Snažno me dirnula Nazorova "Voda"

MATIJA FERLIN UZ REŽIJU PREDSTAVE "VODA" ČIJA JE PREMIJERA VEČERAS U RIJEČKOM HNK-u

Snažno me dirnula Nazorova "Voda"

0

Predstava "Voda", prema noveli Vladimira Nazora, premijerno će biti izvedena večeras u 19.30 sati u riječkom HNK-u Ivana pl. Zajca. Redatelj i koreograf je Puljanin Matija Ferlin, nagrađivani hrvatski koreograf, izvođač i redatelj.

Pripovijetka "Voda" objavljena je prvi put 1927. godine u zbirci "Priče s ostrva, iz grada i s planina"; i predstavlja jednu od najpoznatijih Nazorovih autobiografskih crtica. Novela obiluje scenama biblijski sugestivne atmosfere, slikovitosti i dramske napetosti. Osim snažnih motiva suše, žeđi i nevremena, važan element priče je i socijalna dinamika odnosa pojedinca i grupe unutar male otočke zajednice živopisnih likova. Dječak Vlado, kojega će utjeloviti Jelena Lopatić, zapravo je sâm autor koji provodi djetinjstvo na otoku i sprema se za ulazak u svijet odraslih. U predstavi sudjeluju članovi Hrvatske drame i Baleta.

Predstava je uvijek, kaže nam u uvodu Ferlin, umjetnička interpretacija nekog djela. Priča je to o velikoj, tromjesečnoj suši i žeđi na otoku, gdje sudbina obrazovanja dječaka Vlade ovisi o pojavi kiše i dobrom urodu.

- Nazor to djelo nije pisao za lektiru. To je dio Bračkog ciklusa i tek ga ja kasnije sustav odredio kao lektirni naslov za učenike sedmih razreda, nastavlja Ferlin.

- Koliki je redateljski izazov bio "suziti" priču za djecu i mlade, a da je opet namijenjena svim gledateljima?

- U radu nam je puno pomogla adaptacija teksta Gorana Ferčeca koji je uspio zadržati sve prepoznatljive elemente same pripovijetke, kao i razinu čitljivosti za sve. U samoj adaptaciji ubacili smo i ulogu naratora, koji opisuje što se događa. Time je predstava dobila snažnu narativnu strukturu, a i zadržala opet taj gotovo epski oblik.

U svojim predstavama nikad ne radim za određenu dobnu skupinu ili ciljanu publiku, već je to publika koja prati moj rad. No, ovdje po prvi put u svojem radu surađujem s izvođačima s kojima dosad nisam surađivao i po prvi put radim po zadanom predlošku.

- Koliko je ta činjenica zadanosti promijenila vaš dosadašnji model rada?

- Pristao sam raditi Nazorovu "Vodu" jer sam osobno bio snažno dirnut pripovijetkom. Mene osobno je preskočila u osnovnoj školi. S obzirom na svu njenu slojevitost, najviše me dotaknuo odnos oca i sina, u suodnosu s kolektivnim trpljenjem jedne male otočke sredine.

- Koliko je taj, kako piše Nazor, 'bijes suše', sa strahovima, panikom i nasiljem, kao kontrapunktom ljubavi oca i sina, bilo teško postaviti na scenu?

- Ovo je prvi put da radim sa 16 izvođača Hrvatske drame i Baletnog ansambla riječkog HNK-a. To, naravno, olakšava postavljanje krucijalnih scena, pa tako i onih kako društvo reagira na trpljenje. Ideja mi je bila spojiti baletni i dramski ansambl u jedan izvođački ansambl u kojem nema razlike između glumaca i plesača.

- Kako to koncipirati s obzirom na prvenstveno mlađu publiku?

- Rad na tijelu je bila je primarna točka procesa, a onda se jednostavno govor događao kao logičan slijed svih naših postavki.

- Voda je slojevit pojam. Doslovno je simbol života, a ovdje okidač za prikazivanje složenih psiholoških odnosa među ljudima, pogotovo kad je nema tri mjeseca, a niti spasonosnog broda iz Pule. Koliko je voda prisutna na sceni?

- Voda se uprisutnjuje na sceni i fizički, s time da voda po sebi ima već snažnu simboliku i nevjerojatno puno metafora pa ih nisam htio previše isticati van. Svaki gledatelj dolazi s osobnim iskustvom žeđi i vode, pa mi je u kontekstu rada na predstavi za djecu i mladež bilo bitno postaviti strukturu koja u gledatelju budi radoznalost. Nisam htio podilaziti, nego sam htio ostati dosljedan svojem umjetničkom izričaju.

- Ne plašite se pritom reakcije djece?

- Ne, nikako. Radi se o tome da su njihova otvorenost i znatiželja puno snažniji nego kod starijih i to ova predstava samo osnažuje i potencira.

- Tko su vam, osim Ferčeca, suradnici na predstavi?

- Kao i do sada, moj brat Mauricio potpisuje scenografiju. Kostimografiju sam surađivao s Puljankom Desankom Janković, a po prvi put na preporuku riječkog HNK-a surađujem s riječkim sastavom Marinada, koji potpisuju glazbu za predstavu. Moja draga prijateljica Puljanka Roberta Milevoj asistentica je rada na tijelu.

Koreograf svjetskog glasa

Utjecajni njujorški časopis V-magazine uvrstio je svojedobno Matiju Ferlina (Pula, 1982) među najistaknutije koreografe. Diplomirao je na Školi za novi plesni razvoj u Amsterdamu. Dobitnik je Nagrade hrvatskog glumišta, Nagrade publike Teatra.hr, Nagrade "Ksenija Hribar", nagrade Internacionalnog festivala alternativnog i novog teatra Infant, Nagrade za najboljeg muškog koreografa - Društva za suvremeni ples Slovenije, nagrade žirija "Jovan Ćirilov" uglednog festivala Bitef te nagrade Grada Pule. (Zoran ANGELESKI)