istJEče rok

Velika novost za sve koji se koriste "minusima" na tekućem, a čini se da mnogi to još ne znaju

| Autor: Portal Novi list
Ilustacija (Snimio Luka Jeličić / Zadarski list)

Ilustacija (Snimio Luka Jeličić / Zadarski list)


Velika novost za sve koji se koriste popularnim “minusima” na tekućem računu! Tridesetog lipnja istječe rok nakon kojeg se ukidaju prešutna prekoračenja.

Naime, zbog zaštite potrošača i previsokih kamata, to je još u srpnju 2022. dogovoreno Memorandumom između Vlade i banaka. No svi građani, koji to žele, u banci mogu sklopiti ugovor o dopuštenom prekoračenju.

Dosad je novi ugovor sklopilo manje od polovine od ukupno milijun 700 tisuća građana koliko ih je dobilo obavijest o isteku prešutnog prekoračenja.

O toj je temi u Dnevniku HTV-a govorio dr. sc. Boris Podobnik, ekonomski stručnjak.

– Postoji mogućnost da se dođe na nulu, ali to samo znači da se praktički mora dignuti kredit kojim će se zatvoriti to prekoračenje. Jednostavno ne postoji način da banci ne otplatite ono što ste joj dužni. Definitivno mora postojati malo veća financijska disciplina, ali je problem što ljudi koji su malo neodgovorni, oni su se navikli na minuse te će i dalje pokušati živjeti u minusu, tvrdi Podobnik.

– To vam je kao i kod alkoholičara ili kao kad ste na drogama, vrlo je teško potpuno se izliječiti, ali ako postoji disciplina, postoji i način da se iz toga izvučete, kazao je.

– Neki podaci kažu da su nenamjenski krediti povoljniji, ali prije nekoliko godina oni su bili rapidno povoljniji, a sad su samo nešto povoljniji. Definitivno je najbolje rješenje da se uzme kredit i isplati dug, rekao je Podobnik.

Hrvatska sklonost potrošnji

Na pitanje posežu li građani olako za gotovinskim nenamjenskim zaduženjima, kaže da je to istina.

– To je sigurno, ali to je zato što jednostavno živimo u potrošačkom društvu i to je potpuno normalno. Na primjer, neki podaci kažu da krediti kućanstvima iznose oko 23 milijarde, a nenamjenski krediti su nešto više od trećine toga, dakle malo više od 8 milijardi.

A upravo zato što su realno plaće porasle, jer mislim da su u zadnje četiri godine porasle nekih 50%, međutim, pošto je inflacija nekih 25%, znači da vam je realno plaća porasla 25%, zbog toga i

Hrvati pokazuju veću sklonost većoj potrošnji i samim time nije čudo da su minusi na neki način rješenje. Kad vi pokušate više trošiti, ne razmišljate o tome kolika vam je plaća, nego vrlo olako prelazite u minus, rekao je.

Kaže da smo, u usporedbi s nekim drugim građanima Europske unije, definitivno rastrošni.

– Rastrošniji smo od drugih, a to je upravo razlog zašto smo skloniji minusima, kaže.

O bankarskim naknadama

Dotaknuo se i bankovnih naknada jer neke banke najavljuju da će ih povisivati. Podobnik je objasnio koliko klijenti mogu upravljati tim dijelom te isplati li se vagati od banke do banke zbog bankovnih naknada.

– Sigurno da se isplati vagati jer postoje rapidne razlike u tim naknadama. Međutim, treba uvijek biti oprezan jer se može dogoditi da je u jednoj naknadi vaša banka povoljnija nego neke druge, ali da je po nekoj drugoj naknadi bitno drugačija.

Tako da bi trebalo odvagnuti praktički sve te naknade i onda vidjeti je li pametnije ostati u vašoj banci ili otići u neku drugu. Bitno je također kakva je sama kamata, što se razlikuje od banke do banke.

Činjenica je da je najpametnije imati kreditno zaduženje u banci u kojoj primate i plaću. Vrlo često se događa da ako neka druga banka ima povoljnije uvjete, tražit će da i svoju plaću prebacite u tu banku. Treba odvagnuti i pogledati razloge za i protiv te na osnovu toga zaključiti gdje ćete biti, zaključio je.

Prešutni “minusi” odlaze u povijest

Prešutni “minusi” odlaze u povijest, i zamjenjuju ih dopušteni “minusi”. Nova prekoračenja na tekućem računu, mogu se, ali i ne moraju ugovoriti.

– Oni građani koji ne ugovore do isteka roka kojeg su banke dale, to je 30.6., nakon toga više neće moći koristiti svoja prešutna prekoračenja, a ono što su iskoristili to će morati vratiti. Banke će omogućiti da se taj iznos vrati u 12 mjesečnih rata, govori Ivana Poršinsky, viša savjetnica u HNB-ovom Uredu za praćenje zaštite potrošača.

U Erste banci kažu, dosad je oko pola njihovih klijenata već ugovorilo nova dopuštena prekoračenja, a vjeruju da će se taj postotak, kako se bude približavao istek roka – i povećavati.

– Građani u principu trebaju ugovoriti prelazak na dopuštena prekoračenja ako žele nastaviti koristiti prekoračenja. Oni građani koji to ne naprave do 30. lipnja, njima će automatski biti ponuđena otplata iskorištenog dijela prekoračenja na 12 mjesečnih obroka i to uz kamatnu stopu od 5,77 posto, što je identična kamatna stopa koja se odnosi i na prekoračenja, govori Dario Gabrić, glasnogovornik Erste banke.

Većina građana, kažu u Ersteu, novo ugovaranje obavlja putem interneta. No u HUB-u podsjećaju da u neke banke ipak treba otići osobno u poslovnicu.

– Većina banka nudi ovo ugovaranje preko svojih digitalnih kanala. To je, ja bih rekla maksimalno minuta posla, nekoliko klikova na aplikaciji i ugovoreno je, a za neke banke će trebati ići u poslovnicu. Zato preporučujemo da se ne čeka zadnji tren, za one koji će morati ići u poslovnicu da se izbjegnu gužve, kaže Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

Svaki treći vlasnik tekućeg računa redovito u minusu

U Hrvatskoj su prekoračenja prilično česta, a gotovo svaki treći vlasnik tekućeg računa redovito je u minusu. No treba biti svjestan visokih kamata koje se na njega obračunavaju.

– Prekoračenje je relativno jednostavno za korištenje pa je vjerojatno u tome razlog zašto ga se dosta i učestalo koristi. Međutim, koliko je ono povoljno i potrebno svakome, to bi potrošač trebao svaki sam za sebe procijeniti, kaže Poršinsky.

Hrvatski građani, prema posljednjim podacima, u ovom su trenutku u “minusu” od 790 milijuna eura, što je tek malo manje nego u isto vrijeme lani, javlja HRT.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater