"Dao bog da današnje sjeme padne na plodno tlo", tim je riječima 22. listopada 1905. godine zaključena osnivačka skupština Glazbenog društva "Sokol". Da je sjeme itekako palo na plodno tlo, pokazala je svečana sjednica Skupštine u povodu 120. obljetnice osnutka Glazbenog društva "Sokol" koje je postalo jednim od simbola Buzeta, simbol zajedništva, tradicije i opstojnosti. Svečanost u Narodnom domu, Glazbeno društvo organiziralo je uz pokroviteljstvo Grada Buzeta te suorganizaciju Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda".

U Buzetu su se prisjetili osnivača: dr. Ivana Sancina, utemeljitelja i prvog predsjednika GD-a, učitelja Kazimira Rade, nadučitelja Vinka Šepića i poslovođe buzetske posujilnice Janka Gregoreca. Osnivačka skupština održana je u prostoru tadašnje Hrvatske čitaonice, a nazočilo joj je 45 uzvanika.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Prva sekcija bila je sokolska limena glazba, prva hrvatska limena glazba u Istri. Poduku su započela 24 glazbara i u travnju 1906. godine svoj prvi nastup pod vodstvom prvog kapelnika Ferda Majcena iz Škednja pokraj Trsta, održala su u dvorani Gospodarskog društva u Sv. Martinu. Uslijedili su brojni nastupi među kojima i nastup pri dolasku Njegova Veličanstva Cara i Kralja Franza Josefa I. Posebno važan trenutak bilo je otvorenje Narodnog doma u Buzetu 1907. godine, na kojemu nastupa sokolska glazba i koje postaje dom GD "Sokol", uz pojedine pauze sve do današnjih dana.

- Gledajući politički i povijesni kontekst, Glazbeno društvo "Sokol" po svom je značaju prešlo okvire kulturno-amaterskog stvaralaštva. Stvarano u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda u Istri bilo je dijelom pokreta posvećenog rješavanju krize nacionalnog identiteta, podizanju nacionalne svijesti, opismenjavanja stanovništva, otvaranju hrvatskih škola, osnivanju hrvatskih kulturnih i sportskih društava i čitaonica. Buzetski Sokolaši bili organizatori društvenog života Buzeta. Priređivali su plesove, zabave, lutrije i druge događaje te organizirali koncertne nastupe. U svom je govoru Ivan Sancin istaknuo da je glavna zadaća "Sokola" buđenje naroda te regrutiranje mladih koji će kroz lijepu pjesmu i glazbu postići da se u narodu probudi svijest i ljubav do sebe i do svoga, naglasila je vodeći svečanu sjednicu Ana Pernić.

Radi financijske krize 1913. godine Ivan Sancin saziva posljednju, petu, glavnu skupštinu Društva. Zbog mobilizacije gotovo svih glazbara, 1915. godine, instrumenti su pohranjeni u prostorije Narodnog doma. Nakon rata, glazbari se ponovno okupljaju i obnavljaju Društvo, no ubrzo postaju smetnja fašističkim vlastima. Sokolaški prkos rezultirao je povećanjem brojnosti članova. Tako aktivan rad nije odgovarao vlastima pa 1926. godine zabranjuju daljnji rad "Sokola", nakon čega djeluje ilegalno ili poluilegalno i dalje regrutirajući u svoje redove mlađe članove. Tu će generaciju članova zateći Drugi svjetski rat. Većina je mladića mobilizirana i upućena u talijanske jedinice, neki čak u logore, a neki se tajnim kanalima aktiviraju u NOB-u. Nakon kapitulacije Italije svi se glazbari uključuju u NOB. Dokumentacija i sva važnija imovina GD-a čuvala se tijekom rata po kućama mještana. Sačuvani su gotovo svi instrumenti, dirigentska palica sa sokolskom glavom, originalna knjiga zapisnika s glavne skupštine te knjiga bilance.

