Nakon osnovne gnojidbe u ovom mjesecu započinjemo s prihranom maslina dušičnim gnojivima. Prihrana se može obaviti jednom intenzivnije ili još bolje podijeljeno u dva navrata, prvo sredinom ožujku, drugo sredinom travnja. Koriste se umjetna gnojiva sa većim sadržajem dušika u količini od 1,5 kilograma po stablu. U novije vrijeme sve su popularnija peletiranih gnojiva koji u svom sastavu imaju i mikroelemente. Za prihranu peletiranim gnojivima preporučena je količina od dva kilograma po stablu. Nakon gnojidbe zemlju valja preorati ili obraditi kopačicom.

U ožujku se obavlja i rezidba masline na rod. S ovim radovima započinje se kada malo zatopli i kada krene vegetacija, a prije fenofaze cvjetanja, što može biti i krajem ožujka. Sve do tada maslina je osjetljiva na jaku zimu ako ju se prerano oreže jer će ta agrotehnička mjera potaknuti njezin rast. Pravilnom rezidbom reguliramo rast i rodnost masline, a najvažnija je upravo ona koju obavljamo u ožujku. Ljetna rezidba provodit će se radi popravljanja propuštenog u ožujku i radi uklanjanja vodopija, izbojaka iz panja, te oštećenih i zaraženih grana.

Važnost rezidbe

Ako nismo vični i ne poznajemo tehniku rezidbe, valja angažirati iskusne maslinare koji će vas uputiti u tajne ove bitne agrotehničke mjere u masliniku. I za jadnu, ukrasnu maslinu treba imati znanja i iskustva. Masline treba orezivati svake godine ako želimo da nam dobro rode i da u plodovima ima dosta ulja. Ima i zagovornika rjeđeg orezivanja koji tvrde da se izostanak jedne ili dvije rezidbe neće osjetiti na rodnosti i kvaliteti plodova.

Odluku o tome svaki maslinar ovisno o stanju maslinika, odnosno o rastu aktivnih izbojaka, plodnosti tla i navodnjavanju. Ako je maslinik u povoljnom stanju, moći će se bez većih problema orezivati i svake druge godine. Ako zakasnimo s rezidbom, pa je obavljamo tek nakon započete fenofaze cvatnje, maslina će imati slabiji vegetativni porast.

Rezidbu možemo obaviti tako da odstranimo oko petine drvne mase, što se smatra slabijom rezidbom. Najjača je rezidba ako odstranimo 50 posto drvne mase, a srednja ako odrežemo do trećine drvne mase. Slabije se orezuju mlađe masline a jače starije. Možda ćemo željeti pomladiti maslinu, no tada trebamo pripaziti da ne odstranimo previše lisne mase jer će u nastojanju da je nadoknadi, maslina manje energije uložiti u stvaranje plodova i trebat će joj duže vremena da se oporavi.

Ožujak je i najidealnije vrijeme za podmlađivane masline iz debla i grana. Naime, prošla je opasnost od mraza, a maslina je već krenula, samo treba odabrati suho vrijeme. Obično se pomlađuju stabla starije od 20 godina koja imaju zdravo deblo, ali je u krošnji došlo do poremećaja. Osnovni je cilj dobiti novo stablo, niske krošnje i pogodnog oblika. Pomlađivanje iz grana primjenjuje se kako na mladim, tako i na starim stablima, a u cilju smanjenja, sniženja ili preoblikovanja krošnje.

Obnova krošnje

Kod obnove na panj prvi korak je da se deblo otpili što niže, nakon čega će iz korijena izbiti veliki broj izbojaka. U drugoj godini ćemo te izbojke prorijediti na osam do deset najrazvijenijih i najpovoljnije smještenih u odnosu na panj, odnosno udaljenim do pola metra od starog panja, a izbojke koji rastu na starom panju bismo trebali odstraniti. U trećoj godini izbojke opet prorjeđujemo po istom principu, na pet do šest najjačih. U četvrtoj godini radimo posljednje prorjeđivanje, na tri do četiri izbojka, koji bi te godine trebali i roditi.

Kod obnove krošnje uklanja se krošnja do primarnih grana. Osnovne grane otpile se na dužinu od 50 do 100 cm. U prvoj godini iz svake osnovne grane ostavljamo tri do četiri izbojka. U drugoj godini opet prorjeđujemo i oblikujemo sekundarne grane, a u trećoj tercijarne, koje će donijeti plod.

Ako pak premalo orežemo drvo, unutrašnjost krošnje neće dobiti dovoljno sunca, pa će biti smanjena sinteza ugljikohidrata u procesu fotosinteze. Smanjit će se i nakupljanje ulja u plodovima, a budući da gusta krošnja smanjuje protok zraka, u njoj će biti povećana vlaga, pa će nastati uvjeti za razvoj bolesti i pojavu štetnika poput maslinovog medića.

Ako su orezane grane bile bolesne ili su ih napali štetnici, najbolje ih je spaliti. U protivnom šteta ih je spaljivati jer se mogu iskoristiti za malčiranje i obogaćivanje tla u masliniku, odnosno za kompostiranje. Kompostirane usitnjene grane trebale bi se raspasti u roku od pola godine.

