Antifašistička povijest na Buzeštini
U Vrhu obilježena godišnjica oslobođenja Buzeta, Prvog partizanskog učiteljskog tečaja te oficirskog tečaja za Istru
(Snimila: Gordana Čalić Šverko)
U povodu obilježavanja 79. obljetnice oslobođenja Buzeta, 80. obljetnice Prvog partizanskog učiteljskog tečaja za Istru i 80. obljetnice oficirskog tečaja za Istru, u Vrhu je, u organizaciji buzetske Udruge antifašista i Grada Buzeta, održana prigodna svečanost.
Predsjednik antifašističke udruge Edo Jerman naglasio je tom prigodom da se danas, 79. godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, može s ponosom kazati da je put kojeg su trasirali partizani, antifašisti na čelu s Josipom Brozom Titom bio pravi put, put koji je osigurao slobodu.
- Značajan doprinos toj borbi dao je ustanak istarskog naroda i to upravo na sjeveru Istre, na Buzeštini. Buzeština je tijekom rata od 1941. do 1945. godine, dala 2.800 boraca, nažalost 621 osoba dala je ono najvrijednije, svoje živote, kazao je Jerman.
Veliki doprinos Vrhuvšćine
Govoreći o doprinosu Vrhuvšćine u Drugom svjetskom ratu, Jerman je istaknuo da se u blizini sela Dobrova u Šimićima nalazila Komanda mjesta Buzet, a nedaleko od sela Dobrova u selu Klarići održan je Prvi partizanski učiteljski tečaj u Istri. U selu Senj bila je partizanska komanda mjesta za kotar Motovun.
U Matiškima održao se sastanak Kotarskog komiteta SKOJ-a. U Marčenegli se nalazila partizanska baza sve do svibnja 1943. godine. U selu Medveje 1944. godine organizirana je Prva prosvjetna konferencija za okrug Buzet. Upravo i uz doprinos Vrhuvšćine oslobođen je Buzet i Buzeština u cjelini.
- Oslobođena Buzeština bila je jedna od važnih pretpostavki i za donošenje Pazinskih povijesnih odluka. S ponosom mogu reći da je antifašistička povijest na prostorima Buzeštine takva da nema alternative, kazao je Jerman.
Prvi partizanski učiteljski tečaj u Istri, naglasio je Jerman, organiziran je u selu Klarići, svega 2,5 kilometara udaljenom od Vrha. Te 1944. godine, prosvjetni odjel uputio je na prosvjetni rad u Istru najprije učitelja Antuna Hosta i omladinca Vazmoslava Gržalju. Antun Host, imenovan za referenta u okrugu u kojem će djelovati, 9. veljače stigao je u Sv. Donat gdje se tada nalazio Oblasni narodnooslobodilački odbor. Dan kasnije u Medvejama je održana Prva prosvjetna konferencija.
Na konferenciji je utvrđeno da postoji mogućnost prosvjetnog rada. Tako je u Sv. Donatu otvorena hrvatska osnovna škola. Tih dana nastavu u školi održavao je Host, a zatim je rad u školi preuzeo Vazmoslav Gržalja. U to vrijeme prosvjeta je bila bitan faktor revolucije u Istri. Škola je nastavila s radom u Klarićima, koji su spadali u općinu Vrh u sklopu kotara Motovun, s obzirom da su spadali u bogatiji dio Buzeštine pa se lakše dolazilo do hrane za polaznike.
Tečaj za učitelje održavao se od 6. do 21. ožujka. Rukovodilac tečaja i jedan od predavača bio je Antun Host, a drugi predavač Jelka Rolih koja je u Kastvu završila učiteljsku školu i već je radila kao učiteljica, Jelka Mikac sa završenom talijanskom učiteljskom školom u Zadru,Vazmoslav Gržalja, Milan Sirotić i Flora Tolentino, svi s nekoliko završenih razreda gimnazije, Danilo Mikolavčić polaznik poljoprivredne škole te Miro Rušnjak, Milan Ivančić, Milica Širola, Nevenka Ivančić, Dorica Pernić i Valerija Mohorović sa završenom talijanskom osnovnom školom. Najstarije polaznice bile su Liljana Kajin i Ester Žiković. Po završetku tečeja svi su raspoređeni na području Istre kako bi mlade učili materinji jezik.