U lipnju 1945. godine glazba se ponovno okuplja pod vodstvom kapelnika Ivana Flega Žnjidara koji zajedno s Kazimirom Munićem, učiteljem u buzetskoj školi, ostaje voditeljem limene glazbe sve do 1954. godine. Iz tog razdoblja upečatljiv je nastup na dočeku Tita u Opatiji 1946. godine kada je buzetska glazba svirala marševe iz sokolskog doba.

U Buzet 1954. dolazi učitelj glazbe prof. Branko Jirasek koji je proširio djelovanje glazbe i na školu, stvarajući novi podmladak. Glazbari djeluju u okrilju buzetskoga DVD-a sve do 1963. godine kada Jirasek odlazi iz Buzeta. Nasljeđuje ga mladi učitelj Rikard Perčić koji zajedno s tadašnjim direktorom Narodnog sveučilišta "Augustin Vivoda" Alojzom Čargonjom predlaže prelazak glazbe pod okrilje Sveučilišta gdje ostaje sve do 1973. godine. U tom razdoblju od 1969. godine glazbom dirigira Ivan Živković. Nakon njegova odlaska za limenu glazbu ponovno nastupa razdoblje teškoća, ali se 1978. godine u Velom Mlunu, na inicijativu mlunske omladine predvođene Danilom Cerovcem, ponovno okupljaju glazbari. U oživljavanju velike buzetske limene glazbe ubrzo im se priključuju i svirači iz Štrpeda, Sv. Martina i Buzeta te se 9. rujna 1979. godine održava osnivačka skupština na kojoj se oživljava nekadašnje Društvo. Za predsjednika je izabran Ivan Totman, za predsjednika Izvršnog odbora Danilo Cerovac. Voditelji glazbe postaju Rikard Perčić i Josip Cerovac. Od 1981. godine, pa sve do 2004. godine na čelu glazbe je dirigent Fabio Vatovec iz Kopra, zatim ga nasljeđuje sin Robert, pa Buzećan Manuel Černeka. Od 2011. dirigent je Matjaž Klaj, a posljednje tri godine Rudi Ferenac.

Zavidnih 120. godina buzetske limene glazbe sa sobom nosi nebrojeno puno nastupa, gostovanja, koncerata. U tom je razdoblju u njenim redovima sviralo preko 300 glazbara, čuvara i prenositelja te iznimno vrijedne, značajne i bogate tradicije i povijesti.

Uz Limenu glazbu kao najdugovječniju i najmasovniju sekciju GD "Sokol", velik značaj imale su i druge sekcije, ponajviše Mješoviti pjevački zbor. Iako zborsko pjevanje na Buzeštini vuče korijene iz narodnog preporoda, masovnije okupljanje zabilježeno je nakon Drugog svjetskog rata kada zbor od šezdesetak članova vodi Ivan Hlabše Tito, a zatim od 1948. godine Kazimir Munić pod čijim ravnanjem zbor osvaja prvo mjesto na velikom susretu zborova u pulskoj Areni. Kroz godine nekoliko je dirigenata ostavilo svoj trag, a od 2006. godine, već 19 godina, zborom ravna prof. Ileana Pavletić Perosa.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Od 1972. godine u okviru GD "Sokol" djelovala je i folklorna sekcija koja je bila aktivna 16 godina pod vodstvom Save Vukića i kasnije Mire Đusić. Ponovno se okupila 2107. godine pod vodstvom Branke Silić, s plesačima, pjevačima narodnih napjeva i gunjcima. Gost je najrespektabilnijih folklornih manifestacija poput Središnje smotre narodne glazbe i plesa Istre, Smotre folklora u Prelogu i Đakovačkih vezova.

U sklopu "Sokola" djeluje i Muška klapa Pinguentum. Svojim brojnim nastupima, nosačem zvuka, održanim koncertima i naposljetku brojnim nagradama i priznanjima, klapa Pinguentum, već 31 godinu pod vodstvom Sanjina Radovića, postala je najprepoznatljivija glazbena skupina Buzeštine.

Živio Buzet

Limena glazba temeljni je stup GD "Sokol", stoga je upravo njoj pripala čast pod dirigentskom palicom Rudija Ferenca, otvoriti svečanost izvedbom skladbe Živio Buzet koju je upravo za buzetske sokolaše skladao prvi kapelnik Ferdo Majcen davne 1910. godine. Nastupila je i Muška klapa Pinguentum, a Sokolaši su na svoj 120. rođendan pozvali goste, članove Vokalne skupine Pinguentini koja djeluje u okviru Glazbene škole Matka Brajše Rašana Labin - Područnog odjeljenja u Buzetu, pod vodstvom prof. Nikole Lovrinića.

GD "Sokol" danas okuplja stotinjak članica i članova okupljenih u četiri sekcije: Limenu glazbu, Mješoviti pjevački zbor, Mušku klapu Pinguentum i Folklornu skupinu. - Kroz sve naraštaje glazbe, voditelje i entuzijaste, "Sokol" je bio i ostao simbol kulturne baštine, zajedništva i glazbene izvrsnosti našeg kraja, poručio je predsjednik GD "Sokol" Aleksandar Pavletić.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

"Sokol" povezuje neraskidivo prijateljstvo s KUD-om Lovro Ježek iz Marije Bistrice, a zahvaljujući njima potpisana Povelja o prijateljstvu između Grada Buzeta i Općine Marija Bistrica. Predsjednik KUD-a Lovro Ježek Ivan Palanović čestitao je slavljenicima značajan jubilej, a obratio im se je i gradonačelnik Buzeta Damir Kajin.

Na katu Narodnog doma Sokolaši su, uz pomoć kustosa Zavičajnog muzeja Saše Nikolića, pripremili prigodnu izložbu, od prvih instrumenata i sokolske palice, preko zapisnika osnivačke skupštine, fotografija, plakata i nota..., koje čuvaju za buduće naraštaje. U izložbu je uveo video uradak Elvisa Jermana, dugogodišnjeg člana Limene glazbe.

Priznanja

Priznanja za dugogodišnje aktivno članstvo koje dodjeljuje Hrvatski sabor kulture kao krovna udruga kulturno-umjetničkog amaterizma, nagrađenima je uručila Nikolina Kuhar. Zlatne diplome, za trideset i više godina aktivnog članstva u GD "Sokol" dobili su Bojan Krota, Aleksandar Pavletić, Mikele Presel, Sanjin Radović, Sandro Draščić, Margita Pernić i Elena Jerman. Dijamantne za 40 i više godina: Leo Nežić, Elvis Jerman, Ivan Počekaj, Lucijana Radović, Romano Radović i Alen Černeka. Povelju za 56 godina aktivnog članstva dobio je Dario Draščić, dok je Povelju u povodu 120. godišnjice dobio GD "Sokol".

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

Prigodne zahvalnice su uručene predsjednicima GD "Sokol", a dobili su ih Ivan Totman, Stojan Jermaniš, Josip Sirotić, Elvis Krulčić, Edo Jerman, Željko Jurjević, Mikele Presel, Bojan Krota, Margita Pernić, Sanjin Radović, Alen Černeka i Aleksandar Pavletić. Zahvalnice su dobili dirigenti i voditelji sekcija: Robert Vatovec, Manuel Černeka, Matjaž Klaj, Rudi Ferenac, Ines Kovačić Drndić, Ileana Pavletić Perosa, Lora Pavletić, Sanjin Radović i Branka Silić. Zahvalnice članovima koji su se posebno istaknuli u radu "Sokola" dobili su Bojan Flego, Ana Pernić, Rade Krota i Anica Klarić.

Ostavština "Sokola" ukoričena je 2016. godine u reprezentativnom monografskom izdanju "111 godina Sokola" urednice profesorice Mirjane Pavletić kojoj je također uručena zahvalnica.

Povezane vijesti

• KNJIGA U SRCU BUZETA I NJEGOVE ČITALAČKE PUBLIKE Vremešna hrvatska čitaonica 130. obljetnicu dočekala posve modernizirana
• Obilježena 76. obljetnica oslobođenja grada: Zahvala svima koji su stvarali moderan, prosperitetan i antifašistički Buzet
• GRAD TARTUFA Buzet obilježava 90. godišnjicu pronalaska skupocjene podzemne gljive u samom centru grada!