Sadnja maslina

Ožujak je i najbolje vrijeme za sadnju maslina. Prije nego se odlučimo na sadnju moramo analizirati položaj budućeg maslinika. Najpovoljniji su položaji na blago nagnutim padinama okrenutim prema moru, ali koji nisu izloženi udarima olujnog vjetra. Položaji u dolinama nisu povoljni zbog veće relativne vlage zraka, magle i hladnoće.

Osim što se mora pripremiti tlo za sadnju veoma je važno izabrati sortu masline koja će se posaditi. Treba voditi računa o pedološkom sastavu tla i klimatskim uvjetima. Maslinarski standard je posaditi najmanje dvije do tri sorte koje istodobno cvjetaju i koje se međusobno mogu oploditi. Bez obzira što vjetar može prenijeti pelud na veće udaljenosti, najbolje je imati u masliniku sorte oprašivače. U Istri su to tradicionalne sorta buža i bjelica te kao oprašivač rošinjola. Posljednjih godina zbog dobrog uroda sve se više sade i introducirane hibridne talijanske sorte, ponajviše leccino, čiji su oprašivači također hibridne sorte pendolino i frantoio.

Iskusni maslinari znaju da je najbolje kad se sorta oprašivač nalazi na udaljenosti od nekih tridesetak metara od stabala koje bi trebalo oprašivati. Ako je moguće sade se u smjeru strujanja vjetrova u doba cvatnje. Pri cvatnji u maslinik ne dolijeću pčele i drugi kukci koji prenose pelud s cvijeta na cvijet i tako potpomažu oplodnju. Tako se oplodnja maslina odvija isključivo uz pomoć strujanja vjetra.

Zdrave mladice

Za sadnju treba koristiti samo zdrave i kvalitetne sadnice maslina, po mogućnosti certificirane kod ovlaštenog proizvođača. Nije loše potražiti savjet stručnjaka agronoma, poglavito oko izbora sortimenta. Stabljika maslina mora biti dospjela za sadnju. Nikako ne smijete saditi zakržljale ili iskrivljene sadnice. Nepisano je pravilo da sadnica mora biti minimalno debljine prsta, ravna ukupne visine preko jedan metar.

Rupe za sanju trebalo bi iskopati dosta ranije, po mogućnosti barem mjesec dana da se zemlja odmori i odleži. Ovisno o sastavu tla, je li brdsko i kamenito ili pak mekano, dimenzije jame za sađenje trebaju biti od 50 do 60 centimetara dubine i od 80 do 100 centimetara širine. Što je veća, šira i dublja jama, to je za maslinu bolje.

Za razliku od početnika koji će u sadnu jamu natrpati stajsko gnojivo iskusni maslinari to nikada neće uraditi. Gnojivo se ne stavlja na dno jame već se posipa oko biljke na kraju procesa sadnje i to je abeceda sadnje novih maslina. Biće dovoljno nekih desetak kilograma stajnjaka.

Nakon što se sadnica masline postavi u jamu korijen se počne lagano zatrpavati zemljom te se dodaje mineralno gnojivo NPK. Zatim se rupa popuni zemljom do vrha. Poželjno je dobro nagaziti zemlju oko sadnice kako bi se zbila, po potrebi još malo navući rahle zemlje i zaliti sa desetak litara vode. Za kraj uz sadnicu se zabije kolac koji će je podupirati i usmjeravati u rastu. Maslina se i malo prikrati, posebno veće sadnice, te se skinu svi izbojci koji izbijaju iz dna stabla.

Prvi štetnici

Prvi štetnici koje se mogu primijetiti nakon zime su crni maslinin medić i štitaste uši, koji prouzrokuju čađavicu te u konačnici mogu dovesti do sušenja pojedinih grana ili mladoga stabla. Za ove štetnika efikasno se upotrebljavaju bijelo ili crveno ulje.

Krajem ožujka, kad porastu temperature, posebno nakon rezidbe, provodi se zaštita protiv paunovog oka, uglavnom fungicidima na osnovi bakra. Paunovo oko je najraširenija gljivična bolest na maslini. Gljivica je prisutna na maslini tijekom cijele godine, ali do glavne zaraze dolazi u jesen, kada su listovi mokri uslijed kiše, a visoka temperatura pogoduje razvoju bolesti.

Znakovi zaraze na lišću zimi su slabi vidljivi, ali zato u proljeće zaraza se javlja s novim listovima, a listovi otpadaju sve do ljeta. Ako je zaraza već jača u ožujku se mogu upotrijebiti kontaktni pripravci, koji ulaze u list i sprječavaju širenje pora paunova oka. Na tržištu ima puno vrsta fungicida pa se o njima valja savjetovati s stručnjacima, agronomima.

U vinogradu

Na našem području ožujak je pravi mjesec za rezidbu vinograda. Uz rezidbu popravljaju se armatura i mijenjaju dotrajali kolci. Nakon rezidbe obavlja se kasna osnovna gnojidba organskim ili mineralnim gnojivima. Stajsko gnojivo je sve teže nabaviti, a dobra zamjene su peleti sa mineralima. Također, obavlja se i prva zaštita loza sa 5-postotnom otopinom modre galice ili mineralnim crvenim uljima. Krajem ožujka ili početkom travnja obavlja se prihrana vinograda.

Gnojidba predstavlja jednu od najvažnijih agrotehničkih mjera u vinogradu. Njome poboljšavamo strukturu tla, reguliramo trajanje vegetacije, povećavamo otpornost na mraz, bolesti i štetnike te osiguravamo trajnost i dugovječnost vinove loze. Osnovna gnojidba vinograda obavlja se u jesen, u kombinaciji s obradom. No, u proljeće je potrebna i dopunska ili bolje rečeno, prihrana. Provodi se dušičnim gnojivima prije kretanja i tijekom vegetacije, a količine se određuju prema kondicijskom stanju vinograda, očekivanom prinosu i količinama dušika u tlu.

Zbog potonjega je važno napraviti analizu tla čime utvrđujemo razinu kemijskih (pH, karbonati, EC) i fizikalnih svojstva te razinu hranjivih elemenata. Saznajemo kojega elementa ima previše ili premalo te na taj način primjenjujemo potrebno gnojivo. Važno je napomenuti i da je zakonska obveza, svakom poljoprivredniku koji je prijavljen u sustav, jednom u pet godina napraviti analizu poljoprivrednog zemljišta koje obrađuje i na kojem nešto proizvodi.

U podrumu treba paziti na higijenu prostora i pribora. Uz dozrijevanje u ožujku s obavlja drugo pretakanja vina. Uz to dopunjavaju se bačve, posebno drvene. Sve se više za pravilnu zaštitu vina koriste inertni plinovi.

U povrtnjaku

Kad je riječ o povrtnjaku u zaštićenom području, plasteniku, u ožujku se uzgajaju toploljubive kulture kao što su rajčice, patlidžan, paprike, krastavac, celer, korabica, salata koji će plodove davati od lipnja nadalje. U staklenike se siju krastavac, paprika, patlidžan i rajčica, koji će se kasnije presaditi na otvorenom. Vrijeme je da se za to pripremiti zemlju. Neke presadnice ćete već morati početi štititi od nametnika. Informirajte se koje biljne ili prirodne preparate možete koristiti umjesto kemikalija i pesticida.

Njeguju se pravilnom zalijevanjem i prihranom, osnovnom sa jednakim sadržajem dušika, fosfora i kalija, kasnije unosom dušičnih gnojiva. Na otvorenom u ožujku se siju bob mahunar, cikla, grašak, pastrnjak, mrkva, peršin, blitva, rotkvice i špinat. Također, mogu se posaditi presadnice kupusa, kelj, salata i artičoka.

Lunarni kalendar sadnje

Možda nije loše da se podsjetimo da su naši preci često prilikom sjetve i sadnje pratili položaj i kretanje mjeseca. Neki, skeptični prema ovoj teoriji znali bi reći ‘ako gledaš lune imati ćeš prazne kasune’. Ipak, pomalo zaboravljena tradicija ponovno je uvrštena u mnoga znanstvena istraživanja pa je potvrđeno da postoji povezanost između rasta i razvoja biljaka i položaja planeta prilikom sjetve. To znači da ukoliko sijemo u najpovoljnijoj lunarnoj fazi možemo očekivati obilan urod. Naravno, ako u optimalno vrijeme padne kiša jer je o padalinama također uvelike ovisi rod.

U prvoj četvrti sije se lisnato, lukovičasto i korjenasto povrće U druga četvrti, osobito dva dana prije punog mjeseca, najpovoljnije je doba za sjetvu mahunarki i plodovitog povrća, poput rajčica, paprika i tikvice. Nakon punog mjeseca smatra se da energija pada ka tlu pa se sije korjenasto povrće i sadi se krumpir. Za zadnje četvrti nije vrijeme za sjetvu ili sadnju već se treba orijentirati na obradu tla i berbu plodova.

Ovogodišnji ožujak započinje s mlađakom i prvom četvrti. Uz sjetvu lisnatog, lukovičastog i korjenastog povrća u ovoj fazi, koja traje do petka 9. ožujka, sade se i orezuju voće, U vrtu se obavlja rezidba i pinciranje ukrasnog bilja. U polju se siju žitarice i krmno bilje. U šumi se siječa drvo za građu, poput paluna i kolaca za vinograd, koje će, ako se siječe u drugoj luni napasti crvotočine.

Od subote 8. ožujka može se plijeviti, uništavati korove i nametnike. U petak, 16. ožujka kreće prvi kvarat pa se sadi lisnato povrće kao što su salate, špinat, kupus, kelj. U voćnjaku se obavlja rezidba voćaka bujnog rasta, a preporučuje se obaviti i cijepljenje. Sade se i presađuju cvjetnice i ukrasno bilje. Na kraju u šumi se siječe ogrjevno drvo. Od subote 24. travnja opet nastupa puna luna.

Povezane vijesti

• Na Vodnjanštini šteta od suše 18,5 milijuna kuna
• Prvog dana berbe ubrane dvije tone maslina
• U Fažani se otvara nova uljara