NA DANAŠNJI DAN, GODINA JE 1973.

Vremeplov Glasa Istre: Istarski "Zeleni ratovi" za cvijeće i parkove

| Autor: Nina Petrović
Naslovnica Glasa Istre iz 1973. godine

Naslovnica Glasa Istre iz 1973. godine


Borba za ekologiju, gradsko zelenilo, uređenje parkova, cvijeća i biljaka od sve je veće važnosti kako za nas, tako i za buduće generacije.

Ekološka pitanja i ekološki problemi postaju sve dominantnija tema u suvremenom društvu, čime se potvrđuje pretpostavka da će 21. stoljeće biti »stoljeće okoliša«, za razliku od dvadesetog koje je gradilo svoj napredak na tehnologijama koje su često stvarale ekološke krize s vrlo ozbiljnim posljedicama ugrožavanja prirode, okoliša i ljudskog zdravlja. Osim ljudskog zdravlja, ugrožene su razne biljne i životinjske vrste što direktno utječe na smanjenje bioraznolikosti koja u interakciji s fizičkim okolišem stvara ekosustave koji su važni i za opstanak čovjeka. Možemo zaključiti da je ekološka kriza velikih razmjera i da je nužno brzo i promišljeno djelovanje u kojem profit i pohlepa ne smiju voditi glavnu riječ.

Ponavljanje povijesti

Prisjetimo se, još je davne 1990. godine Papa Ivan Pavao II. izjavio vrlo istinitu rečenicu: »Ekološka kriza je ponajprije kriza morala i zbiljski prijezir spram čovjeka«.

Međutim, pogrešno je smatrati da su ekološki problemi (naročito oni povezani sa »uređenjem »gradskih pluća« tj. parkova) gorući problem isključivo našeg vremena. Naime, jedan poveći članak Glasa Istre iz, sada već davne, 1973. godine, s datumom od 14. travnja, upravo nosi naslov »Zeleni rat« a ondašnji novinar David Fištrović piše o višegodišnjim sukobima između istarskih komunalaca i šumara zbog »pluća« istarskih gradova. Prije pune 51 godine po prvi su put u našoj povijesti u »zelenu bitku« uvučene i općine s ciljem da šumari budu potisnuti u šumu, kako bi se komunalna poduzeća, uz održavanje putova i odvoz smeća, bez konkurencije mogla baviti održavanjem nasada i uzgojem cvijeća. Treba napomenuti da se ovaj »rat« (i njemu slični« vodio i poradi političkih igara, nadmetanja i »zelene igre prijestolja«, drugim riječima, bio je sličan i današnjim. Prisjetimo se samo nedavnog pulskog »neposluha« zbog devastacije poveće zelene površine u svrhu izgradnje hotela…

Navodni se »rat« vodio upravo zbog hortikulture, smatrao je Fištrović. Prvi potez u tom cvjetnom boju povukli su udruženi komunalci, komunalna poduzeća »Put« iz Pule, »Usluga« iz Poreča, »Usluga« iz Novigrada, »Jedinstvo« iz Umaga, »Polet« iz Buja, »Usluga« iz Pazina, »1. maj« iz Labina i Komunalno poduzeće Rovinj. Savjet pristaša odnosno potpisnika sporazuma navedenih poduzeća, godine 1973. je, po predsjedniku Aldu Crnoboriju uputio oštre zamjerke na račun Šumskog horikulturnog gospodarstva Buzet. Dokazano je da se ŠHG Buzet u praksi ne pridržava načela dobrih poslovnih odnosa kada se javlja kao ponuditelj za održavanje i izgradnju hortikulturnih objekata u pojedinim općinama istarskog područja gdje postoje u tu svrhu osnovana matična komunalna poduzeća.

Naime, istarski su komunalci te godine smatrali da su zakon i predstavnička tijela republike i istarskih općina poklonili puno povjerenje poslovnoj sposobnosti i poslovnom moralu Šumskog gospodarstva, povjerivši mu održavanje, njegovanje i proširenje šuma na čitavom području Istre. S kakvim uspjehom je gospodarstvo obavljalo tu svoju osnovnu djelatnost i opravdavalo to povjerenje, istarska komunalna poduzeća nisu htjela ocjenjivati. Ipak, smatrali su da imaju pravo i dužnost upozoriti na to i Šumsko gospodarstvo i davatelje povjerenja, da ŠHG Buzet ima dovoljno osobnog posla (ukoliko ga želi uopće obavljati) i da se ne smije (direktno ili indirektno) miješati u poslove drugih poduzeća.

U protestnom se pismu nadodalo kako Istarski komunalci imaju sredstva da se zaštite od ovakvih i sličnih nasrtaja Šumskog gospodarstva ali – držeći se poslovnog morala – najprije su time ukazivali na problem, kako ne bi nastupile daljnje neželjene posljedice. Komunalno je društvo, tom prigodom, izjavilo: »Molimo da se ovo shvati kao prijateljska i dobronamjerna primjedba komunalaca koji su spremni ovo zaboraviti, nastupe li ubuduće bolji poslovni odnosi između Šumskog gospodarstva s istarskim komunalnim poduzećima.«

Prema raspletu

Nadalje, ozbiljno upozorenje komunalca nije uplašilo buzetske šumare. Baš naprotiv! Najprije iz Buzeta, a potom i iz Pule stigli su svakakvi odgovori, samo ne oni kakvima se se komunalci nadali. Odgovori su govorili nešto malo više o poslovnom moralu komunalaca, šumara i istarskih općina. Jedan od odgovora Šumskog gospodarstva Buzet glasio je: »Iznenađeni smo vašim postupkom i opravdano odbijamo bilo kakav prigovor na naše dosadašnje ponašanje, bilo da se radi, prema vašim navodima, o nekolegijalnom miješanju u tuđe poslove ili kršenju poslovnog morala. Naša glavna registrirana i organizirana djelatnost jest hortikultura, s vlastitom industrijskom proizvodnjom rasadničkog materijala. Zbog toga danas u ovom gospodarstvu djeluje četrnaest šumskih inženjera i četiri šumarska tehničara s ogovarajućom mehanizacijom. Dakle, postavljamo pitanje: tko se kome miješa u poslove?«

Sve se više, pa čak i od strane javnosti koja je pratila ove »borbe« čitajući dnevne novine, postavljalo pitane: »Tko je ovdje, u cijeloj priči, fer, tko kolegijalan i vjeran, a tko nije, tko je zakazao?«

Rasplet je otprilike bio sljedeći, piše Fištrović: Općinske skupštine uputilo je pismo na razmatranje svom Privrednom vijeću. Iako on nije sud časti, Vijeće je pismo i odgovore ozbiljno razmotrilo na svojoj posljednjoj sjednici. Ono je odbilo dati svoj sud o pismu i odgovoru, uputivši komunalce i šumare na samoupravni sporazum. Ako oni ne uspiju naći zajednički jezik, Kaže Fištrović, Vijeće će tek tada reći svoj sud o ovom pokušaju da se konkurencija likvidira administrativnim putom.

Doživotni predsjednik SFRJ

Dana 14. travnja 1973. Josipa se Broza Tita na predstojećem Desetom kongresu SK Jugoslavije predlagalo za doživotnog predsjednika SK Jugoslavije – to je bila odluka boraca riječke boračke organizacije, koja je donijeta na sjednici Općinskog odbora SUBNOR-a Rijeke. Posebno se napomenulo da su borci riječke boračke organizacije uvijek stajali uz druga Tita, a riječki borci pridružili su se ovom odlukom svim radnicima i borcima Jugoslavije.

Kako i sami znamo, ostalo je napisala sama povijest…

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of