Mladi i digitalno doba
Istraživanje pokazalo: Hrvatski studenti digitalni su majstori za zabavu, ali rijetko za angažman – a zadovoljstvo pada već u ranoj dobi
Ilustracija (Unsplash)
Mladi su digitalno pismeni i globalizirani, ali digitalne prakse u Hrvatskoj mnogo se više koriste za zabavne sadržaje nego za kulturni ili društveni angažman, pokazalo je istraživanje koje je Institut Ivo Pilar proveo lani među među studentima u Zadru, Splitu i Dubrovniku.
Istraživanje je pokazalo da društveno raslojavanje snažno određuje šanse mladih, njihov izbor studija i pristup praksi, rekla je sociologinja Inga Tomić-Koludrović predstavljajući u srijedu istraživanje na skupu u povodu 34. godišnjice rada Instituta.
Dodala je da su mladi politički aktivni povremeno, ali i nedosljedno, kao i da njihove 'offline' mreže podrške najčešće obuhvaćaju tek jednu do pet osoba, dok široke online mreže oblikuju algoritmi globalnih platformi.
Navela je i da društvo često ima predrasude prema mladima "jer ih zapravo ne razumije". Upozorila je i na razlike u digitalnim navikama, uključujući rodne razlike i razdvajanje između samoprezentacije i kulturnog angažmana te posebno istaknula vrijednosne kontradikcije među mladima.
"Visoko vrednuju brigu o drugima, a istodobno su tolerantni prema tome da se na nasilje odgovori nasiljem", rekla je Tomić-Koludrović.
Mladi su generalno zadovoljni, ali najmanje zadovoljni samima sobom i to zbog visokih očekivanja i prevelikog opterećenja. Općenito, djevojke iskazuju niže razine zadovoljstva životom i spremnije su zatražiti pomoć, istaknuto je.
Istraživanje u kojem je pak sudjelovalo 221 dijete u dobi od šesto do osam godina te jedan roditelj, u dva vala tijekom 2024. i 2025. godine, pokazalo je da je veća uporaba aplikacija za zabavu kod djece povezana s nižim obiteljskim zadovoljstvom, dok su djeca koja provode više vremena u fizičkim aktivnostima i igri na otvorenom zadovoljnija svojom obitelji.
Uz obilježavanje 34. obljetnice Instituta, ravnatelj Željko Holjevac istaknuo je da je riječ o multidisciplinarnom institutu u kojem rade psiholozi, sociolozi, povjesničari i predstavnici društveno-humanističkih disciplina. Dodao je da je Institut od svog osnutka prevalio veliki put do najvećeg javnog instituta u području društvenih znanosti u Hrvatskoj, nagalsivši pritom važnost projektnog rada.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
