arhitektura s dušom

Donosimo priču o ložama u Istri: Mjesta bez vrata i prozora s kojih su se puku obznanjivale važne odluke vlasti

| Autor: Robert Buršić
Gradska loža u Oprtlju (Osobna arhiva)

Gradska loža u Oprtlju (Osobna arhiva)


Netko je lijepo rekao da su istarske lože, među ostalim, namijenjene putnicima u prolazu, da su one arhitektura s dušom, koje nemaju zidove, prozore i vrata, daju krov kao zaštitu od sunca i kiše.

Gradska loža, srednjovjekovna građevina, bitan element istarskog graditeljskog nasljeđa doista je imala (i još uvijek ima) široku javnu namjenu. U njoj su se dogovarali poslovi i objavljivale važne odluke gradske uprave, a u nedostatku sudnice i sudski poslovi: javna saslušanja, pomirbe, presude i slično.

Lože tada - lože danas

Veličina lože nije jednoznačno povezana s veličinom i bogatstvom grada. Više od veličine, njezino značenje u javnom životu određuje arhitektonsko oblikovanje, heraldički znakovi, trgovačke mjere, sudbeni ili županov stola, kamene klupe i drugi javni mobilijar.

Neke lože ugrađene su u sklop komunalne palače i s njom čine jedinstvenu funkcionalnu i oblikovnu cjelinu. Ponekad su dio sakralnih građevina, najčešće izdvojene građevine, vrlo često smještene izvan gradskih zidina. Neke imaju arkade ili kolonade, izgrađene u kombinaciji punog zida s otvorima.

Početak razvoja loža pripada srednjovjekovnoj urbanizaciji, posebno razdoblju 12.-14. st., kada lože postaju središnje mjesto municipalne autonomije, na kojem se rješavaju bitni statutarno-ekonomski odnosi između predstavnika feudalaca i pučana. Od 15. pa do početka 19. st., kada odumiru posljednji instituti municipalne autonomije, lože su mjesta s kojih se puku objavljuju važne odluke središnjih vlasti i na kojima vlast nadzire elemente lokalne ekonomije.

(Osobna arhiva)Labinska loža (Snimio Igor Zirojević)

Nakon gubitka izvorne funkcije, posebno u drugoj polovici 20. st., lože sve češće postaju informativni punktovi o povijesti, kulturi i turističkim sadržajima grada ili jednostavno turistička odmorišta, u kojima se ponekad predstavljaju stari običaji.

U nastavku opisujemo, abecednim redom, neke značajnije istarske gradske lože.

Podsjetnik na mletačku vladavinu

Povijesna jezgra Grožnjana obiluje vrijednim i starim kućama, a jedna od najzanimljivijih očuvanih građevina iz venecijanskog razdoblja je renesansna gradska loža iz 1587. godine. Loža ima četiri stupa i pod od vapnenca. U njoj se nalaze četiri rimske nadgrobne ploče.

Ovdje je u prošlosti zasjedao sud. Grožnjan je imao vlastiti statut, sastavljen 1558. godine i podijeljen na četiri knjige.

(Osobna arhiva)(Osobna arhiva)

Iznad lože nalazio se fontik, gradsko skladište namirnica.

Posjet iznimno dobro očuvanoj lođi, koja danas služi kao umjetnička galerija, podsjetnik je na stoljeća mletačke vladavine koja je oblikovala arhitekturu i identitet Grožnjana.

