* Škoro bi u Istri mogao pokupiti HDZ-ove glasove na koje računa predsjednica Kolinda jer je ona pokazala kako ne drži do nekih vrijednosti koje su Istrijanima iznimno važne. Tu se prije svega radi o antifašizmu, partizanskom pokretu i odnosu prema Titu, kaže Gjenero

* Dio birača IDS-a mogao bi dati glas Škori jer nisu zadovoljni SDP-ovim Zoranom Milanovićem, posebno ako se on ne dogovori o izbornoj podršci najjače istarske stranke. Njegove izjave protiv regionalizma još se pamte, smatra Gjenero

Može li predsjednički kandidat desnice Miroslav Škoro prihodovati značajnu svotu glasova na istarskim biralištima? Ako se po jutru dan poznaje, subotnji koncert u HDZ-ovom istarskom uporištu, Svetom Petru u Šumi, pokazuje kako bi ugledni slavonski estradnjak mogao i preko Učke osvojiti stanoviti broj glasova, kako onih koji tradicionalno glasuju za HDZ, tako i glasova desnijih stranaka poput Hrasta, Neovisnih za Hrvatsku, Hrvatske stranke prava Ante Starčević, Hrvatske konzervativne stranke i sličnih.

U Svetom Petru u Šumi, jedinom mjestu u Istri u kojem je HDZ ovog svibnja pobijedio - doduše sa skromnih 90 glasova - Škoro uzima popularnost aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović.

"Važno je napomenuti kako bi Škoro u Istri mogao pokupiti HDZ-ove glasove na koje računa predsjednica Kolinda jer je ona pokazala kako ne drži do nekih vrijednosti koje su Istrijanima iznimno važne. Tu se prije svega radi o antifašizmu, partizanskom pokretu i odnosu prema Josipu Brozu Titu. Istarski antifašisti, među kojima svakako ima i HDZ-ovaca, nisu joj zaboravili uklanjanje Titove biste. Ako kandidat Škoro ne počini takve pogreške i okrene kampanju prema političkom centru, dobit će i te glasove", kaže politički analitičar Davor Gjenero.

Samo 6,6 posto

Predsjednički kandidat Škoro u Istarskoj županiji svakako može računati na biračko tijelo koje nije sklono IDS-u, SDP-u i drugim lijevim opcijama te koje redovito glasa za HDZ i druge stranke desnice, ali to bi se moglo proširiti i na glasače koji nisu zadovoljni - Zoranom Milanovićem.

"Procjenjujem da bi dio birača IDS-a, možda ne njih mnogo, mogao dati glas Škori jer nisu zadovoljni SDP-ovim Zoranom Milanovićem, posebno ako se on ne dogovori o izbornoj podršci najjače istarske stranke i ne potpiše s njima "pismo namjere". Njegove izjave protiv regionalizma još se pamte", analizira Gjenero.

Posljednji relevantni podaci o biračkom raspoloženju Istrijana, onih koji su izašli na birališta 26. svibnja i glasali za liste ponuđene na europskim izborima, pokazuju kako HDZ dobiva svega 6,6 posto glasova (3.670 birača ih je zaokružilo na listiću), drugoplasirani desničari u Istarskoj županiji su koalicija oko Ruže Tomašić (2,8 posto glasova ili 1.556 glasova), dok su sve ostale desne opcije u županiji zajedno dobile 3.159 glasova, što uključuje listu Marijane Petir, Neovisne Brune Esih i hrvatske demokršćane psihijatra Gorana Dodiga.

Veća izlaznost

Očito, bazen desnih glasova nije osobito ispunjen u Istri - sveukupno je 8.385 birača na svibanjskim izborima dalo podršku desnici. Lijeva strana biračkog spektra bila je mnogo izdašnija - Amsetrdamska koalicija dobila je 22.805 glasova, dok je SDP dobio 8.790, što je gotovo četiri puta više ako se zbroju i ne priključe marginalne lijeve stranke i liste poput Radničke fronte i koalicije Možemo. Prosvjedne stranke i liste Miroslava Kolakušića i Živog zida dobile su zajedno u županiji 8,829 glasova, no kako će kandidati za predsjednika Republike biti bivši lider Živog zida Ivan Pernar, eurozastupnik Mislav Kolakušić te možda i predsjednik Živog zida, također eurozastupnik Ivan Vilibor Sinčić, može se pretpostaviti kako će oni dobiti glasove svojih pristaša.

Ipak, na europskim izborima u Istarskoj županiji, kao i u većini Hrvatske, glasalo je oko 30 posto upisanih birača. Na predsjedničkim izborima, koji se očekuju krajem prosinca, izlaznost bi mogla biti veća, ali teško je vjerovati kako će se omjeri podrške desnom i lijevom političkom spektru promijeniti.

Tako bi Kolinda Grabar-Kitarović mogla ostati bez dijela svojih birača kojima je privlačniji Miroslav Škoro, a i pad podrške Mislavu Kolakušića, koji po zadnjem istraživanju Crobarometra dobiva 6,1 posto glasova, može ići u prilog prvom grlu desnice. Naravno, nije isključeno ni nekoliko novih kandidatura s obje strane političke arene, no trenutačno je jasno kako i u Hrvatskoj i u dijaspori najveći izazov predsjednici predstavlja "mangup u njihovim redovima", nekadašnji saborski zastupnik HDZ-a Miroslav Škoro.

Povezane vijesti

• Miroslav Škoro večeras u dvorištu Doma hrvatskih branitelja
• Škoro potvrdio da će se kandidirati za predsjednika, njegov je program savez s narodom
• Miroslav Škoro: Hrvatska treba osnažiti ustavni položaj predsjednika Republike