INTENZIVNI RADOVI
ČIŠĆENJE ŠUMICA I LOKVI RADI OČUVANJA BIORAZNOLIKOSTI: Poreč brine o 20 lokvi i zelenim oazama
Na području Poreča, u ovoj će se akciji očistiti više od dvadeset lokvi, kako bi se sačuvale od propadanja i nastavile biti zanimljivost prostora i nezaobilazni dio tradicije istarskih ruralnih područja. Također, lokve su se pokazale važnima u periodima velikih količina padalina kako bi se voda nakupljala u prirodnim rezervoarima
Šuma u naselju bolnica sada je prohodnija i sigurnija
U gradu Poreču intenzivno se odvijaju radovi na čišćenju šumica i uređenju lokvi. Konkretno, uređena je šuma u naselju Bolnica za ugodniji boravak šetača i rekreativaca, a ovih su dana završeni i radovi na uređenju lokve u naselju Musalež, jedne od brojnih koje se ovoga proljeća planiraju urediti na području Poreča.
Nepresušne lokve
Lokva u Musaležu očišćena je od raznog smeća, a uklonjena je i bujna vegetacija koja je prijetila da u potpunosti zaraste. Kod uređenja vodilo se računa da se kišnica usmjeri u samu lokvu, kako ne bi otjecala po okolnim stazama.
Na području Poreča, u ovoj će se akciji očistiti više od dvadeset lokvi, kako bi se sačuvale od propadanja i nastavile biti zanimljivost prostora i nezaobilazni dio tradicije istarskih ruralnih područja. Također, lokve su se pokazale važnima u periodima velikih količina padalina kako bi se voda nakupljala u prirodnim rezervoarima.
Lokve koje se planiraju očisti u narednom razdoblju su one u naseljima Valkarin, Varvari (Piantade), Porto Busola, Furlanka u Gulićima, u Rakovcima, Bonacima i Jurcanima, Antoncima, Dračevcu, Montižani, Delićima, Mugebi, Fuškulinu i Stanciji Bečić, Radmanima, Mihelićima i Kirmenjaku, te Radošima.
Naime, lokve su mala vodena staništa nastala prirodnim utjecajem ili onim čovjeka, a u prošlosti su ih ljudi gradili ili održavali da bi osigurali dovoljnu količinu vode za stoku i navodnjavanje polja te za vlastite potrebe. Dno lokvi obično je od gline ili nekog nepropusnog materijala, a redovito napajanje stoke i čišćenje lokvi osiguravalo je da dno ostane kompaktno i ne zaraste u vegetaciju. Neke od njih, kako kažu stariji mještani, poznate su i po tome što nikada ne presuše. Međutim, napuštanjem tradicionalnog načina stočarenja, lokve prirodnim putem obrastaju vegetacijom i postupno nestaju.
Autohtone vrste
Osim toga, lokve su ugrožene i ljudskim djelatnostima - mnoge su zatrpane otpadnim materijalom ili prenamijenjene u druge svrhe odlagališta i sl. Nestankom lokvi nestaje i cijeli mikro biljni i životinjski svijet. Nekad, iz neznanja, ljudi pokušavaju "ukrasiti" lokve ubacujući u njih strane vrste - ribice, lopoče i drugo, ali time zapravo ubrzavaju proces njihova propadanja jer će ribe pojesti prirodne stanovnike lokvi, a ukrasno cvijeće potisnuti autohtone vrste.
Nedavno je također dovršeno uređenje staza i okoliša šume u naselju Bolnica, zelene oaze u srcu Poreča, koju rado koriste stanovnici tog dijela grada, ali i korisnici obližnjeg Doma za starije i nemoćne osobe, te rekreativci. Ovo je jedna od redovitih akcija uređenja ove šume koja se prostire na površini od oko 13,5 hektara, a koju pretežno čine stabla alepskog bora, starosti šezdesetak godina i više godina.
Mjesni odbor Joakim Rakovac, Grad Poreč i Hrvatske šume, u čijem se vlasništvu nalazi šuma, još su ranije dogovorili da se ova šuma, budući da se nalazi u naselju, pojačano održava i uredi kako bi se umanjila opasnost od požara i omogućilo korištenje građanima za šetnju i prolazak očišćenim šumskim stazama i puteljcima.
Radovi na uređenju šume uključivali su sječu stabala alepskog bora i cedra koja su suha ili trajno oštećena na način da su jako nagnuta ili im se korijen izdigao iz zemlje. Na dijelovima površina uz pješačke staze, na kojima se nalaze starija stabla alepskog bora, izvršeno je orezivanje donjih suhih, napuklih i oštećenih grana i njihovo zbrinjavanje unutar površine šume. Radovima je osigurana veća sigurnost ljudi koji borave u šumi, s obzirom da je smanjena mogućnost rušenja stabala i suhih grana na površine koje ljudi koriste za šetnju. Na površinama uz staze također je završeno i čišćenje od suvišnog prizemnog raslinja u dužini od 1,6 kilometara, širine zahvata od jednog metra sa svake strane. Dodatno je produžen postojeći šumski put na istočnom dijelu šumice u smjeru Vukovarske ulice.
Zelena površina obuhvaćena ovim uređenjem u državnom je u vlasništvu i njome gospodare i upravljaju Hrvatske šume d.o.o. te su sukladno kriterijima za održivo gospodarenje šumama sve radove izveli djelatnici Hrvatskih šuma ovlašteni za izvođenje navedenih šumarskih radova.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