Loža u Humu nalazi se pokraj crkve Uznesenja Marijina, izgrađena 1802. godine na mjestu ranije iz 13. st. U loži se svake godine, 13. lipnja, bira župan na leto dan. Biraju ga jedanaest mjesnih sudaca kao u stara vremena. U dogovoreno vrijeme sastanu se suci, dotadašnji župan i žitelji Huma i njegova 33 sela i zaseoka. Suci posjedaju uokolo velikog kamenog stola. Župan uza se ima župansku palicu (raboš), što je nekad označavala vlast po uzoru na vladarsko žezlo hrvatskih kraljeva. Novog župana biraju tako da uzmu raboš, kratku drvenu palicu četvrtastog oblika. Obično predlože dvojicu i naznače svakom jedan ugao na rabošu. Oštrim nožem ili kosirom urezuju glasove svakom kandidatu. Onaj koji dobije više ureza, taj je izabran za župana na leto dan.

Običaj biranja župana u Humu obnovljen je 1977. godine na osnovi podataka i naputaka povjesničara dr. sc. Danila Klena. Scenografiju i scenarij za tu tradicijsku pučku manifestaciju, koja se odvija na humskom dijalektu, osmislio je ročki književnik Vladimir Pernić. Manifestaciju je izvorno pokrenuo Čakavski sabor Roč u sklopu revitalizacije grada Huma i očuvanja istarske tradicije. Gradska loža u Labinu izgrađena je sredinom 16. stoljeća, oko 1550., a popločana 1662. godine. Sagrađena je na trošak čitave zajednice. Oduvijek je bila javni objekt s višestrukom namjenom i mjesto mnogih događanja. Dok nije izgrađena podestatova palača, u loži se sastajalo općinsko vijeće, održavale su se javne dražbe, čitani su gradski proglasi, tu se sudilo i čitale presude.

(Osobna arhiva)(Osobna arhiva)

Loža je služila i kao tržnica i ribarnica, ispod lože se trgovalo, pod njenim krovom su održavani sajmovi i razne pučke fešte, plesalo se svake nedjelje i u sajmenim danima. Služila je i putnicima da se sklone pred kišom. A jer još nije bila izgrađena kavana na trgu, pod ložom se kockalo i kartalo.

Godine 1932. loža je obnovljena pa uz novi krov dobiva i lapidarij.

Motovunska loža - promenada

Loža u Motovunu nalazi se na donjem Trgu Josefa Ressela, izumitelja brodskog vijka koji je dio života proveo u Motovunu. Kao javni prostor loža se spominje 1331. godine (Lobia Maior), ali nije poznato je li se nalazila na mjestu postojeće, sagrađene u 17. st.

Pod njenim su se krovom građanima obznanjivale odluke, suci donosili presude, a služila je i kao promenada. Motovunska loža predivan je vidikovac.

Spomenimo usput da do vrha Motovuna (277 metara nadmorske visine) vodi uspon od 1052 stube, što ga čini najdužim stubištem u Hrvatskoj. Primjerice, Stube Petra Kružića, koje vode od riječke Delte do crkve Gospe Trsatske, broje 539 stepenica.

Odmah desno od ulaza u gradić Mutvoran nalazi se gradska loža, natkriveni objekt namijenjen javnim okupljanjima predstavnika vlasti i građana. Uz crkvu, stambenu arhitekturu gradskoga tipa i zidine, loža je bila simbol urbaniteta Mutvorana u srednjom vijeku. U loži su danas izložene replike Mutvoranskog bestijarija, čiji se originali nalaze u Arheološkom muzeju Istre. Riječ je, prema zapisima Branka Fučića, o neoromaničkim kamenim ulomcima iz 9. st. koji su najvjerojatnije krasili dio objekta neke danas nepostojeće crkve. Zove se bestijarij, jer prikazuje životinje i zvijeri.

U crkvi Sv. Marije Magdalene, koja je današnji oblik dobila u 13. st., nalazi se najvrjedniji sakralni inventar u Istri. Od pet oltara, najvrjedniji je drveni renesansni oltar s kipovima svetaca iz jedne od crkvica u okolici.

Loža Belveder u Novigradu dijelom je obrambenog zidina i jedina u Istri tik uz more. Riječ je o zdanju izgrađenom u 16. st. stoljeću, a obnavljanom potom 1860. i 1930. godine, te nedavno. Zub vremena, vanjski utjecaji i blizina mora, doveli su do erozije građevine, pa je bila nužna kvalitetna sanacija.

