Rast BDP-a u Hrvatskoj ubrzava zbog robusne potrošnje, ali industrijska proizvodnja se znatno smanjuje

(Snimio Davor Puklavec / Pixsell)

Snažan rast gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj nastavio se i na početku 2024. Realni BDP Hrvatske u prvom bi se tromjesečju mogao povećati za 1,3 posto u odnosu na zadnja tri mjeseca prošle godine, a godišnja stopa rasta ubrzati na 4,6 posto, predviđa Hrvatska narodna banka u svojem najnovijem Biltenu, Informaciji o gospodarskim, financijskim i monetarnim kretanjima. Kako su dodatno pojasnili u HNB-u, spomenuta projekcija godišnje stopa rasta BDP-a od 4,6 posto odnosi se na stopu rasta u prvom tromjesečju 2024. u odnosu na prvo tromjesečje 2023.

(Ne)povoljna kretanja

Što se tiče projekcije rasta BDP-a u čitavoj 2024. u odnosu na 2023., guverner Boris Vujčić nedavno je potvrdio da je i tu stopu HNB revidirao naviše, i to na 3,2 posto. Analitičari HNB-a u Biltenu nadalje tumače da mjesečni podaci za siječanj i veljaču upućuju pritom na nastavak robusnog povećanja domaće potražnje.

– Nastavljen je snažan rast realnog prometa od trgovine na malo, koji neprekinuto traje od sredine prošle godine, što bi se ponajprije moglo povezati s i dalje snažnom osobnom potrošnjom izazvanom povoljnim kretanjima na tržištu rada i rastom realnoga raspoloživog dohotka kućanstava, navode u HNB-u dodajući da se zamjetno povećao i obujam građevinskih radova koji zrcali rast ulaganja u zgrade i ostale građevine, povezano s investicijskom aktivnosti javnog sektora. Kažu da podaci upućuju i na povoljna kretanja u uslužnom sektoru, pri čemu su dolasci i noćenja turista prema podacima eVisitora u prvom tromjesečju bili za oko 15 posto viši na godišnjoj razini, iako su, ističu, na takva kretanja djelovali i raniji uskršnji praznici. S druge strane, upozorava HNB, »kretanja u industriji i dalje su razmjerno nepovoljna, pa je tako nakon snažnog pada ostvarenog krajem prošle godine i stagnacije u siječnju industrijska proizvodnja u veljači ponovo znatno smanjena, pri čemu je taj pad bio široko rasprostranjen«.

Analizu HNB-a poduprli su jučer i podaci Eurostata prema kojima je Hrvatska u veljači bilježila najveći pad industrijske proizvodnje u EU na mjesečnoj razini. Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla je u veljači za 0,8 odnosno za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec. Najviše je u veljači na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 3,8 posto, a slijede Mađarska i Slovenija gdje je porasla za 3,5 i 3,3 posto. Najviše je u veljači na mjesečnoj razini pala industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, za 4,6 posto, nakon stagnacije u siječnju.

– Nepovoljna kretanja u industriji ujedno bi mogla upućivati na slabljenje robnog izvoza, nakon što je on donekle ojačao krajem prošle godine, navode analitičari središnje banke. Što se inflacije tiče, kažu da se godišnja stopa ukupne inflacije u Hrvatskoj prema prvoj procjeni Eurostata u ožujku blago povećala na 4,9 posto, nakon što je u prva dva mjeseca 2024. iznosila 4,8 posto.

Usporavanje inflacije

Navode da je blago ubrzavanje ukupne inflacije rezultat povećanja godišnje stope rasta cijena usluga (sa 7,8 posto u veljači na 8 posto u ožujku) zbog jačanja tekućih pritisaka u uslužnom sektoru i povećanja godišnje stope rasta cijena energije (s 1,1 posto u veljači na 2,1 posto u ožujku), a pod utjecajem mjesečnog poskupljenja naftnih derivata.

Istodobno se inflacija cijena industrijskih proizvoda zadržala na razini od 2,3 posto. Temeljna inflacija, iz čijeg su izračuna isključene cijene energije i hrane, također se blago povećala, s 5,3 posto u veljači na 5,4 posto u ožujku, kao odraz ubrzavanja inflacije cijena usluga, stoji u Biltenu. Navodi se i da su »nešto izraženiji tekući inflatorni pritisci kod cijena usluga, čiji se zamah u ožujku dodatno povećao, premda se i dalje nalazi na znatno nižoj razini nego sredinom prošle godine«.

– U uvjetima slabljenja utjecaja prošlih šokova i snažnijeg djelovanja povoljnih baznih učinaka u odnosu na početak godine, idućih se mjeseci očekuje usporavanje godišnje stope inflacije potrošačkih cijena, iako su prisutni rizici povezani s kretanjem cijena usluga, navodi se u jučer