Vazmoslav Gržalja ostao je u školi u Sv. Donatu, ali vrlo kratko, jer je 31. ožujka 1944. godine u jutarnjim satima prilikom odlaska u školu, naletio na zasjedu i tako se ugasio jedan mladi učiteljski život.
O oficirskom tečaju koji je održan u selu Medveje, naglasio je Jerman, vrlo se malo zna. Poznato je to da se tečaj održavao od 20. travnja do 30. svibnja 1944. godine. Pohađalo ga je 27 mladih partizana koji su potom raspoređeni u jedinice na području Istre i rukovodili su i zapovijedali sve do konačne slobode.
- Svakog dana svjedoci smo pojava fašističkih i nacističkih okupljanja po cijelom svijetu. Svjedoci smo da ni Hrvatska nije iznimka, čak i prednjačimo u odnosu na druge zemlje. Stalno se blati NOB, komuniste i maršala Tita. Međutim, ohrabruje činjenica da danas u Hrvatskoj gotovo sve političke stranke osuđuju ustaški poredak i zločine i ističu antifašističke tekovine kao temelj hrvatske ustavnosti, poručio je Jerman.
Novoizabrana predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac, govoreći o 80. obljetnici održavanja tečajeva za učitelje u Istri i osnivanju prvih škola na materinjem jeziku, naglasila je da je u ono mračno vrijeme fašistima bilo važno držati narod u neznanju i vršiti odnarođivanje i talijanizaciju.
- Sve su činili da Istrijani izgube svoj identitet i da od njih naprave šćave, ali im nije uspjelo. Kako se budio narodnooslobodilački otpor i pokret tako se budila i svijest o tome da se treba boriti i znanjem, poručila je Damjanac.
Nacionalizacija i egzodus
Grad Buzet svake godine 28. travnja obilježava svoj dan oslobođenja, naglasio je gradonačelnik Buzeta Damir Kajin, dan koji je ispisao povijest, ali i dan koji je neki način oblikovao budućnost.
Kajin je, između ostalog, istaknuo da partizanski pokret treba lišiti i ideologizacije koja je vladala u socijalizmu, ali i dojučerašnjeg ili sadašnjeg revizionizma.
- Partizanski pokret koji se 1941. godine pojavio na tlu ondašnje Jugoslavije je fenomen koji nigdje na prostoru Europe u takvom obliku nije zabilježen. Europa je imala pokret otpora i u Francuskoj i u Norveškoj i tako dalje, ali samo je ovaj na tlu tadašnje Jugoslavije sam oslobodio svoju zemlju. Točno je i to da je nakon rata bilo i nacionalizacija i egzodusa i tome slično, i da nam je trebalo tridesetak, možda četrdeset godina da se oslobodimo pojedinih zabluda, ali ja to razdoblje na neki način uspoređujem s Francuskom revolucijom koja je isto tako odnijela mnoge, ali nitko ne može lišiti jedan epohalni značaj onoga što je ona Europi i svijetu donijela i to isto vrijedi zasigurno i za narodno oslobodilačku borbu, kazao je Kajin.
Svečanosti u Vrhu prisustvovali su predstavnici brojnih antifašističkih udruga iz Istarske i Primorsko goranske županije te Pirana i Postojne, društava Josip Broz Tito, a među sudionicima bila je i direktorica Narodnog muzeja iz Užica Slavica Stefanović. Dobrodošlicu im je zaželio predsjednik Mjesnog odbora Vrh Kristijan Majcan.
U kulturno-umjetničkom programu nastupili su Trio Kunfin, pjesnikinja Marija Ribarić, učenice PŠ Vrh i mladi harmonikaši Petar Samsa i Karlo Samsa.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