(Osobna arhiva)(Osobna arhiva)

Zbog povijesne i kulturne važnosti ovog objekta, predviđene su, kako najavljuje gradska uprava, edukativne aktivnosti. Učenici će imati priliku promotriti saniranu i obnovljenu ložu, te istražiti povijesnu i umjetničku pozadinu građevine.

Najupečatljivija građevina Oprtlja

Barokna loža u Oprtlju nalaze se ispred gradskih vrata iz 18. st. Najupečatljivija je građevina Oprtlja u kojoj su se nekoć donosile važne odluke, vodili sudski procesi, čitali proglasi, a ponekad organizirale i pučke fešte. Podignuta je na mjestu starije lođe u 16. st. Glavno pročelje okrenuto prema gradu posve je rastvoreno nizom arkada, dok su na ostalim fasadama veći otvori koji u gornjem dijelu završavaju polukružnim lukom. Na jednom balustru nalazi se natpis Anno 1765, koji je ostavio klesar tipično baroknim rukopisom. Sve do propasti Venecije korištena je kao sudnica, a danas je u njenoj unutrašnjosti uređen lapidarij s rimskim, srednjovjekovnim i kasnijim fragmentima.

(Osobna arhiva)(Osobna arhiva)

U loži je mletački krilati lav koji je nekada bio na pročelju gradske vijećnice, jednim od najstarijih u Istri. Lava je naručio providur Benedetto da Mosta, a isklesao klesar iz grupe majstora pridošlih s habsburškoga sjevera, koji su u Oprtlju radili na gradilištu nove župne crkve. Posve nevičan zadatku, u vrijeme dok su majstori s mletačkih prostora temeljem stoljetne prakse rutinski izvodili lavlju guru, u renesansi dostigavši kvalitetu helenističke i rimske animalističke skulpture, on je lavlju glavu interpretirao gotovo na isti način kao što je oblikovao grotesknu antropomorfnu glavu »šumskog čovjeka« u župnoj crkvi.

Vijećnica je spaljena 1944. godine i zbog ruševnosti posve uklonjena. Palež se pripisuje partizanskoj osveti: povijesnu zgradu partizani su doživljavali kao simbol fašističke diktature.

Gradska loža u Plominu manja je jednokatna barokna građevina pravokutnog tlocrta, izgrađena 1650. godine na sjeverozapadnoj strani u produžetku župne crkve Blažene Djevice Marije, poznate i kao Sv. Jurja mlađeg.

Loža se sastoji od arkadno otvorenog prizemlja i prostorija na katu. Podignuta je u znak važnosti Plomina, koji je nakon potpadanja pod Veneciju 1420. godine dijelio zajedničkog podestata s Labinom.

U starogradskog jezgri Sutlovreča nalazi se trg na kojem su stup srama, gradska loža i župna crkva Sv. Martina. Gradska loža prislonjena je na južni zid župne crkve. U njoj je lapidarij.

Crkva Sv. Martina, najveća romanička sakralna građevina u Istri, sagrađena je u 11. st. mada postoje mišljenja da je i starija (6. st.). U crkvi je kameni sarkofag s relikvijama egipatskih mučenika, sv. Viktora i sv. Korone. Sarkofag se nekada nalazio u crkvi Svete Sofije u Dvigradu. U ratu između Genove i Venecije, pobjednik je bila Genova. Sveti Lovreč Pazenatički bio je na strani Genove (a Dvigrad na strani Venecije) pa je sarkofag iz Dvigrada prenesen u Lovreč.

U Svetom Lovreču je od 1304. godine bilo zapovjedništvo za cijeli istarski mletački posjed izvan gradova. Jednogodišnjem je kapetanu glavna zadaća bila briga o vojnoj sigurnosti mletačkih posjeda prema Pazinskoj knežiji. Potom je 1356. Pazenatički kapetanat podijeljen u dva dijela, jedan za područje južno od Mirne ostao je u Svetom Lovreču, a drugi za sjeverne predjele u Umagu, odnosno Grožnjanu, da bi 1394. godine jedinstveni kapetanat bio premješten u kaštel Rašpor na Ćićariji.

Multimedijalno uređena loža

Južni dio trga u Svetvinčentu zaokupila je gradska loža iz 18. stoljeća s otvorenim trijemom i šest arkada s elegantnim lukovima. Loža ima dva ulaza, jedan vodi na glavni gradski trg, dok se drugi otvara prema sporednoj ulici. Bila je javno mjesto namijenjeno trgovini i društvenom životu, mjesto suđenja, ali i mjesto oglašavanja svih važnih odluka koje je prenosio općinski glasnik.

(Osobna arhiva)(Osobna arhiva)

Trg u Svetvinčentu predstavlja najcjelovitiji primjer planiranog renesansnog urbanizma u Hrvatskoj. Poseban značaj toj cjelini daje jedinstveno oblikovanje svih klesanih arhitektonskih detalja na kaštelu, kućama, loži i crkvi.

Zanimljivo: dovršen je projekt multimedijalnog uređenja svetvinčentske lože u Svetvinčentu, koji podrazumijevaju tri kategorije: interaktivne igre, povijesne priče i audio naracije. Usto, od 2000. godine, sredinom srpnja, u loži se održava jedinstveni međunarodni Festival plesa i neverbalnog kazališta.

Ponos Višnjana je starogradski trg na kojem su zbijeni župna crkva Sv. Kvirika i Judite iz 19. st. sa 27 metara visokim zvonikom, šterna (na grlu godina 1842.) i gradska loža iz 18. st.

Loža je podignuta početkom 17. st. nad srednjovjekovnom četverokutnom kulom pokraj zvonika. Srušena je 1765. i na njezinom je mjestu podignuta barokna loža s pogledom na cijelu porečku obalu, od Umaga do Vrsara. Kvadratna je to građevina koja je s tri strane otvorena stupovima i pokrivena niskim pravokutnim piramidalnim krovom.

(Osobna arhiva)(Osobna arhiva)

Uz višnjansku ložu vezan je i jedan zanimljivi običaj.

Negdje u 19. st. nastao je običaj naslanjanja motika na zid pored lože u predvečernjim satima, a njihovi vlasnici stajali su u blizini. U Višnjan su dolazili bogati zemljoposjednici ili njihovi upravitelji koji su pažljivo razgledali motike. Obično bi odabrali onu koja je izgledala najkorištenija jer su pretpostavljali da njezin vlasnik ima najviše iskustva. Odabirom takve motike odabrali su i njezina vlasnika koji je tada bio angažiran za rad na njihovom imanju.

Kada je ljudima bilo hitno zaraditi neke novce znali su i posuđivati motiku od susjeda ili prijatelja. Pritom se, naravno, posuđivala ona koja je djelovala najkorištenije pa je mogla imati najbolju prođu.

Višnjan je nadaleko poznat po zvjezdarnici, atipičnoj ustanovi za motrenje i istraživanje svemira, osnovana 1976. godine. Ta je zvjezdarnica s ukupno dosad otkrivenih 1748 nebeskih tijela (uglavnom asteroida) svrstana među desetak najuspješnijih na svijetu.

Od Gračišća do Bala

Kroz gradska vrata Gračišća ulazi se u gradsku ložu iz 16. st. (1549.) uz koju se nalazi skladište za brašno i žitarice koje je stanovništvo koristilo za vrijeme gladi.

Nekadašnja loža u Medulinu danas je galerija. Loža u Kršanu podignuta je u 16. st., a ona u Lindaru u 17. st.

