Iznimno dirljiv, bez patetike, koji prodire u sve pore društva i ljudske duše, film "Beskrajno sjećanje" uvršten je u nominacije za ovogodišnje Oscare. Nagrađivana čileanska redateljica Maite Alberdi deset je godina okom kamere bilježila razne faze Alzheimerove bolesti - kao i vježbanja, a to joj je druga nominacija za ovu prestižnu filmsku nagradu, dok je ove veljače primila i nagradu Goya.

Ovo je čileansko ostvarenje prikazano je u pulskom Kinu Valli u utorak prošli tjedan pred, nažalost, izuzetno malobrojnom publikom.

Svijet Augusta Gongore

Augusto Góngora (1952.-2023.) bio je poznati čileanski novinar, pisac, tv-voditelj i intelektualac čija je mantra "oni me jako vole, oni me jako vole, oni me jako vole". Film prikazuje njegov svijet kroz spektar njegove obitelji - odnosa sa suprugom, prisjećanja na njegovo novinarsko djelovanje, a na taj se način (re)konstruira i dramatična povijest Čilea kroz desetljeća.

U filmu se prikazuje raspad njegova života od trenutka kada je obolio od Alzheimerove bolesti uz prikaz isto tako zanimljive strategije pamćenja koju je godinama provodio sa suprugom, političarkom i glumicom Paulinom Urrutia.

Zadnjih je godina bilo puno filmova o Alzheimeru, o raspadima obitelji uslijed te bolesti, o tome što bude kada Alzheimer pogodi jednog od bračnih drugova, no ovaj je film drukčiji. Progovara o toj bolesti, ali na posve drukčiji način.

Tu nije on, Alzheimer, glavni protagonist, tu se putem tehnike pamćenja i vježbanja - a bez da se pređe u patetiku, ponavljanja, već ostavljajući uvijek prostor vedrini, nekoj pozitivi - (re)konstruira dio života i povijest jedne države kroz desetljeća.

Ovu je bolest nemoguće izliječiti, degenerativni je proces uzeo maha. Gledatelji tako saznaju da mu je supruga poznata i priznata aktivistkinja, nekadašnja ministrica kulture, koja se silno trudi da bi on, bolesti unatoč, zadržao dostojanstvo te zadržao - sebe.

Kako se uhvatiti za život

Nekim posve sugestivnim paralelizmom prate se autorov životni i intimni put te situacija u Čileu, koja je sve samo ne laka, a budući da su i on i supruga bili aktivni u svemu tome, taj je prikaz tim dramatičniji, no intimna priča je ta koja je posebno istaknuta, naglašena, evidentirana. Dokumentaristički prikaz, kolaž obiteljskih isječaka i drugi prizori se izmjenjuju, stvarajući na taj način zanimljiv, višeslojni žanr.

Što se dešava kada te više draga osoba ne prepoznaje, a ne samo kada ti ne prepoznaješ više nju, kako se "uhvatiti" za život, kako nadjačati sve nedaće. Na sve to pokušava odgovoriti taj film, obavijen nekom pozitivom svemu unatoč.

Augusto sve slabije pamti i njegova su sjećanja sve udaljenija, a time i beskrajn(ij)a.

Film je premijerno prikazan na Sundance Film Festivalu 2023., te je osvojio Veliku nagradu žirija, a na Berlinaleu je bio drugoplasirani po glasovima publike u programu Panorama.

Povezane vijesti

• Marijan Rotar je bio čaroban,lucidan i apsolutno nezaustavljiv
• Umjesto na Kaštelu, projekcija u kinu
• Neizostavno druženje s Godardom i francuskim klasicima