ANTENAL

Vrsta koja se rijetko viđa u ovim krajevima privukla pažnju ljubitelja ptica: Na ušće Mirne s maglom stiglo jato ružičastih plamenaca

| Autor: Zvonimir Guzić
(Snimio Vanja Puškarić)

(Snimio Vanja Puškarić)


Dugotrajna magla koja je prošlog tjedna prekrila obalu sjeverne Istre na svom je prekomorskom putu do ušća rijeke Mirne na Antenalu kod Novigrada »dovukla« i malo jato ružičastih plamenaca. Vrsta koja se rijetko viđa u ovim krajevima privukla je pažnju ljubitelja ptica, a nije promakla jednom od rijetkih istarskih promatrača ptica, Vanji Puškariću iz Poreča, koji nije propustio priliku da ovjekovječi ovu prirodnu ljepotu u našim krajevima.

Zarobljeni i dezorijentirani

- Za razliku od talijanske obale sjevernog Jadrana gdje imaju idealne uvjete, plitke prostrane lagune s morskom vodom punom račića i algi s kojima se hrane, naša istočna obala zbog dubljeg mora i stjenovite obale nije idealna za kolonije plamenaca. Ovih osam primjeraka što su se pojavili na Mirni ostali su zarobljeni i dezorijentirani u magli. Ušće Mirne je najsličnije njihovom prirodnom staništu i tu će biti sigurno još netko vrijeme dok ne uhvate prirodne orijentire i vrate se u svoju koloniju, objasnio je Puškarić.

(Snimio Vanja Puškarić)(Snimio Vanja Puškarić)

- Najveći problem plamenaca je njihov jedinstven način prehrane koji ne može biti apliciran na raznim podlogama, već samo u savršenim uvjetima staništa. Oni ne mogu opstati na livadama, oranicama, obalama, šumama, čak ni ni u malim močvarama ili lokvama. Zato su ovi primjerci imali sreću što su naišli na okoliš gdje mogu preživjeti, objasnio je zatekli u ovom prirodnom rezervatu.

- Plamenac je iz porodice ibisa, ali to se ne bi reklo po njegovom izgledu jer ibisi imaju dugi blago zakrivljen kljun, kraći vrat i kratke noge. Ono što odaje ibisa u jednom plamencu je način na koji leti, sa dugim ispruženim vratom i nogama. Tako lete i rode, ali ne i čaplje koje saviju i uvuku vrat pa im sprijeda strše dugi kljunovi. Zato, primjerice, čaplja žličarka nije čaplja, nego ibis jer i ona leti s ispruženim vratom, pravu malu lekciju iz ornitologije i letu ptica održao nam je Puškarić.

(Snimio Vanja Puškarić)(Snimio Vanja Puškarić)

- Po njihovom ponašanju vidi se da su plamenci ovdje na privremenom smještaju. Od njih osam što su tu, dva odrasla cijeli dan visoko lete i izviđaju teren kako bi pronašli put kući, a kad se vrate jedu i odmah idu spavati jer troše puno energije. Od ovih šest primjeraka što miruju četvero je mlado ili subadultno, a dvoje odraslih su tu kao čuvari. Kad se vremenske prilike poboljšaju, svi zajedno krenut će na put.

Na Mirni nemaju gdje noćiti

Ušće rijeke Mirne slično je njihovom prirodnom staništu. Zašto se ne zadrže ovdje duže vrijeme, zanimalo nas je.

- Prvenstveno jer im nedostaje stabilan sprud u sredini vodenog bazena na kojem bi plamenci noćili. Sredina lagune ih štiti od grabežljivaca s obale, zato izbjegavaju rubne dijelove lagune, otkrio nam je Puškarić.

(Snimio Vanja Puškarić)(Snimio Vanja Puškarić)

- Ptice vodarice ne vole spavati s nogama u vodi, to čine samo kad moraju ili po danu. Niske temperature pticama nisu problem, lako podnose hladnoću i vlagu, ali su svjesne da noću temperatura može pasti ispod nule što bi ih u jutro probudilo okovane u ledu. Zato bi jedan šljunčani sprud u sredini ušća sigurno pridonjeo dužem zadržavanju ovih divnih ptica, zaključio je Vanja Puškarić svoja opažanja.

(Snimio Vanja Puškarić)(Snimio Vanja Puškarić)

(Snimio Vanja Puškarić)(Snimio Vanja Puškarić)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater