PROJEKT MASLINA

Vrtić Neven iz Rovinjskog Sela uvijek vrlo aktivan, posebice što se tiče zavičajnih tema

| Autor: Vanesa Begić
(Privatna arhiva)

(Privatna arhiva)


Djeca iz odgojne skupine Grozdići Dječjeg vrtića Neven, Područnog odjela u Rovinjskom Selu, u sklopu zavičajnog projekta Istarske županije "Istra u očima djece - tradicija iz naših ruku" istraživali su zanimljivosti njihovog mjesta. Otkrili su da ima puno maslina u Rovinjskom Selu, a mnogi mališani imaju ih i u svojim kampanjma. Zanimljivo je bilo u posjetu masliniku djevojčice Tee gdje su uz pomoć njene obitelji sudjelovali u berbi maslina i saznali kako se masline, osim rukama, mogu brati, odnosno tresti pomoću strojeva, tresača, u čemu su i sami sudjelovali.

Daljnji postupak dobivanja ulja iz maslina imali su priliku vidjeti u mjesnoj uljari obitelji Pokrajac, koju su posjetili. Kada se sadržaj koji djeca istražuju poprati zanimljivim crtanim filmom u kojem su masline glavni junaci i prikazuju cijelu priču nastanka ulja na djeci razumljiv način, onda dječji interes za nastavak projekta dobiva nove dimenzije. Tako na prijedlog djece, odgojiteljice Karmen Uljanić i Elvira Barbaro, u vrtiću organiziraju pravu degustaciju ulja za koju je osmero djece iz skupine donijelo vlastita maslinova ulja. Degustaciju je popratila i teta Marina, novinarka Radija Istre te snimila emisiju "Mali svijet" u kojoj su djeca bili glavni govornici i objašnjavali sve detalje maslinarstva i degustacije ulja.

(Privatna arhiva)(Privatna arhiva)

(Privatna arhiva)(Privatna arhiva)

Za degustaciju su pripremili plitice s uljima te ispod stavili papirić u različitoj boji. Djeca su nakon kušanja ulja, umačući komadić kruha, ocijenili ulje odabirući papirić boje za ulje koje im je bilo najbolje. Objašnjavali su i zašto su odabrali pojedino ulje kao najbolje. Tako je dječak Luka rekao da je ulje s plavim papirićem najbolje jer pecka, dok se drugi dječak istog imena nije složio s tim, rekao da je najbolje ulje ono s roza papirićem jer ne "pucka". Uglavnom, žiri koji je na kraju brojao papiriće, složio se da je ulje s plavim papirićem pobjednik jer ima najviše papirića, a to je ulje u vrtić donio dječak Filip. Zanimljivo je bilo da je 22 djece probavalo sva ulja, osim jednog dječaka koji je rekao da mu kruh nije dobar. Kako su svi htjeli probati ulja iznenađenje je bilo i za odgojiteljice kojima je to bio poticaj za daljnja istraživanja u kojima bi saznali kako ocjenjivači ocjenjuju ulja. Bilo je to u vrijeme seljanske fešte Antonje, kad udruga Agro Rovinj organizira izložbu ulja i vina, te su djeca bila dodatno motivirana.

(Privatna arhiva)(Privatna arhiva)

Ocjenjivači panela Udruge Agro Rovinj, Goran Muhlstein, Feručo Kresina i Vesna Marangon, odazvali su se pozivu da djeci pokažu kako oni ocjenjuju ulja i došli su u vrtić donijevši grijače i sve potrebno za prikaz. Djeca su sa zanimanjem sudjelovala u ocjenjivanju na način kako to rade panelisti, najprije grijanjem ulja, zatim su mirisanjem odredili na što im ulje miriše. Neki su rekli na jabuku, na maslinu, limun, pa čak i na pršut, za što je ocjenjivač Goran rekao da nije dobro ako ulje ima taj miris jer je onda užeglo i nije jestivo. Saznali su da taj miris imaju ulja koja su zaražena maslinovom muhom. Uslijedilo je ocjenjivanje ulja kušanjem te su djeca prema uputama tete Vesne najprije ulje u ustima malo mučkala, "srckala" i na kraju progutala.

Dječja nepca imala su što reći o tom kušanju: ulje koje pecka, nije im baš dobro, ono što manje pecka je fino. Međutim ocjenjivači su im objasnili da različite sorte maslina imaju različite okuse, s manje ili više gorčine. Ulje koje pecka ima puno fenola, koje štiti ulje i takvo ulje duže traje. Djeca su probavala ulja koja su donijela od kuće, ali nisu uspjela probati sva ulja jer prema uputama ocjenjivača treba napraviti stanku između kušanja ulja, kako se ne bi okusi miješali. Kruh koji su pripremili jeo se nakon kušanja ulja, kao i komadić jabuke. Saznali su i da ocjenjivači svaki zasebno ocjenjuju ulja. Na prvi dan proljeća panelisti su došli u vrtić i donijeli poklon rasadnika Darko, tri autohtone vrste maslina: rošinjolu, bužu i žižoleru i zajedno s djecom posadili ih u dvorište vrtića.

(Privatna arhiva)(Privatna arhiva)

"Kada ćemo ih brati?", pitala su djeca. "Kad budete već u školi bit će za brati", rekao je barba Goran, a odgojiteljica Karmen im je ispričala i tajnu tri čempresa koja rastu u dvorištu škole, odnosno vrtića, za koje su primijetili da je jedan najviši, drugi malo manji i treći najmanji, a da su ih sadili jedan učitelj i dvije učiteljice, davno kad je škola napravljena 1936. godine. Učitelj je bio najviši, učiteljice jedna malo manja i treća najmanja. "Baš kao i barba Goran, Feručo i Vesna", rekla su djeca "možda će i masline biti takve".

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter