Gana testira nove metode uzgoja kakaovca

(Hina/EPA)

Proizvodnja čokolade ugrožena je zbog utjecaja klimatskih promjena na uzgoj kakaovca, pa uzgajivači u Gani isprobavaju inovativnu metodu "dinamičnog agrošumarstva" kako bi zaštitili nasade.

Gana je veliki proizvođač kakaovca, ali poljoprivrednici upozoravaju da je prinos pao u posljednjim godinama zbog vrućina, suša, nepredvidivih padalina i veće populacije štetočina kojima pogoduju klimatske promjene.

Uoči pregovora UN Cop27 o klimi u Egiptu, aktivisti Fairtradea upozoravaju da je budućnost uzgoja kakaovca u Gani, kao i budućnost čokolade, upitna ako poljoprivrednici ne dobiju financijsku potporu i ako cijene nisu pravedne.

Nužne su i mjere protiv globalnog zatopljenja, naglašavaju.

Uzgajivaču pokušavaju doskočiti problemu projektom "Sankofa" u regiji Ahafo koji uključuje sadnju kakaovca u hladu drveća, voćaka i među drugim usjevima kako bi se stvorila zdrava mikroklima i dodatni prihod za poljoprivrednike.

Projekt Sankofa ("povratak") predviđa povratak s konvencionalnog uzgoja kakaovca u monokulturi, uz korištenje kemikalija, na tradicionalniji pristup, koji poljoprivrednicima nastoji pomoći da se bolje nose s promjenjivom klimom.

Pristup "dinamičnog agrošumarstva" predviđa sadnju sadnica među brzorastućim drvećem čija će krošnja stvoriti sjenu za kakaovac i tako ga zaštititi od direktnog sunca i topline. Vrste poput avokada, trpuca i naranči mogu pružiti i druge dodatne izvore prihoda.

Među biljkama kakaovca mogu se saditi i jam, kasava, grah mucuna koji veže dušik, rajčice i čili, ali i stabla s većom "biomasom" kako bi se grane mogle rezati za prirodni malč u organskom tipu poljoprivrede, bez umjetnih gnojiva i pesticida.

U borbi protiv klimatskih promjena takva poljoprivredna proizvodnja izbjegava košnju i spaljivanje i omogućuje skladištenje ugljika u višegodišnjem drveću.

Postupak razvijaju Fairtrade Africa, Međunarodni trgovinski centar (ITC), švicarska tvrtka za proizvodnju čokolade Halba i drugi partneri, a organizira se preko KKFU-a, poljoprivredne zadruge koja proizvodi 10 posto ganskog kakaovca. Trenutno ga provodi gotovo 400 uzgajivača.

Među prvima prigrlio ga je John Kwabena Narh, koji objašnjava da ga je na taj potez potaknulo nekoliko loših godina u uzgoju. Zasadio je nove parcele i primijenio nekoliko načela, uključujući zasjenjivanje drvećem i uklanjanje kemikalija.

Prednosti uključuju veću otpornost i znatno veći stupanj uspješnih sadnica godinu dana nakon sadnje nego u konvencionalnom uzgoju, te manje štetočina, manje novca potrošenog na kemikalije i na medicinske račune zbog bolesti koje uzrokuje korištenje pesticida.

Njegova farma također je puna oprašivača, poput leptira.

"Na temelju prednosti koje sam izvukao iz projekta, (mogu reći) da bih volio bih da i drugi poljoprivrednici imaju koristi", rekao je.

Sadick Kwaku Abanga uspio je komad stjenovitog, suncem obasjanog brda pretvoriti u uspješnu parcelu. Koristi tehnike poput "navodnjavanja bananom", stavljajući stabljike banane ili trputca oko baze kakaovca kako bi oslobađali vlagu tijekom dugog razdoblja suša.

Kaže da stabla u sjeni štite sadnice i olakšavaju rad na farmi.

Takve mu prednosti sada omogućuju da planira budućnost. "Uz sadnju drveća i uvođenje mjera prilagodbe i ublažavanja, prilično sam uvjeren da mogu napredovati u sučeljavanju s klimatskim promjenama", rekao je.

Uzgajivačica kakaovca Deborah Osei-Mensah upozorava da klimatske promjene stvaraju problem za globalnu sigurnost hrane. Naglašava i da će uzgajivači kakaovca, ako ne budu mogli živjeti od uzgoja, potražiti nove izvore prihoda.

“Svi će u tom slučaju biti na gubitku, ne samo poljoprivrednici koji neće moći zarađivati za život. Ugrožena će biti i proizvodnja čokolade, kave, voća (...) Zato je bolje pomoći (uzgajivačima) da sačuvaju izvor prihoda", poručila je Osei Mensah.

Uzgajivači moraju dobiti pravednu otkupnu cijenu za kakaovac kako bi mogli ulagati u održivu budućnost, a nužno je i financirati programe koji će im pomoći da se nose s globalnim zatopljenjem, zaključila je.