Waldorfska škola
Škola bi trebala biti produžetak doma, zaštitnički nastrojena gdje djeca mogu doživjeti topli ljudski odnos, a ne stres
(Snimio: Zvonimir Guzić)
U interaktivnoj atmosferi, odjela za djecu porečke Gradske knjižnice, održano je predstavljanje waldorfske pedagogije i waldorfske škole kojem je prisustvovalo dvadesetak znatiželjnih roditelja koji su htjeli iz prve ruke čuti o posebnostima alternativne pedagogije koje ova škola nudi. Svojevrsnu edukaciju dvije učiteljice Waldorfske škole iz Brtonigle Ivana Pilat i Monia Počekaj, započele su sviranjem, pjesmom i rukovanjem na taj način dočaravajući početak školskog dana u njihovoj školi.
Bitan prvi kontakt
- Taj prvi jutarnji kontakt s djecom je jako bitan da ih opustimo i kroz kontakt shvatimo njihovo trenutno raspoloženje. Škola bi trebala biti produžetak doma, zaštitnički nastrojena gdje djeca mogu doživjeti topli ljudski odnos, a ne stres. Odnos učitelja i djeteta je jako bitan, na početku školovanja djeca žude za nekim autoritetom, u pozitivnom smislu, na koji se mogu osloniti, trebaju uzor. Oponašajući uzora, djeca uče tako da sam učitelj igra važnu ulogu u waldorfskoj pedagogiji gdje nema skrivanja iza tehnologije i raznih tehničkih pomagala, npr. nema puštanja pjesmice na CD-u, već pjeva svojim glasom, u uvodu je o pedagoškom načinu predavanja rekla učiteljica Pilat te dodala da se osnovna aktivnost djeteta zasniva na ponašanju učitelja, odnosno roditelja i zato zahtjeva veliku roditeljsku inicijativu i aktivno uključivanje u proces odgoja i obrazovanja. Ova koncepcija zahtijeva da dijete ima mogućnost doživjeti vlastiti odnos prema onome što uči. Odgajanje je u waldorfskoj pedagogiji shvaćeno kao zajednički rad učitelja i roditelja, te je nezamisliva ako roditelji ne znaju i ne dožive na koji način njihova djeca uče i rade.
Jedna od posebnosti waldorfske škole je i to da se obrazovni predmeti izvode u epohama. Epohalna nastava omogućava fokusirano, kvalitetno i intenzivno bavljenje određenim nastavnim sadržajem. Kroz mjesečnu epohu određenog predmeta tematika se može zahvatiti iz svih mogućih aspekata ostvarujući snažnu međupredmetnu korelaciju.
- Djeca uče mjesec dana jedan predmet da bi mogla duboko uroniti u taj sadržaj, nakon toga vremena stečeno znanje se na neki način "skladišti" u djetetu i ono ga ne zaboravlja već ga po potrebi koristi. Kod nas ne postoji raspored sati gdje se predmeti mijenjaju svakih 45 minuta i tako zbunjuju djeca. Važnost dajemo i kontinuitetu, ako su djeca nešto učila danas, ponavljanjem toga gradiva počinje sutrašnji dan. Djeca preko noći procesuiraju stečeno znanje koje ne zanemarujemo drugi dan nego ga povezujemo i nastavljamo dalje s istom temom, rekla je učiteljica Pilat.
U waldorfskim školama udžbenici se ne koriste, kao ni audiovizualni mediji, smatra se da oni u komunikaciji ne mogu prenijeti djeci prirodu onakvu kakva ona stvarno jest. Ne uči se iz knjiga nego se proučava priroda odnosno čovjek u prirodi.
- Djeca žive u svijetu slika, zato ih crtići i zalijepe za ekran. Oni moraju razvijati kapacitete i sposobnosti da stvaraju svoje unutarnje slike, ako im ponudimo gotove fotografije ona ostaju pasivna i ne razvijaju svoju maštu. Zato u našoj školi djeca imaju samo bilježnice i to bez crta koje onda uz naše vodstvo ispunjavaju svojom kreativnošću. Ne postoje ni ocjene do sedmog razreda već se opisnim sadržajem iskazuju djetetove usvojene vještine. Zbog kasnijeg upisa u srednju školu, uvedene su ocjene u dva završna razreda osnovnog obrazovanja, rekla je učiteljica Počekaj.
Waldorfski učitelji kroz opisne ocjene motiviraju učenika i pripremaju ga za izvršenje jednog od osnovnih ciljeva waldorfske pedagogije - a to je cjeloživotno učenje.
Uskoro i u Vodnjanu
Na samoj prezentaciji je bilo i dosta pitanja zainteresiranih roditelja poput onoga o učenju stranih jezika, na što je rečeno da se talijanski i engleski jezik uče od trećeg razreda, naravno po waldorfskoj pedagogiji. Neke je zanimalo da li se djeca mogu prebaciti u waldorfsku školu, iako su nekoliko razreda odradili u državnim školama i koliko učenika ima po razredu. Mogući su naknadni upisi, a optimalna brojka je desetak učenika po razredu, bili su odgovori djelatnica Pilat i Počekaj.
Na kraju se stekao dojam da su mnogi roditelji bili zadovoljni prezentiranim i da postoji velika vjerojatnost da na jesen svoju djecu upišu po programu waldorfske pedagogije koju je prije više od sto godina utemeljio Rudolf Steiner, austrijski znanstvenik i reformator mnogih područja modernog života.
Osim Brtonigle, Istra bi uskoro trebala dobiti Waldorfsku školu u Vodnjanu, rečeno je na prezentaciji u porečkoj Gradskoj knjižnici.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