Kaštel u Vodnjanu, koji je srušen 1808. godine, bio je okružen javnim zgradama: skladištem ječma u sklopu kojeg su se nalazili gradska loža, arhiv i kancelarija rektora, te skladište žita.

U zgradi gradske lože u Barbanu, na središnjem trgu, nalazi se suvremeni Centar za posjetitelje. Zamišljen je kao multimedijalni prostor gdje će se ispričati povijest mjesta, njenih spomenika, kulture, običaja, narodne nošnje uz naglasak na opis Trke na prstenac.

Lijepa gradska loža u Balama sagrađena je u 14. st. i u njoj su izloženi stari grbovi, među njima i grb općine Bale.

Motike uz ložu

Uz višnjansku ložu vezan je i jedan zanimljivi običaj.

Negdje u 19. st. nastao je običaj naslanjanja motika na zid pored lože u predvečernjim satima, a njihovi vlasnici stajali su u blizini. U Višnjan su dolazili bogati zemljoposjednici ili njihovi upravitelji koji su pažljivo razgledali motike. Obično bi odabrali onu koja je izgledala najkorištenija jer su pretpostavljali da njezin vlasnik ima najviše iskustva. Odabirom takve motike odabrali su i njezina vlasnika koji je tada bio angažiran za rad na njihovom imanju.

Biranje župana na leto dan

Loža u Humu nalazi se pokraj crkve Uznesenja Marijina, izgrađena 1802. godine na mjestu ranije iz 13. st. U loži se svake godine, 13. lipnja, bira župan na leto dan. Biraju ga jedanaest mjesnih sudaca kao u stara vremena. U dogovoreno vrijeme sastanu se suci, dotadašnji župan i žitelji Huma i njegova 33 sela i zaseoka.

Suci posjedaju uokolo velikog kamenog stola. Župan uza se ima župansku palicu (raboš), što je nekad označavala vlast po uzoru na vladarsko žezlo hrvatskih kraljeva. Novog župana biraju tako da uzmu raboš, kratku drvenu palicu četvrtastog oblika. Obično predlože dvojicu i naznače svakom jedan ugao na rabošu. Oštrim nožem ili kosirom urezuju glasove svakom kandidatu. Onaj koji dobije više ureza, taj je izabran za župana na leto dan.

Običaj biranja župana u Humu obnovljen je 1977. godine.

Tik uz more

Loža Belveder u Novigradu dijelom je obrambenog zidina i jedina u Istri tik uz more. Riječ je o zdanju izgrađenom u 16. st. stoljeću, a obnavljanom potom 1860. i 1930. godine, te nedavno. Zub vremena, vanjski utjecaji i blizina mora, doveli su do erozije građevine, pa je bila nužna kvalitetna sanacija.

Zbog povijesne i kulturne važnosti ovog objekta, predviđene su, kako najavljuje gradska uprava, edukativne aktivnosti. Učenici će imati priliku promotriti saniranu i obnovljenu ložu, te istražiti povijesnu i umjetničku pozadinu građevine.

Groteskni lav

U loži je mletački krilati lav koji je nekada bio na pročelju gradske vijećnice, jednim od najstarijih u Istri. Lava je naručio providur Benedetto da Mosta, a isklesao klesar iz grupe majstora pridošlih s habsburškoga sjevera, koji su u Oprtlju radili na gradilištu nove župne crkve. Posve nevičan zadatku, on je lavlju glavu interpretirao gotovo na isti način kao što je oblikovao grotesknu antropomorfnu glavu »šumskog čovjeka« u župnoj crkvi.

Što čini ložu?

Veličina lože nije jednoznačno povezana s veličinom i bogatstvom grada. Više od veličine, njezino značenje u javnom životu određuje arhitektonsko oblikovanje, heraldički znakovi, trgovačke mjere, sudbeni ili županov stola, kamene klupe i drugi javni mobilijar

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini