pulska filmska tvornica

"Najsretnija djevojka na svijetu" prikazana u Puli

| Autor: Nina Petrović
Redatelj Radu Jude (Foto Vera De Kok)

Redatelj Radu Jude (Foto Vera De Kok)


U Klubu Pulske filmske tvornice održana je projekcija filma »Najsretnija djevojka na svijetu«, čiju režiju potpisuje Radu Jude, istaknuti redatelj druge generacije rumunjskog novog vala. U filmu redatelj bez moralnog osuđivanja donosi različita generacijska iskustva i očekivanja te analizira potrošačko društvo mladih.

Radu Jude rođen je u Bukureštu. 2003. je diplomirao filmsku režiju na Fakultetu za medije. Radio je kao asistent redatelja na igranim filmovima snimanim u Rumunjskoj, kao što su »Amen« Coste Gavrasa i »Smrt gospodina Lazarescua« Cristia Puia. Režirao je nekoliko reklama i kratkih filmova, uključujući i najnagrađivaniji rumunjski film »Tuba sa šeširom« koji je osvojio nagradu za kratki film na Filmskom festivalu u Sundanceu 2007. »Najsretnija djevojka na svijetu« njegov je prvi igrani film.

Buntovna djevojka

Redateljski prvijenac Radua Judea »Najsretnija djevojka na svijetu« mali je film koji je oduševio mnoge kritičare. Rumunjska kinematografija trenutno je u trendu, stoga odobravanje ne čudi. Riječ je o dobro režiranu djelu gotovo opipljive atmosfere sa sjajnim glumcima i dijalozima koji zorno dočaravaju roditeljsko dociranje i buntovnost osamnaestogodišnje kćeri.

Film započinje scenom putovanja radničke obitelji u trošnu automobilu – koja nas podsjeća na neka naša ne tako davna vremena prije pojave luksuza i obveznih statusnih simbola, iako je smješten u suvremeno doba. Djevojka Delia osvojila je novu Daciu Logan na nagradnoj igri pa sada s roditeljima putuje u Bukurešt kako bi snimila reklamu za sok čiji je proizvođač sponzor nagradne igre. Njezina je zadaća da u osvojenu automobilu ispije dugi gutljaj napitka te se predstavi kao »Delia Fratila, najsretnija djevojka na svijetu«, što je, dakako, ironično, jer njezini roditelji već su pronašli kupca novog automobila i učinili je najtužnijom djevojkom u njezinu malom svijetu.

Dječja razmaženost i nezahvalnost u ovom djelu odrazi su naše pohlepe i žudnje za neizostavnim proizvodima potrošačkoga društva. Tako nas barem reklame uče. A kad ih steknemo, zadovoljstvo je kratka daha, no o tome ne valja razbijati glavu. Delia nepopustljivo želi zadržati novi automobil koji je osvojila »poslavši samo tri nagradna kupona«, iako ga ne umije voziti niti posjeduje vozačku dozvolu.

Budući da njezini imaju skromna primanja, namjeravaju ga prodati kako bi novac uložili u izgradnju apartmana, a tek onda svojoj jedinici kupili automobil od stečena prihoda. Ona se na njih duri tijekom cijelog filma, tvrdoglavo ustrajavajući da automobil pripada njoj te da ne pristaje na njegovu prodaju, što počinje iscrpljivati roditelje, ali i gledatelje nakon nekog vremena. Otac, uvidjevši da više nema smisla nagovarati je, pretvara u jednom trenutku njihov odnos u emocionalnu ucjenu. No tijekom nadmudrivanja oko udjela koji bi ona zaradila od prodaje pohvali je kako razmišlja poput pravoga biznismena i kaže joj da bi trebala upisati ekonomski fakultet. Razmišljati poput biznismena postao je, čini se, novi smisao života. Očito je kako je automobil simbol sazrijevanja za djevojku.

Poslužio bi joj kao sredstvo za bijeg od roditelja, na more s prijateljicom ili u Bukurešt, podalje od roditeljske kuće i provincije. I čvrsta je stajališta dok im odgovara kako nema namjeru vratiti im se nakon završetka studija. No ona je za njih, ali i za gledatelja, još djevojčica, a cjelodnevno snimanje ne odveć maštovite reklame kao da je kazna za njezino izvolijevanje, zbog čega će naposljetku i sazrijeti.

Problem na površini

Nažalost, kako je kazao Marko Zdravković Kunac, a publika se složila, Jude gledatelju nudi ipak pomalo nerazrađenu, siromašnu fabulu, a onda ga zatečena ostavlja s nedorečenim ishodom. Unatoč tome, film dolazi iz realnosti; Radu Jude snimio je film prema vlastitom iskustvu na početku karijere, dok je snimao reklamne spotove. Stoga ga možemo prepoznati u liku redatelja koji se nateže sa sponzorom jer sponzor želi prenaglasiti osjećaj koji bi takav šok trebao izazvati u svakome od nas, ali i koji strpljivo daje upute Deliji kako se glumački unijeti u taj osjećaj.

Iako nam putem prikrivene satire te uporne repetitivnosti snimanja reklame prezentira paradoksalnu situaciju u koju nas kapitalizam može dovesti – posebice u posttranzicijskoj zemlji – problem nažalost ostaje tek na površini.

Program je realiziran unutar projekta Filmskog kluba mladih FeKaeM kojeg financijski podržava Istarska županija i Grad Pula te u suradnji s Europskom filmskom edukativnom platformom CinEd.eu i Bacačima sjenki. Program Kluba Pulske filmske tvornice financijski podržavaju Grad Pula, Hrvatski audiovizualni centar, Istarska županija i Zaklada Kultura nova.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater