenog, ima, međutim, svoju službenu internetsku stranicu koju pak vodi jedinstveni upravni odjel Općine. Taj je TZ od početka ove godine do konca kolovoza ostvario 54 tisuće noćenja. Manje noćenja od Višnjana, primjera radi, imaju i TZ Kršan, Oprtalj, Žminj i Vižinada, a svi imaju po jednog zaposlenog.

Oskudni ljudski potencijali

I dok, recimo, TZ Tar-Vabriga, Vrsar, Funtana, Brtonigla, Vižinada, Marčana, Kanfanar, Svetvinčenat i Sveta nedjelja ukupno zapošljavaju 15 djelatnika, TZ Središnje Istre na čak devet općina i jedan grad ima samo troje zaposlenih. Osim toga, TZ Središnje Istre teritorijalno je najveća turistička zajednica u Istri i prva takva - područna - u Hrvatskoj.

Valja napomenuti da u Strategiji razvoja turizma do 2020., koja je donesena 2013., pojašnjeno je da su županijske i lokalne turističke zajednice "jedina su zakonski uređena potpora sustavu upravljanja turizmom, no njihova misija je u praksi pretežito orijentirana na marketing i sporedne djelatnosti, a tek manjim dijelom na razvoj proizvoda". Znatan broj turističkih zajednica, piše u tom dokumentu, ima oskudne materijalne i ljudske potencijale te posljedičnu nisku funkcionalnu aktivnost".

Povezane vijesti

• PULA I DALJE DESTINACIJA SUNCA I MORA: Povećan broj noćenja izvan sezone, ali ne i popunjenost kapaciteta
• Kuće za odmor i ovog su ljeta često bile "baze" iz kojih se kretalo u otkrivanje Istre: DOŽIVLJAJI, GASTRONOMIJA I NOVA ISKUSTVA VRATIT ĆE GOSTE I SLJEDEĆEG LJETA
• PLANOVI TURISTIČKIH ZAJEDNICA JUŽNE ISTRE: Cilj je brendiranje južne Istre za kućne ljubimce i stvaranje trail staza